Najveći izvor dezinformacija su društvene mreže
Povjerenje građana i dalje uživaju tradicionalni mediji, dok ih mladi sve manje koriste kao izvor informacija, poručeno je s prezentacije istraživanja “Medijska pismenost u Crnoj Gori” koju je organizovala Agencija za elektronske medije. Već postoje inicijative za uvođenje medijske pismenosti kao školskog predmeta.
Da je medijska pismenost samo odbrambeni mehanizam za dezinformacije i manipulacije poručeno je sa prezentacije istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori u organizaciji Agencije za elektronske medije. No podaci o medijskoj pismenosti naših sugrađana još uvijek nisu na zadovoljavajućem nivou.
Tamara Vujović, ministarka kulture i medija ističe da nažalost, i dalje se ne možemo pohvaliti rezultatima kada je u pitanju stanje medijske pismenosti.
“Crna Gora se 2021. godine našla na samom dnu ljestvice kada je u pitanju medijska pismenost. Ovi podaci treba da zabrinu”, kazala je Vujović.
A podaci pokazani na današnjoj prezentaciji pokazuju da Crna Gora ima indeks 12,2 od 25 na ljestvici medijske pismenosti. Svaki telefon je medij, a svaki građanin izvor informacija, pa stoga ne čudi činjenica da petina stanovništva provede više od 6 sati na internetu, a čak 60 odsto njih kao najveći izvor dezinformacija vidi u društvenim mrežama.
“Jedan citat, muškarca od 19 do 25 godina koji kaže da na Tviteru izađe informacija čim se nešto desi. Nakon 10 sekundi možete nešto naći o tome. Ovaj citat nam zapravo govori kakve su nove generacije. Nalazi fokus grupa potvrđuju da se odgovornost za širenje dezinformacija dominantno vezuje za društvene mreže”, kazao je Vladimir Raičević iz IPSOS-a.
Nalazi pokazuju i da većina građana vjeruje da su mediji politički obojeni. Iako veliki broj građana internet vidi kao izvor informacija, potvrdu traže u tradicionalnim medijima.
Povjerenje od 60 odsto ima televizija kao medij, radio 45. Istraživanje je pokazalo i da godine takođe igraju ulogu, pa starije osobe vjeruju onome što im se plasira, dok polovina mladog stanovništva ne vjeruju medijima.
Sunčica Bakić ispred AEM-a ističe da se istovremeno suočavamo sa okolnostima da naš obrazovni sistem ne proizvodi kritički orijentisane pojedince.
“Željela bih da ukažem na dva elementa ovog istraživanja. Prvo je ulaganje u edukaciju u školama, osposobljavanje učenika da dešifruju poruke u medijima je najvažnije. Misija OEBS-a će nastaviti da podržava edukaciju mladih. Drugi element je pravilo profesionalnih novinara koji moraju da pružaju građanima informacije utemeljene na činjenicama”, naglasila je šefica Misije OEBS-a Dominik Vag.
Ministarka kulture i medija kazala je da postoji inicijativa uvođenja medijske pismenosti kao predmeta u osnovnim i srednjim školama, a najavljeno je i formiranje nacionalnog savjeta za medijsku pismenost.
