1. decembar – Svjetski dan borbe protiv side

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, obilježava se svakog prvog decembra.

Ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Let communities lead“, tj. „Neka zajednice vode“. Sve inicijative koje se godinama sprovode imaju za cilj podizanje svijesti o HIV infekciji, ali i podsjećanje na značaj postignutih rezultata u prevenciji i liječenju, pružanju podrške inficiranim osobama, kao i odavanju pošte preminulima.

Obilježavanje 1. decembra predstavlja poziv na akciju i treba da naglasi značajnu ulogu organizacija civilnog društva u zaustavljanju epidemije HIV-a. Organizacije osoba koje žive sa HIV-om i organizacije osoba koje su pod povećanim rizikom i više pogođene HIV-om su prva linija napretka u odgovoru na HIV epidemiju. Ove zajednice povezuju ljude, olakšavaju pristup preventivnim uslugama osobama koje su u povećanom riziku, olakšavaju povezivanje sa institucijama zdravstvenog sistema, uz poštovanje i promociju ljudskih prava. Liderske uloge zajednica moraju biti ključne u svim planovima i programima za HIV, kao i u njihovom budžetiranju, implementaciji, praćenju i evaluaciji.

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova i do sada je odnio 40,4 miliona života. Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu.

Procjenjuje se da je tokom 2022. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 39 miliona ljudi, od kojih je 29,8 miliona imalo pristup terapiji. Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989.godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije kada je došlo do smanjenja broja registrovanih slučajeva, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba. Od početka epidemije 1989. godine, do kraja 2022. godine, registrovana je ukupno 371 osoba inficirana HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu). U istom periodu, 67 osoba je umrlo od AIDS-a. Korišćenjem epidemioloških modela, procjenjuje se da je stvarni broj osoba koje u našoj zemlji žive sa HIV-om oko 400, pa se smatra da više od petine inficiranih nije dijagnostikovano, tj. nisu svjesni svog HIV statusa. Najveći broj HIV infekcija (77%) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije (86% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Najveći broj inficiranih je registrovan u Podgorici (44%) i primorskoj regiji (37%).

Tokom 2023. godine, do kraja novembra, registrovano je 46 osoba inficiranih HIV-om, od kojih su više od trećine osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije, u zemlji porijekla, koristili su terapiju u drugoj državi, ali su od ove godine na terapiji u našoj zemlji.

HIV (Virus Humane Imunodeficijencije) je virus koji se vezuje za imune ćelije organizma i uništava ih. Osobe koje žive sa ovim virusom mogu se osjećati i izgledati potpuno zdravo i biti godinama bez simptoma, ne znajući da su inficirane i mogu da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je inficiran HIV-om je da uradi test na HIV.

Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja.

Ovaj virus se NE prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom (ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem); upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna; kašljanjem, kijanjem; liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere; dijeljem zajedničkog pribora za jelo; ogrebotinama i ujedima domaćih životinja (pas, mačka, itd) i ujedima insekata; brigom o osobama inficiranim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobičajeni higijenski standardi.

Rizik za prenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem više seksualnih partnera/partnerki, nekorišćenjem kondoma) kao i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga.

Ako se HIV infekcija otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah započne sa liječenjem, osoba inficirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život. Antiretrovirusni lijekovi dovode do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije što sprečava prenošenje virusa na zdrave osobe, tj. osoba inficirana HIV-om koja je na terapiji i ima dobar terapijski odgovor ne može prenijeti virus na neinficirane osobe. Važni elementi za održavanje dobrog kvaliteta života osoba sa HIV-om je, osim dostupnosti savremene terapije, podrška porodice i zajednice.

Testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije je od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje. Otkrivanje infekcije i rano započinjanje liječenja sprečava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života. Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osobe koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni!

Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta.

U sklopu obilježavanja 1. decembra, organizuje se cjelodnevno testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV Instituta za javno zdravlje (u periodu od 8h do 20h). Takođe, u sklopu obilježavanja 1. decembra, anonimno i besplatno testiranje na HIV se organizuje u Kući Zdravlja u Podgorici u periodu od 18h do 21h. 

HIV pozitivna osoba može da izgleda potpuno zdravo, sposobna za rad, ili bilo koju drugu aktivnost poput zdravih osoba.

Virus se najčešće prenosi polnim putem, tokom nezaštićenog seksualnog odnosa sa HIV pozitivnom osobom bez upotrebe kondoma. Dalje, preko kontakta sa zaraženom krvlju, korišćenjem nesterilnog pribora za ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci, tetoviranjem nesterilnim priborom, preko menstrualne krvi itd. Biti zaražen HIV-om ne znači imati SIDU!!! AIDS je stanje uznapredovale ili završne faze HIV infekcije.

Nakon zaraze, nastupa prva faza HIV bolesti koju nazivamo akutna HIV infekcija koja se kod većine bolesnika manifestuje pojavom povišene temperature i simptomima sličnim virozi i gripu i to 3-6 nedjelja nakon zaražavanja. U srednjoj fazi HIV bolesti smanjuje se drastično broj limfocita, dok u fazi uznapredovale HIV bolesti koja se obično javlja nakon 10 godina od zaražavanja dolazi do upale pluća, proliva, dok je broj limfocita još manji. (limfociti imaju odbrambenu ulogu u imuno-sistemu čovjeka). U kasnoj fazi HIV bolesti kada je broj limfocita veoma nizak može nastupiti infekcija mrežnice uzrokovana citomegalovirusom, limfom mozga…

U liječenju HIV infekcije koristi se antiretrovirusna terapija koja ne može dovesti do izlječenja infekcije, ali djeluje na usporavanje razmnožavanja virusa. Danas se upotrebljava veći broj ljekova istovremeno. Osnovni cilj ove vrste liječenja je smanjiti količinu virusa u krvi i time postići usporavanje napredovanja ove bolesti.

Svim osobama zaraženim HIV virusom treba obezbijediti nediskrimatoran i neosuđujući pristup adekvatnim uslugama iz domena prevencije HIV infekcije, kao i terapiju, negu i svu podršku osobama inficiranim HIV-om.