Crna Gora bi do kraja godine mogla da zatvori pet poglavlja sa EU
Pod novom koalicionom vladom koja je na vlasti od oktobra 2023. godine, Crna Gora, bivša jugoslovenska republika se nada da će slijediti primjer susedne Hrvatske i ući u EU, kazao je predavač na Univerzitetu u Oksfordu i stručnjak za politička dešavanja na Balkanu Dimitar Bečev. Tako su bar čuli najviši zvaničnici EU od premijera Milojka Spajića na Međuvladinoj konferenciji (IGC) kojoj su bili domaćini u Briselu 29. januara, naveo je Bečev.
Spajić je dočekan raširenih ruku, napisao je Bečev, a njegov tekst objavljen je na sajtu organizacije Karnegi Evropa.
“Prisustvovao sam mnogim Međuvladinim konferencijama i nikada nijesam vidio tako pozitivno raspoloženje“, rekao je državni službenik koji je bio u prostoriji Bečevu, a navodi se u tekstu ovog analitičara.
Evropskoj uniji treba uspješna priča o proširenju, a Crna Gora joj je najbliža, navodi Bečev.
Ako dvadesetsedmočlani jak blok želi da pokaže odlučnost u suočavanju sa ruskom agresijom, bolje mu je da otvori svoja vrata, kao što je NATO uradio 2017. godine kada je prihvatio Crnu Goru, koja je tada izgledala kao bojno polje između Zapada i Moskve. Ali Crnogorci ne grade svoje argumente samo na geopolitici. Oni tvrde da mogu da pokažu napredak u usklađivanju sa standardima EU, koji su pooštreni za zapadni Balkan u poređenju sa kandidatima u prethodnim rundama proširenja. Crna Gora je ispred svih, ona je otvorila sva svoja pregovaračka poglavlja i zatvorila tri od njih”, rekao je Bečev.
Ukoliko bi u izvještaju o ispunjenosti privremenih mjerila Evropske komisije krajem aprila bilo navedeno da je postignut dovoljan napredak u reformama pravosuđa i drugim reformama vladavine prava, Spajićeva vlada bi zapravo mogla da zatvori još pet poglavlja do kraja ove godine, smatra Bečev.
“U međuvremenu, Podgorica mora da ubijedi skeptike da suzbija korupciju i organizovani kriminal – pojave koje mnogi unutar i izvan zemlje vide kao duboko ukorijenjene. Crna Gora ima mješovitu reputaciju. S jedne strane, uzastopne prozapadne vlade u potpunosti su se uskladile sa spoljnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, koje su ostavile ogroman trag u crnogorskoj ekonomiji. Dalje, 2006. godine, mirno se odvojila od Srbije. Odnosi sa susjedima, uključujući Hrvatsku, članicu EU, generalno su pozitivni”, kazao je Bečev.
S druge strane, duga vladavina Demokratske partije socijalista (DPS) — na vlasti između 1991. i 2020. godine — i njenog lidera Mila Đukanovića postala je simbol zarobljavanja države, naveo je.
“Dvije posrnule koalicione vlade koje su naslijedile DPS nakon ključnih izbora u avgustu 2020. godine obećale su da će ubrzati integraciju zemlje u EU, ali su u praksi postigle malo toga. Izraz “Crna Gora je lider“ izazvao je oštre komentare u Briselu i ministarstvima inostranih poslova širom EU. Ovog puta bi moglo biti drugačije. Centristički Pokret Evropa sada (PES) pobijedio je nakon dva ključna izborna procesa prošle godine: prvo, u predsjedničkoj trci, u kojoj je njegov suosnivač Jakov Milatović pobijedio Đukanovića, a zatim i na opštim izborima u junu. Kao rezultat toga, manjinski kabinet Dritana Abazovića, koji se oslanjao na podršku DPS-a u parlamentu, zamijenjen je vladom koja ima dovoljnu podršku. Kao rezultat toga, ključna imenovanja u pravosuđu i zakoni usvojeni su, na zadovoljstvo Brisela. Ono što je najvažnije, nova administracija je uspjela da održi zakašnjeli popis stanovništva bez ikakvih prepreka. Zasad, uznemirujuća borba oko crnogorskog identiteta između samoidentifikovanih Srba i etničkih Crnogoraca je ublažena. Premijer Spajić bi radije govorio o poslovima i rastu nego o etničkoj pripadnosti. Sve u svemu, politički zamah ide u pravcu koji voli Brisel”, kaže Bečev.
Ipak, mnogo toga još uvijek može poći naopako, rekao je.
“Za početak, crnogorska politika i dalje je neujednačena kao i uvek, a Spajić i Milatović su se nedavno razišli.
“Ljudi su, osim toga, zabrinuti zbog faustovske pogodbe PES-a sa “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), koalicijom srpskih nacionalističkih partija koje su se ranije slagale sa Rusijom i koje se bore protiv članstva u NATO-u. Andrija Mandić, jedan od lidera ZBCG, sada je predsjednik parlamenta. Iskreno rečeno, koalicioni sporazum obavezuje Mandića na prozapadni kurs Crne Gore – uključujući NATO, priznanje Kosova, sankcije Rusiji i, što je najvažnije, pristupanje EU. ZBCG glasa za zakone koje zahtijeva Brisel. Ali kritičari se pitaju nije li Mandić vuk u ovčijoj koži. Grljenje sa Miloradom Dodikom iz Republike Srpske i stavljanje srpske zastave (“to je zapravo stara zastava Crne Gore“, tvrdi Mandić) diže obrve. Kao i podrška srpskom bloku koju pruža lider Srbije Aleksandar Vučić. I, prema sporazumu o partnerstvu, ZBCG mora na kraju da nominuje tri ministra u vladi, što će pažljivo pratiti i lokalno stanovništvo i Zapad”, navodi Bečev.
Strah od puzećeg ponovnog vraćanja srpstvu, naravno, koristi DPS, koji već više od decenije nosi mantiju branioca crnogorskog suvereniteta i identiteta, rekao je.
“Bivša vladajuća stranka ne bi imala ništa protiv da bude uključena u Spajićevu vladu, u ime držanja Srbije van zemlje i cementiranja zapadne orjentacije Crne Gore. Ali to može rezultirati blokadom reformi vladavine prava. Rizici postoje i na strani EU. Ne mogu sve države članice blagonaklono gledati na argument da bi proširenje trebalo da bude prioritet. Neki bi, strahuju stručnjaci, mogli da zaliju vodu na ambicije Crne Gore da ove godine počne sa zatvaranjem poglavlja kako bi se pregovori o pridruživanju okončali 2028. godine. Neuspjeh da se postigne napredak na putu ka EU mogao bi da unese razdor u unutrašnju politiku”, ocjenjuje Bečev.
Crna Gora bi mogla da se vrati u svoje početno stanje – uživajući u slavi da je “predvodnik“ bez mnogo unutrašnje promjene.
“Ovo bi očigledno bila pobjeda za one na Zapadnom Balkanu koji tvrde da je EU izgubila svoj kredibilitet i da je stoga flert sa Rusijom, Kinom i drugima potpuno opravdan. Za Crnu Goru se otvorio prozor mogućnosti. Nema vremena za rasipanje”, zaključio je Bečev.
