Zagađivači plaćaju, građani dobijaju: Novac od taksi na emisije ide u zelene projekte

Izvor: Ecoportal.me

Crna Gora je napravila važan korak u primjeni principa “zagađivač plaća”, kroz odluku Vlade kojom se raspoređuju sredstva prikupljena aukcijama emisionih kredita za 2024. godinu. Riječ je o značajnoj sumi od 7,32 miliona eura, od čega će se, nakon obračuna poreza na dobit, 6,22 miliona eura naći na raspolaganju Eko-fondu, instituciji koja će upravljati ovim sredstvima i rasporediti ih u skladu sa jasnim prioritetima u oblasti zaštite životne sredine i zelenih tehnologija.

Ova odluka označava početak sistemskog finansiranja klimatskih i ekoloških mjera iz tržišnih mehanizama emisija CO₂, čime se Crna Gora usklađuje sa praksama Evropske unije i otvara novu fazu zelene transformacije.

Struktura raspodjele sredstava

Od ukupnog raspoloživog iznosa, 74,63% sredstava, tačnije 4.646.784 eura, biće usmjereno direktno na aktivnosti zaštite i unaprjeđenja životne sredine, dok će 25,37%, odnosno 1.580.000 eura, biti uloženo u podsticanje inovacija u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Crne Gore.

U oblasti životne sredine, predviđene su sljedeće konkretne aktivnosti:

• 400.000 eura za uklanjanje otpada iz prirode, odnosno za sanaciju tzv. divljih deponija.
• 300.000 eura za podršku opštinama kroz javni konkurs za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina.
• 1.000.000 eura za javne konkurse kojima će se sufinansirati nabavka komunalne opreme i uređaja za unapređenje upravljanja otpadom.
• 1.266.784 eura za unapređenje katastra zagađivača i njegovu integraciju u Informacioni sistem zaštite životne sredine, kao i za razvojne aktivnosti samog Eko-fonda.
• 100.000 eura za organizovano prikupljanje vozila van upotrebe sa teritorije Crne Gore.
• 680.000 eura za projekte unapređenja infrastrukture za vodosnabdijevanje, očuvanje vodoizvorišta i zaštitu životne sredine u lokalnim zajednicama.
• 400.000 eura za sakupljanje električnog i elektronskog otpada iz domaćinstava.
• 500.000 eura za izradu projektne dokumentacije neophodne za buduće infrastrukturne projekte zaštite životne sredine.

Za ovakvu strukturu raspodjele sredstava bi se moglo reći da predstavlja namjeru da se sredstva koriste i za hitne sanacije (kao što su divlje deponije), ali i za sistemske promjene poput razvoja baza podataka o zagađivačima, infrastrukturnih planova i modernizacije lokalne komunalne opreme.

Zelene inovacije na djelu

Drugi stub raspodjele, podsticanje inovacija, podrazumijeva ulaganje u konkretne mjere koje povezuju zaštitu životne sredine sa tehnološkim i energetskim napretkom:

• 100.000 eura biće usmjereno na podsticaje za unapređenje e-mobilnosti u Crnoj Gori.
• 400.000 eura namijenjeno je domaćinstvima kroz javni konkurs za subvencije prilikom nabavke energetski efikasnih uređaja.
• 760.000 eura obuhvata podsticaje za energetsku efikasnost u domaćinstvima i privredi.
• 200.000 eura biće utrošeno za primjenu mjera energetske efikasnosti u javnom sektoru.
• 120.000 eura biće uloženo u modernizaciju javne rasvjete i označavanje objekata u okviru kompleksa Kliničkog centra Crne Gore.

Ovim mjerama se podstiče smanjenje potrošnje energije u različitim sektorima, uz simboličan ali značajan početak podrške e-mobilnosti.

Važno je pomenuti da će Eko-fond biti u obavezi da najkasnije do kraja marta 2026. godine dostavi izvještaj o korišćenju sredstava Vladi Crne Gore. Time se postavlja osnov za institucionalnu odgovornost i praćenje efekata uloženih sredstava. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li će javnost imati pristup tim izvještajima, što bi značajno doprinijelo povjerenju u ovaj mehanizam.

Odluka o raspodjeli sredstava iz klimatskih aukcija otvara prostor za konkretnije povezivanje ekoloških prioriteta sa finansijskim mehanizmima. Alokacija sredstava djeluje promišljeno i sveobuhvatno na papiru, ali prava mjera njene uspješnosti biće vidljiva tek kroz realizaciju, na terenu, među lokalnim zajednicama, u smanjenju zagađenja i stvaranju dugoročno održivih rješenja.

Ova raspodjela svakako pruža obećavajući okvir, ali ostaje da se vidi da li će implementacija pratiti ambicije. Praćenje uticaja i otvorenost prema javnosti biće ključni u narednim mjesecima.