(INTERVJU) Katnić za “Zumiraj”: Podrška održivom razvoju preduslov očuvanja životne sredine i dobrobiti ljudi

Prošlog mjeseca, tačnije 20. septembra, Crna Gora je obilježila 33. godine od kada je Skupština na Žabljaku usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi, čime je ta odrednica zvanično i ušla u naš Ustav.

U susret ovom značajnom jubileju NVO Program za životnu sredinu (EnvPro) je, od 18. do 20. septembra u Podgorici, organizovala trodnevni seminar na temu razmjene znanja i iskustava o rezervatima biosfere, a sve u sklopu projekta čiji je jedan od ciljeva to da Crna Gora i Albanija, uz podršku organizacija civilnog društva iz obije zemlje, podnesu UNESCO-u participativno razvijen prekogranični formular za nominaciju Sliva Skadarskog jezera za rezervat biosfere i kandiduju ga za ovaj najveći stepen zaštite jednog prirodnog dobra.

Pored toga što je ovaj događaj bio koristan svim posjetiocima da se upoznaju sa uspješnim praksama očuvanja prirodnih dobara iz zemalja Evropske unije (EU), kao što su Austrija, Njemačka, Italija i Češka, nama je bila dobra prilika i da, malo opširnije i detaljnije, porazgovaramo sa Anom Katnić, direktoricom NVO EnvPro o ovom projektu, izazovima u njegovoj realizaciji i implementaciji, Skadarskom jezeru…

ZUMIRAJ: Kažite nam, za početak, nešto malo više o projektu – koja je njegova misija, cilj, sa kim se sve sprovodi i u kojoj je fazi…

Katnić: Projekat Sliv Skadarskog jezera – prekogranični rezervat biosfere ima za cilj da donese pozitivan uticaj na važan prekogranični ekosistem koji dijele Albanija i Crna Gora, kako bi održivo i kolaborativno upravljali ovim područjem za dobrobit zajednica i same prirode, u skladu sa uslovima UNESCO-ovog programa Čovjek i biosfera. Bliže je orijentisan na ispunjavanje dva specifična cilja: 1) Podstaknuto zajedničko proglašenje sliva Skadarskog jezera (SLW) kao UNESCO prekograničnog rezervata biosfere (TBR) i 2) Poboljšanje stanja biodiverziteta i praćenje ekološkog statusa i prijetnji unutar potencijalnog UNESCO prekograničnog rezervata.

Očekivani rezultati akcije su da: Crna Gora i Albanija podnose zajednički pripremljen UNESCO nominacioni fajl i dva nacionalna; Zainteresovane strane i lokalno stanovništvo su osposobljeni da učestvuju i podrže nominaciju sliva Skadarskog jezera za UNESCO rezervat biosfere; Regionalna agencija za zaštićena područja u Skadru i Nacionalni parkovi Crne Gore su opremljeni za povećanje učestalosti i obim konzervacije i monitoringa.

Geografski opseg je prekogranično područje sliva Skadarskog jezera. Obuhvata sljedeće opštine u Crnoj Gori: Podgorica; Tuzi; Zeta; Cetinje; Danilovgrad; Bar i Ulcinj (prošireno na Nikšić i Kolašin); i ove opštine u Albaniji: Skadar; Malësia Madhe. Projekat je počeo 1. februara 2023. godine i trajaće 30 mjeseci. Finansira se u okviru Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2014-2020, Instrument EU za pretpristupnu pomoć (IPA II).

Partneri na projektu su: NVO EDEN, NVO EnvPro, Nacionalni Parkovi Crne Gore, Nacionalna Agencija za zaštićena područja Albanije (NAPA), a pridruženi partneri: Ministarstvo ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Ministarstvo Turizma i ekologije Albanije.

Do sada su implementirane mnoge aktivnosti: Ankete sa opštom populacijom, Istraživanje i pregled postojećih dokumenata za procjenu nedostataka i mogućnosti relevantnih za nominaciju Sliva Skadarskog jezera za UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere, dvije zajedničke radionice zainteresovanih strana za razvoj obuhvata, vizije, ciljeva i prekograničnih aspekata kao uslova za nominaciju sliva Skadarskog jezera za rezervat biosfere, šest nacionalnih radionica zainteresovanih strana za razvoj funkcionalnih elemenata kao uslova za nominaciju sliva Skadarskog jezera za rezervat biosfere, angažovanje velikog broja internacionalnih i nacionalnih konsultanta koji rade na pripremi dokumentacije za nacionalne i prekogranične nominacione dosijee, oformljena je radna grupa za verifikaciju nalaza i potpisan MoU između MEORRS i EnvPro; organizovana su dva seminara za prenos znanja i za umrežavanje između aktera u prekograničnoj oblasti čije se aktivnosti i/ili mandati direktno odnose na korištenje prirodnih resursa sa sličnim rezervatima biosfere zemalja EU, nabavka opreme za Nacionalne parkove Crne Gore je u toku, a veb i ostali promotivni informativni materijali su u funkciji.

ZUMIRAJ: Koji su sve specifični ekološki i biološki kriterijumi koji se, kroz ovaj proces, moraju potvrditi i dokazati kako bi sliv Skadarskog jezera bio prihvaćen u UNESCO-ov program “Čovjek i biosfera”?

Katnić: Neki od važnih kriterijuma kao što su zaštita prirode ispunjeni su kroz mehanizme postojećih zaštićenih područja. Na čemu intezivno radimo jesu kriterijumi učešća zainteresovanih strana, prihvatljivost i adekvatna upotreba koncepta “Čovjek i biosfera”, vizija, širi obuhvat i mandat budućeg rezervata biosfere, koncept održivog razvoja na slivnom području i logistika: razmjena znanja, informacija, edukacija, građenje kapaciteta, monitoring i prekogranična harmonizacija, tj. saradnja. Da bi područje bilo upisano na svjetsku listu rezervata biosfere neophodno je da elementi zaštite, održivog razvoja, učenja i učešća različitih aktera međusobno korespondiraju kako bi se gradili preduslovi za zadovoljenje potreba i čovjeka i prirode.

ZUMIRAJ: Koji su glavni izazovi u uspostavljanju balansiranog odnosa između zaštite prirodnog ekosistema sliva Skadarskog jezera i ljudskih aktivnosti u toj oblasti, te da li je jedan od njih i taj da građani često nisu svjesni da zaštita nije uvijek biznis barijera?

Katnić: Građenje i implementacija dugoročne strateški utemeljene podrške održivom razvoju, učenju i unapređivanju je glavni preduslov očuvanja životne sredine i dobrobiti ljudi, uzimajući u obzir buduće generacije. U tom procesu prioritet je usaglašavanje ljudskih aktivnosti i potreba, u širokom ekološki povezanom i vrijednom području. Očuvanje životne sredine, ali i kulturnog nasljeđa, isključivo u granicama zaštićenih područja nije dovoljno i u velikom broju slučajeva nije ni uspješno. Ovaj model se primjenjuje radi prihvatanja/razmatranja razvoja u granicama održivog korištenja resursa. Dakle, glavni izazovi su razumijevanje koncepta, sagledavanje prirode kao neophodnog i ograničenog resursa, usklađivanje mnogobrojnih sektora i njihovih ciljeva, ali i dugoročna perspektiva, te obezbjeđivanje kontinuirane podrške održivom razvoju, tj. implemenatcija strateških ciljeva i vizije.

ZUMIRAJ: Koje su glavne ekološke prijetnje za biodiverzitet sliva Skadarskog jezera koje bi mogle ometati kandidaturu?

Katnić: Planovi za građenje nuklearne elektrane… Ekološke prijetnje su prihvatljiv dio procesa kandidature, ono što nije prihvatljivo jeste nedostatak volje i posvećenosti rješavanju istih na kolaborativan način – koji uključuje različite zainteresovane strane, kao i nemanje interesa za rješenja koja se testiraju i sprovode u praksi i na osnovu kojih se stiču nova znanja i kapaciteti. Rezervati biosfere su žive labaratorije za očuvanje životne sredine, održivi razvoj i učenje.

ZUMIRAJ: U okviru UNESCO programa, rezervati biosfere se često dijele na različite zone sa različitim nivoima zaštite. Koji nivo zaštite očekujete da će, ukoliko kandidatura bude podržana i od strane crnogorske i albanske strane pripremljena kako treba, biti dodijeljen različitim djelovima sliva Skadarskog jezera?

Katnić: Rezervati biosfere imaju tri funkcije: očuvanje, održivi razvoj, logistika, i sa tim u vezi imaju tri zone:

Core – Osnovne oblasti – Sastoje se od strogo zaštićene zone koja doprinosi očuvanju pejzaža, ekosistema, vrsta i genetskih varijacija. Očekujemo da ovo budu djelovi zaštićenih područja sa strožijom zaštitom kao što su zone I, strogi rezervati i rezervati prirode. Ova zona se oslanja na već uspostavljene režime zaštite u nekoj zemlji.

Buffer – Tampon zone – One okružuju ili se graniče sa osnovnim područjem(ima) i koriste se za aktivnosti kompatibilne sa zdravim ekološkim praksama koje mogu ojačati naučno istraživanje, praćenje, obuku i obrazovanje. Očekujemo da ove zone budu već zaštićena područja, tj. da budu u okviru zona II i III zaštite, ponovo oslanjajući se na već uspostavljene režime zaštite/upravljanja.

Transition – Oblast prelaza – Tranziciono područje je mjesto gdje zajednice njeguju socio-kulturne i ekološki održive ekonomske i ljudske aktivnosti. Očekujemo da ovo bude šira zona područja koja obuhvata sliv Skadarskog jezera od izvora do mora, dakle, ovo uključuje sve priroke Skadarskog jezera, region Skadarskog jezera i sliv rijeke Bojane sa manjim pridruženim slivovima. Ovo je tema i obuhvat koji je još uvjek podložan diskusiji i izmjenama.

ZUMIRAJ: Koliko je uopšte kompleksan cjelokupan ovaj proces i koje su sve prednosti u tome što ga, kako ste u jednom intervjuu nedavno i sami izjavili, radite iz ugla dobre i uspješne prakse iz Evrope i svijeta?

Katnić: Proces je zahtjevan jer radi na osmišljavanju jednog novog i veoma širokog mandata, koji treba da se bavi socio-ekonomijom, tradicijom, kulturom, istorijom, prirodom, vrijednostima i prijetnjama, mandat koji je međusektorski, koji uključuje vertikalnu i horizontalnu koordinaciju i učešće raznih zainteresovanih strana, koji na nivou planiranja i sprovođenja treba da uključi postojeće i anticipira nove informacije, aktivnosti, strategije, koji treba da podstiče balansiran razvoj i među sektorima i usklađen sa životnom sredinom.

U smislu uspješnih praksi, radi se u stvari o mreži ili svjetskoj listi rezervata biosfere sa velikim brojem sajtova odličnosti, međusobno povezanih radi razmjene znanja i iskustva radi kreiranja rješenja koja su primjenjiva u datom kontekstu. Ova familija je već predstavila neke od problema i ponudila rfešenja budućem SLW-TBR kroz primjere iz Njemačke, Češke, Austrije, Italije i petodržavnog sajta “Mura Drava Dunav”. Time je koncept razmjene već i otpočeo i doprinosi osmišljavanju mandata za naše područje, ali radi i u sinergiji tj. pruža podršku unaprjeđenju koncepta za sliv rijeke Tare – postojećeg rezervata biospfere u Crnoj Gori. Ovo je potencijal koji će se i dalje koristiti kako bismo, kroz greške, uspjehe i podršku drugih, učili i unaprjeđivali naš sistem…

ZUMIRAJ: Kakva je saradnja sa mještanima po ovom pitanju? Da li su i oni, u dovoljnoj mjeri, svjesni benefita koje će sve ovo imati kako na njih i njihove porodice, tako i na sve nas kao društvo?

Katnić: Što se tiče saradnje mještana, za sada se oslanjamo na rezultate ankete koju smo sproveli na početku projekta na uzorku od 355 ispitanika iz ovog područja, a koja je ukazala na sljedeće: Aktivnosti eko-turizma spominju se kao potencijalni budući poslovi u koje bi lokalno stanovništvo željelo investirati za svoj budući ekonomski život. 70% ispitanika želi da njihovo selo/oblast postane dio rezervata biosfere. 26% ispitanika nije zainteresovano, a samo 4% učesnika ne bi željelo da njihovo selo/oblast postane dio rezervata biosfere. Saradnja sa lokalnim stanovništvom je, smatramo u EnvPro, ključna za prihvatljivost i još važnije – sprovodljivost ovog koncepta, stoga u narednom periodu osmišljavamo i sprovodićemo aktivnosti koje će upravo više i direktno uključiti lokalno stanovništvo. Mandat budućeg rezervata biosfere planiran je da takođe intenzivira procese saradnje, ali i da kontinuirano pruža podršku lokalnom stanovništvu.

ZUMIRAJ: U emisiji “Ekovizija” autora Danijela Garića, koja se emituje na TVCG, spomenuli ste i da postoji Radna grupa koja, u saradnji i zajedno sa vama, radi na verifikaciji istraživanja i nalaza na kojima radite, pa nam recite: ko je sve čini, kako funkcioniše i kako ste vi, sa aspekta ispunjavanja misije oko koje ste se okupili, odnosno ovog projekta, zadovoljni njenim dosadašnjim radom?

Katnić: Da, radna grupa formirana je od strane Ministarstva ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera i sastoji se od predstavnika različitih ministarstava i sektora: ekologija, turizam, prostorno planiranje, vodoprivreda, poljoprivreda, ribarstvo, kultura, Agencije – EPA, Zavoda – HMZS, Univerziteta, predstavnika 9 opština datog sliva, upravljača zaštićenih područja (NP, Morsko dobro, Agencija za zaštićena područja PG), NVO predstavnika CZIP-a, Green Home-a, EnvPro i eksperata. Radna grupa za sada vrlo efikasno funkcioniše, na održanom sastanku aktivno je učestvovala većina predstavnika, razmijenjene su informacije i u toku je priprema konsultacija povodom novostečene dokumentacije. Predstavnici radne grupe su vrlo aktivno su učestvovali i na radionicama i seminarima razmjene znanja, a takođe i u promotivnim aktivnostima.

ZUMIRAJ: Kakva je saradnja sa institucijama koje su partneri na projektu, ali i sa institucijama u Albaniji?

Katnić: Važno je istaći da u ovom projeku, a i za formalne procese ogroman doprinos daje Ministarsvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zatim partner na projektu Nacionalni parkovi, kao i pridruženi parter Agencija za zaštitu životne sredine. Takođe, ostale brojne institucije i organizacije uljučene u sprovođenje projekta, neke od njih nabrojane su gore. Zapravo, mogu pohvalti zajednički rad i doprinos i praktikovanje široke saradnje različitih aktera… Saradnja sa Albanijom jako je dobra na nivou partnera i uključivanja zainteresovanih strana, očekujemo uskoro i formalizovanje institucionalne saradnje.

ZUMIRAJ: Upravljačka struktura je nešto što je uvijek problematično kada je ova oblast u pitanju. Šta kažu primjeri dobre prakse koje ste, na seminaru održanom prošlog mjeseca, imali prilike da čujete, te šta su iskustva koja vi imate i predlažete?

Katnić: Da, mi za sada predlažemo jedan vrlo nov koncept za Crnu Goru, koji smatramo najprikladnijim za uslove rada zasnovanog na rezultatima, ograničene finansije i kapacitete, a koji je našao primjenu u drugim zemljama, kao što su Češka, u nekom obliku i Austrija, a koji je pohvaljen od strane UNESCO kancelarije. On predviđa osnivanje neprofitne, apolitične, nezavisne organizacije koja može, u našim uslovima, imati formu NVO-a, kao u Češkoj. Dakle, NVO sa javnim interesom. Organizacija bi bila sturkturirana na način da ima bord za koordinaciju koji je glavno tijelo za donošenje odluka i sastoji se od 9 do13 članova iz privatnog, javnog i civilnog sektora iz različitih oblasti: prirode, kulture, turizma, voda, razvoja, itd., male implementacione jedinice sa 1-3 osobe, gdje je koordinator ili direktor pravno odgovorna osoba za BR i ima savjetodavno tijelo koje je dodatna inspiracija i važno za povratne informacije o aktivnostima BR u odgovarajućim oblastima, predstavljanje predloga projekata, izvještavanje o potrebama odgovarajućih grupa zainteresovanih strana – a sastav treba da odražava manje grupe zainteresovanih strana (turizam, mala preduzeća, mladi, kontakt osobe Natl. MAB-a, nevladine organizacije, lokalne akcione grupe itd.), koje nisu zastupljene u Koordinacionom odboru. Ista struktura predviđena je i za Albaniju. Trenutno je predlog u razmatranju.