Svaka noga na svom kontinentu: Ostrvo na kojem možete “gledati” kako se Evropa odmiče od Amerike

Island se nalazi dijelom na sjevernoameričkoj tektonskoj ploči, a dijelom na euroazijskoj. Tako je Rejkjavik, na primjer, geološki dio Sjeverne Amerike, dok su Istočni fjordovi dio Evrope.

Srednjoatlantski greben masivni je podvodni planinski lanac koji se proteže dužinom od 16 hiljada kilometara sredinom Atlantskog okeana. Iako je uglavnom skriven okeanom, jedan je od većih planinskih masiva na Zemlji. Tek na nekoliko mjesta izvire iznad površine u vidu ostrva, a jedno od tih ostrva je i Island.

Srednjoatlantski greben mjesto je susreta odnosno razdvajanja evroazijske i sjevernoameričke tektonske ploče, procesa koje je započeo prije 25 miliona godina – i još uvijek traje. Odmicanje litosfernih ploča (divergencija) jedne od druge stvara pukotine u zemljinoj kori, što omogućuje dotok magme iz unutrašnjosti Zemlje ili kontakt površinskih voda s magmom, pa su jedinstvena geologija i geotermalna svojstva Islanda, gejziri, vulkanska i seizmička aktivnost, posljedica upravo te tektonske aktivnosti.

Podvodni je greben otkriven 1950-ih, a Island se nalazi na njegovom najzapadnijem dijelu. Samo ostrvo nalazi se dijelom na sjevernoameričkoj tektonskoj ploči, a dijelom na euroazijskoj. Tako je Rejkjavik, na primjer, geološki dio Sjeverne Amerike, dok su Istočni fjordovi dio Evrope.

Zemlja “vatre i leda”, aktivnih vulkana, gejzira i posebnog krajolika, svoju je geotermalnu specifičnost iskoristila na najbolji mogući način. Island, kao ni jedna druga zemlja na svijetu, koristi geotermalne energije za proizvodnju struje i grijanje. Rejkjavik se grije isključivo geotermalnom energijom, a Island gotovo 30 % svoje električne energije dobija iz geotermalnih izvora.

U Nacionalnom parku Thingvellir i na poluostrvu Reykjanes može se jasno na površini vidjeti pukotina između dvije tektonske ploče. Nacionalni park Thingvellir udaljen je 40-ak kilometara od Rejkjavika i nalazi se na poznatoj ruti Zlatni krug. Ovdje se može čak i roniti u pukotini Silfri, u kojoj je morska voda, filtrirana magmatskim stijenama, toliko bistra da se vidi i i do 100 metara u dubinu. Voda je hladna, temperatura joj je tek između 2 i 4 stepena, pa je obavezno ronjenje u odijelu.

Poluostrvo Reykjanes drugo je mjesto na Islandu na kojem se jasno vide evropska i sjevernoamerička tektonska ploča – jaz između njih. Uz klasike islandske geomorfologije, gejzire, vulkanske kratere i crnu zemlju, turisti ovdje mogu prošetati i Mostom između kontinenata (Miðlína) u Sandviku. To je uzak pješački most koji se proteže kanalom između dvije razmaknute tektonske ploče, odnosno – između dva kontinenta. Najpopularnija poza za fotografijranje, je – nije teško pogoditi, ona u kojoj ste jednom nogom u Europi, a drugom u Sjevernoj Americi.