KOMBINAT: Vratimo kulturu-Stefan Jeremić
IZVOR: Portal KOMBINAT
Početkom pedesetih godina prošlog vijeka antropolozi Kreber i Klakhon istražili su i sakupili više od 200 definicija kulture. Prvu jasnu definiciju kulture dao je E. B. Tajlor 1871. godine i naveo da je kultura “složena cjelina koja obuhvata znanja, vjerovanja, umjetnost, moral i pravo, običaje, navike i sve ostale sposobnosti koje je čovjek stekao kao član društva.”. Nakon njega ređale su se definicije i misli o kulturu velikih imena poput: Emersona, Čehova, Bredberija, zatim: Ničea, Marksa, Nehrua, Asimova, Gorkog.. i mnogih drugih. Sve do danas, do Vikipedije, današnje mjere znanja, koja navodi: „Kultura se odnosi na cjelokupno društveno nasleđe neke grupe ljudi, to jest na naučene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u materijalnim objektima.“
Vrijedi pomenuti i one za koje se nikad nije potvrdilo da su izvorno tačne, a opet su ostavile veliki trag. Jedna od tih je svakako ona kada je Hitler napao Britaniju i kada je sa „meseršmitima” sijao smrt po ostrvu, premijer Vinston Čerčil je bio u problemu kako skupiti što više novca za odbranu. Jedan od ministara je predložio da se sredstva namijenjena kulturi prebace u ratni budžet. Čerčil je odgovorio pitanjem: „A šta ćemo, onda, da branimo?”. Ova izjava nikad nije potvrđena i vrlo je vjerovatno da nije autentična, da je izmišljena, ali je i kao takva vrlo često citirana i prepričavana.
Složenost definisanja i širina značenja kulture je velika. Lakoća kojom se termin koristi i koliko često, posebno u javnim nastupima sve više dovedi do apsurda. Još kad se poveže sa zabavnim programom i televizijom, u potpunosti razumijem riječi Duška Radovića koji je bio alergičan na nju. Onu jednom intervjuu vezano za kulturu kaže: “… mislim da je kultura nešto na suprotnoj strani, da kultura više pripada vaspitanju nego obrazovanju, da je više stvar morala nego estetike i da je to jedan mnogo zamršeniji i delikatniji posao kultivisati narod nego ga uveseljavati na priredbama i festivalima.”.
Knjižice su najvažnije
Toliko različitih definicija o kulturi. Neke su saglsane u većem dijelu, neke u manjem, neke su čak potpuno suprotne,ali ono što ih sve povezuje, ono što predstavlja najmanji zajednički sadržalac za kulturu, najbolje je istakao Lihačov: “Knjižnice su najvažnije u kulturi. Možda nema sveučilišta, instituta, drugih kulturnih institucija, ali ako postoje knjižnice… – kultura u takvoj zemlji neće propasti.”
I odmah kroz glavu prolaze police knjiga naših malih kućnih biblioteka, omiljene knjižare, glavne ulice velikih evropskih gradova gdje se jedna za drugom ređaju knjižare i sve već odiše nekim posebnim mirisom, mirisom kulutre.
Kamen spoticanja
Još jedan citat duboko se urezao : „Kultura nije kamen pa da ga možemo podići na veći nivo, kultura je savršen odlivak društva.“ – Nikola Pejaković, pozorišni, filmski i televizijski glumac, reditelj, scenarista i muzičar.
Oduševljenje rečenicom već u sljedećem trenutku sledila je pomisao da je podgorički Trg nezavisnosti (nekad Trg republike) doskoro bio parking. Običan parking, a pored, iz kamenih kućica miris bureka i brze hrane miješao se sa dimom cigareta i žamorom gostiju kafane „Radovče“ do kasno u noć.
Ipak, dvije svijetle tačke, ili bolje reći dva stuba prepuna knjiga, držale su ovu praznu asfaltnu površinu u nadi de će jednog dana tu nešto nići, izrasti. Na sjevernom uglu trga to je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, a na južnom je to bila knjižara „Kultura“.
Prva rekonstrukcija Trga (2006)
Do danas nije razjašnjena ta čudna ukrštenica betona i ploča, ali baš u to neko vrijeme nestao je važan stub kulture – knjižara „Kultura“. Tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, u skladu sa svojom strukom, hirurški je otklonio tragove knjižare “Kulture” iz centra grada i privremeno preselio u dio grada preko Morače. Tako je Kultura završila na intezivnoj, da bi nedugo zatim tamo i preminula. Nije imao ko ni da konstatuje smrt, a obdukcije nije ni bilo. Ne znam da li je otvaranje apoteke na mjestu izdisaja Kulture vođeno logikom da ćemo uz medikamente bolje preboljeti njenu smrt, ipak mislim da je dijagnoza pogrešna i da se u nedostatku kulture recepti uzimaju od drugih doktora – profesora. Jeste da usljed nedostatka vitamina D može doći do depresije i da je u tom slučaju potrebno dosta sunca i pomenutog vitamina, ali kad nestane kulture vitaminkoji ponajbolje pomaže su knjige.
Da je bar ostavio Kino kulturu…
Druga rekonstrukcija Trga (u planu, ali ne daj Bože nikom’)
Tema za posebnu analizu i pisanje. Suština je da se privatniku daju brojni kvadrati najatraktivnije lokacije u gradu, a on će za za uzvrat od Trga napraviti rupu, tačnije lijevak kroz koji će otići i posljednje kapi kulture. Zbog suludosti ideje i ismijavanja od strane cijele javnosti, sa tim se stalo. I taman da udahnemo, da se saberemo, na oglasnoj tabli sajta Glavnog grada objava o tenderu na kom se daje u dugogodišnji zakup prizemlje Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ s idejom da se tu otvori kafić.
Pa da, logično. Šta je to što Podgorici nedostaje? Šta je to što fali? Čega nema?
Kafić, kladionica, apoteka, kafić, kladionica, apoteka,.. to je naša kultura. To je naš savršeni odlivak društva. To je taj kamen koji ne da ne dižemo na veći nivo, već ga upravo vežemo oko vrata i čekamo da se lijevak završi, pa da ga bacimo u taj bezdan, kao da nećemo i mi sa njim.
Izmjerimo nekulturu
Jasno je da kultura u trenutnom sagledavanju stvari nije profitabilna kao kafić. Da je to jedan sveobuhvatan proces iz kog ne crpimo trenutnu ekonomsku korist, ali dugoročno gledano rezultati su nemjerljivi. Za sada samo imamo podatak da je za kulturu prošle godine iz budžeta izdvojeno 0,8 procenata.
Za 0,8 procenata dobro je da ikakav odlivak i imamo.
Statistika skupoće nekulture nam je hitno potrebna jer rezultate već imamo – kese koje lete preko Ćemovskog polja i u svom punom šarenilu lijepe se za žicu vinovih loza Plantaža, slažući se sa čokotima vranca i kardinala; miris kolektora preko Krivog mosta; paljenje otpada na deponijama; automobili na trotoarima, samo da pitam, savršeno poklapanje zelenog na semaforu sa sirenom auta iza; požari na Gorici a direktor nacionalnog parka ubija rijetku zaštićenu vrstu ptice jer misli da ga prisluškuje…
Udahnimo novi život
Potrebna je hitna reanimacija kulture u glavnom gradu – u prizemlju Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ otvoriti knjižaru „Kultura“.
Otići korak dalje – nek se knjižara pomiješa sa čitaonicom i bibliotekom, neka u tom hramu kulture bude poneka stolica za one koji će na putu do dojča i Bokeške zastati pred laganim vjetrom koji okrećući stranice najljepših romana nosi miris knjiga zajedno sa taktovima Šopena!
Možda je kultura skupa, ali je nekultura daleko skuplja!
———
NAPOMENA AUTORA:
Prilikom pisanja ovog teksta objavljena je vijest da se u drugom dijelu Trga, iza Beka, planira izgradnja garaže na sprat a u planu je izgradnja dodatnih garaža kako u sklopu glavnog Trga, tako i u sklopu trga Božane Vučinić.
Izgleda da je lakše donijeti odluku o promjeni gradskog jezgra, nego napisati tekst.
Izgleda da se istorija i u ovom slučaju ponavlja, i to ciklično „od parkinga do parkinga“, i to sve u vremenu kada se sve evropske metropole oslobađaju automobila i centre gradova pretvaraju u šetačke i biciklističke zone.
———
NAPOMENA REDAKCIJE:
Ukoliko posjedujete fotografije nekadašnje knjižare „Kultura“ ili bilo koji podatak ili lijepo sjećanje na nju, pošalje na portalkombinat@gmail.com
Rekli su o kulturi…
“NE MORATE DA SPALJUJETE KNJIGE DA BISTE UNIŠTILI KULTURU. SAMO NAVEDITE LJUDE DA PRESTANU DA IH ČITAJU.”
Rej Bredberi
(1920–2012)
američki pisac
“I SAD POSTOJI, I UVIJEK JE POSTOJAO, KULT NEZNANJA. PROTIVLJENJE INTELEKTUALNOSTI UVIJEK JE BILO DIO NAŠEG POLITIČKOG I KULTURNOG ŽIVOTA, A POTHRANJIVALA GA JE POGREŠNA ZAMISAO DA DEMOKRATIJA ZNAČI DA JE MOJE NEZNANJE ISTO TOLIKO DOBRO KOLIKO I TVOJE ZNANJE.”
Isak Asimov
(1920–1992)
američki pisac i biohemičar
“KNJIGE, BRAĆO MOJA, KNJIGE, A NE ZVONA I PRAPORCE!”
Dositej Obradović
“ARHEOLOZI TRAGAJU ZA OSTACIMA RANIJIH KULTURA, KAO DA OSTACI DANAŠNJE KULTURE NISU DOVOLJNI.”
Petar Lazić
književnik, novinar, publicista i univerzitetski profesor.
“VRIJEDNOST KULTURE JESTE NJENO DEJSTVO NA KARAKTER. ONA NIŠTA NE POMAŽE UKOLIKO NE OPLEMENJUJE I NE SNAŽI. ONA JE POTREBNA ZA ŽIVOT. NJEN CILJ NIJE LEPOTA VEĆ DOBROTA.”
Somerset Mom
(1874–1965)
engleski književnik
„JA VJERUJEM DA SE NEGDJE, KRIŠOM I TAJNO, OSTVARUJE NEKI KULTURNI PROGRAM MNOGO ZNAČAJNIJI OD OVOGA.“
Duško Radović
“KULTURA OTVARA OSEĆAJ ZA LJEPOTU.”
Ralf Voldo Emerson
(1803–1882)
američki pjesnik i filozof
