CGO: Između profesionalizma i politike: kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?
Nastavlja se trend dominacije digitalnih medija u odnosu na tradicionalne, uz snažno prisutnu percepciju da su mediji u Crnoj Gori pod izraženim političkim uticajem, kao i da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo. Javni servis RTCG predstavlja primarni izvor informacija za 28.1% ispitanih, dok 18.3% prati druge televizije. Istovremeno, većina (57,6%) ne bi bila spreman da plaća pretplatu za RTCG. Ovo su neki od ključnih nalaza istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o medijima u Crnoj Gori, koje je danas predstavio Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, podržanog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Predstavljajući detaljno nalaze istraživanja, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, kazao je da podaci potvrđuju trend dominacije digitalnih medija u odnosu na tradicionalne oblike informisanja, slično nalazim i iz prošlogodišnjeg talasa istraživanja.
Najpraćeniji su informativno-politički sadržaji, zatim zabavni i sportski, dok su dokumentarni, kulturni i obrazovni programi znatno manje zastupljeni.
Mišljenja o ulozi i načinu rada medija su izrazito podijeljena, uz naglašenu percepciju njihove podložnosti političkim pritiscima. „Najveći broj ispitanih smatra da na uređivačku orijentaciju medija u Crnoj Gori u velikoj ili određenoj mjeri utiču politička opredjeljenja vlasnika (74,1%), da mediji teže senzacionalizmu (70,2%), da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo (69,1%), kao i da mediji često ‘presuđuju’ prije sudskih odluka(64,4%)“, naveo je Obradović. Istovremeno, 62,9% ispitanih u određenoj mjeri saglasno je sa tvrdnjom da mediji štite demokratiju, dok 62,2% smatra da se mediji pridržavaju etičkog kodeksa.
Očekivano, nezavisnost od političkih partija se vidi kao najjača garancija za istinito i nepristrasno izvještavanje, ali i profesionalizam urednika i novinara, te ekonomska nezavisnost medija.
„Nalazi takođe pokazuju i da oko 60% ispitanih prepoznaje društvenu ulogu medija kao kontrolora političke i ekonomske moći, što potvrđuje svijest o njihovoj važnosti u zaštiti javnog interesa, uprkos snažnim uticajima moćnih aktera“, objasnio je Nikola Obradović.
Kad je riječ o društvenim mrežama, Facebook i Instagram su najpraćenije platforme, dok značajnu publiku imaju i YouTube i TikTok, a X i Threads su znatno manje zastupljeni.
U situacijama važnih događaja u Crnoj Gori, većina ispitanika (53,6%) informiše se putem više televizijskih kanala. Javni servis RTCG predstavlja primarni izvor informacija za 28,1% ispitanih, dok 18,3% prati druge televizije.
Internet portali su najčešći izvor svakodnevnih informacija (28,8%), slijede prijatelji i poznanici (23,6%), elektronski mediji – radio i televizija (20,2%), te društvene mreže (20%). Štampane medije prati svega 5,7% ispitanih.
Polarizaciju stavova o medijima dodatno ilustruje podatak da je 17,4% ispitanih spremno da oprosti omiljenom mediju iznošenje neistina o osobama koje im se ne dopadaju, dok je 29,4% spremno na oproštaj ukoliko to nije učinjeno namjerno. Istovremeno, manje od petine ispitanika (18,2%) ne bi oprostilo takav postupak ni pod kojim uslovima.
U dijelu istraživanja koji se odnosi na RTCG, podaci pokazuju da najveći broj ispitanih javni servis prati nekoliko puta sedmično (33,9%), zatim svakodnevno (28,2%), dok 26,8% RTCG prati povremeno. Istovremeno, 11,1% ispitanih navodi da nikada ne prati programe javnog servisa. Djelimično povjerenje u informativni program RTCG-a ima 55,2% ispitanih, potpuno povjerenje 24,1%, dok 13% navodi da uopšte ne vjeruje ovom programu.
„Većina ispitanika (58,4%) smatra da RTCG djelimično ispunjava svoju misiju izvještavanja u javnom interesu. Manje od četvrtine (23,4%) vjeruje da to čini u potpunosti, dok 12% smatra da javni servis tu misiju uopšte ne ispunjava. Analiza stavova građana pokazuje kontrastnu sliku o radu RTCG-a. Iako građani u srednjem rasponu ocjenjuju ravnotežu u praćenju političkih opcija (3,17) i objektivnost u izvještavanju (3,15), istovremeno prepoznaju profesionalnost RTCG-a (3,27), ali i snažan politički uticaj (3,31), dok je nezavisnost ocijenjena najnižom prosječnom ocjenom (2,79)“, kazao je Obradović.
Kada je riječ o dijaloškim emisijama RTCG-a, stavovi su podijeljeni: 27,6% ispitanih smatra da one okupljaju suštinske neistomišljenike, 39,8% da učesnici dolaze iz različitih pozicija ali su uglavnom saglasni, dok se 32,6% nije moglo odrediti po ovom pitanju.
Portal RTCG-a prati 41,3% ispitanih, dok 58,7% to ne čini. Među onima koji prate portal, većina je u određenoj mjeri zadovoljna kvalitetom sadržaja.
Većina ispitanih smatra da RTCG djelimično ravnopravno tretira sve političke opcije (38%) i da djelimično, bez favorizovanja, izvještava o događajima vezanim za pojedine grupe ili pojedince (47,9%). Manji broj vjeruje da se to čini u potpunosti, dok značajan dio opaža pristrasnost ili ne može da procijeni objektivnost izvještavanja.
„Većina građana i građanki (57,6%) ne bi bila spremna da plaća pretplatu za RTCG ukoliko bi ona bila uvedena, dok bi 16,9% to činilo isključivo ako bi postojala zakonska obaveza. Svega 3,7% ispitanih bi rado plaćalo pretplatu, dok 21,8% ne zna ili bi svoju odluku vezalo za kvalitet programa“, zaključio je Obradović.
Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar u periodu od 9. do 16. decembra, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
