Zašto neobični tajlandski morski sisari nestaju? 

Izvor: N1

Influenser na društvenim mrežama Tirasak „Pop“ Saksritavi ima rijetku vezu sa kritično ugroženim tajlandskim dugonzima.

Kako broj uginulih dugonga raste, Pop radi zajedno sa naučnicima u Morskom biološkom centru u Puketu, prati ove sisare pomoću drona i obnavlja njihovo nestajuće stanište morske trave, prenosi Guardian.

Prevodeći složenu nauku za hiljade pratilaca na internetu, Pop podiže hitnu uzbunu zbog klimatskih promjena, zagađenja i gubitka staništa — prije nego što tajlandski dugonzi nestanu zauvijek.

U jednom trenutku, u zalivu Tang Ken živjelo je i do 13 dugonga, koji su grickali kratku morsku travu što niče po dnu okeana.

Ali danas je ostao samo jedan i zovu ga Čudo. Ovaj agresivni dugong otjerao je druge grickajući ih za peraja nalik veslima kako bi zadržao dragocjenu morsku travu samo za sebe.

Ne zna se gdje su ostali otišli. Jedini pratilac kog je Čudo, činilo se, tolerisao – mala ženka dugonga po imenu Džindžok – uginula je prošle godine.

Širom plitkih priobalnih i ostrvskih voda Indo-Pacifičkog okeana, dugonzi – srednje veliki morski sisari slični svojim rođacima morskim kravama – u ozbiljnoj su nevolji.

Procjena iz avgusta 2025. koju je objavila Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja navodi da je dugong, koji se već smatra ranjivim na izumiranje, u mnogim djelovima svijeta takođe kritično ugrožen, a prete mu gubitak staništa, klimatski slom, buka, udari čamaca i zagađenje vode plastikom. Događaj koji je privukao veliku medijsku pažnju 2019. bio je nakon što je omiljeni mladunac dugonga po imenu Marijum pronađen mrtav na Tajlandu sa plastikom u stomaku.

Smatra se da su dugonzi koji žive duž andamanske obale Tajlanda sada ključni za opstanak vrste. Ovaj region je jedna od svega šest lokacija u svijetu, van Australije, sa populacijom većom od 100 dugonga. Prema državnim procjenama, 2022. godine u tajlandskim vodama živjelo je najmanje 273 dugonga.

Ali prije nekoliko godina, mrtvi ili izgladnjeli dugonzi počeli su masovno da se pojavljuju na tajlandskim obalama. Od 2019. do 2022. prosječno je prijavljivano 20 nasukavanja dugonga godišnje duž andamanske obale. Zatim je, od 2023. do 2024, taj broj više nego udvostručen, na 42 godišnje. Smrt Džindžok postala je samo još jedna statistika.

Veliki dio izumiranja dogodio se u obližnjoj provinciji Trang, jugoistočno od Puketa. Nekada uporište dugonga zahvaljujući obilnim livadama morske trave, mještani kažu da se ove životinje u Trangu više ne viđaju.

Mnogi su se, umjesto toga, preselili oko 60 milja (100 km) do voda ispred Puketa, svetske turističke žarišne tačke sa ogromnim rizortima koji svake godine privuku milione posjetilaca. Naučnici kažu da to donosi dodatne izazove, jer područje nije naviklo na prisustvo dugonga i da je potrebno intenzivno upravljati čamcima i brodskim saobraćajem kako bi se životinje zaštitile.

Izumuranje dugonga usko je povezano i sa gubici morske trave koji su zabelježeni u priobalnim vodama kod Tranga. Odumiranje morske trave dovelo je do toga da se više mrtvih dugonga pojavljuje na obali, da se izgladnjele životinje nasukavaju, da se rađa manje mladunaca i da se životinje sele u potrazi za boljim mjestima.