Dvije trećine ljudi spremno da jedan odsto zarade da na spašavanje planete od klimatskih promjena

Izvor: Balkan energy green

Oblaženje posledica klimatskih promjena zahtijeva globalnu akciju. Novo istraživanje pokazuje da je čak 69 posto globalne populacije spremno da doprinese borbi protiv globalnog zagrijavanja, odricanjem od jedan posto svog mjesečnog dohotka.

Zaštita klime zahtijeva zajedničku akciju na globalnom nivou. Ljudski faktor, odnosno djelovanje svakog pojedinca, ključno je u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, malo je podataka koji pokazuju spremnost pojedinaca za klimatsku akciju. Ekonomisti Peter Andre, Teodora Boneva, Feliks Čopra i Armin Falk sproveli su istraživanje o podršci klimatskoj akciji ljudi širom svijeta.

Obavljeno je skoro 130.000 pojedinačnih intervjua u 125 zemalja, sa nacionalno reprezentativnim uzorcima koji zajedno predstavljaju 92 posto svjetske populacije, 96 posto emisija gasova sa efektom staklene bašte i 96 posto svjetskog BDP-a.

Cilj istraživanja bio je ispitati četiri aspekta spremnosti za klimatsku akciju: spremnost da se snose troškovi, podrška pro-klimatskim društvenim normama, zahtjev za političkom akcijom i uvjerenje da će i sugrađani djelovati.

Rezultati istraživanja proizašli su iz studije pod nazivom Globalno reprezentativni dokazi o stvarnoj i percipiranoj podršci klimatskim akcijama (eng. Globally representative evidence on the actual and perceived support for climate action), koja je objavljena u časopisu Nature.

Ključni nalazi pokazuju široku globalnu podršku klimatskim akcijama. Dvije trećine svjetske populacije je spremno da se odrekne jedan posto primanja, kako bi doprinijeli borbi protiv klimatskih promjena.

Foto: spremnost stanovništva da se odrekne jednog procenta svog primanja

Pro-klimatske društvene norme podržava gotovo svih ispitanika. Takođe, 86 posto globalne populacije navodi da ljudi u njihovoj zemlji treba da pokušaju da se bore protiv globalnog zagrijavanja.

Velika većina ljudi širom svijeta (89 posto) smatra da je potrebno zahtijevati više političke akcije.

Veća spremnost za doprinos klimatskoj akciji u ranjivim zemljama.

Pojedinci u zemljama koje su ranjivije na klimatske promjene su znatno spremniji da doprinesu sa svojih jedan posto prihoda borbi protiv klimatskih promjena. Nasuprot tome, ispitanici iz bogatijih zemalja pokazuju relativno nisku spremnost za djelovanje.

BDP po glavi stanovnika zemlje odražava njenu otpornost, odnosno njenu ekonomsku sposobnost da se nosi sa klimatskim promjenama. Drugim riječima, u zemljama koje su najotpornije, pojedinci su najmanje spremni da doprinesu sa jednim posto svog prihoda.

Istraživanje je pokazalo i da je podrška klimatskoj akciji zapravo mnogo veća nego što se misli. Većina ljudi širom svijeta trenutno nije svjesna rasprostranjenosti podrške klimatskim akcijama u njihovoj zemlji. Ovaj jaz u percepciji uočen je u svim zemljama.

Foto: Jaz između percepcije u spremnost sugrađana za klimatsku akciju i stvarne spremnosti

Studija naglašava da je široko rasprostranjena spremnost za djelovanje protiv klimatskih promjena u suprotnosti sa preovlađujućim globalnim pesimizmom u pogledu spremnosti drugih da djeluju.

Svijet je u stanju pluralističkog neznanja.

„Svijet je u stanju pluralističkog neznanja, koje se javlja kada ljudi sistematski pogrešno percipiraju vjerovanja ili stavove drugih. Razlozi koji leže u osnovi ovog jaza u percepciji su višestruki, i obuhvataju faktore kao što su mediji i javne debate u kojima se neproporcionalno naglašavaju klimatski skeptična manjinska mišljenja, te uticaj kampanja interesnih grupa“, piše u studiji.

Ovi sistematski nedostaci u percepciji mogu predstavljati prepreku klimatskom djelovanju. Preovlađujući pesimizam u pogledu podrške drugih, može odvratiti pojedince od uključivanja u klimatske akcije, čime se istovremeno potvrđuju negativna uvjerenja drugih. Preporuka istraživača jeste da se pomoću usklađenih političkih i komunikacijskih napora isprave ove pogrešne percepcije.