Eko-tim: Crna Gora može da ispuni nacionalne energetske ciljeve za 2030

Izvori: gradski.me

Crna Gora može da ispuni nacionalne energetske ciljeve za 2030. godinu izgradnjom solarnih i vjetroenergetskih postrojenja na jednoj petini identifikovanih niskokonfliktnih lokacija, saopšteno je iz Eko -tima.

Dok evropske države istovremeno traže odgovore na klimatsku i biodiverzitetsku krizu, fokus se sve više pomjera sa pitanja da li ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije na pitanje kako to učiniti na održiv način. Nova studija, rađena u Crnoj Gori, pokazuje da je moguće paralelno jačati energetsku sigurnost, štititi prirodu i uvažavati potrebe lokalnih zajednica, kroz pažljivo planiranje, donošenje odluka zasnovanih na podacima i ranu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih kriterijuma“, naveli su iz Eko-tima.

U tom kontekstu, kako dodaju, organizacije The Nature Conservancy i Eko-tim zajednički su objavile sveobuhvatnu nacionalnu studiju koja pokazuje da Crna Gora raspolaže sa više od 16 GW solarnog i vjetroenergetskog potencijala koji se može razvijati uz nizak nivo konflikta sa zaštitom životne sredine i društvenim interesima. Ovaj potencijal može omogućiti ubrzanu i održivu energetsku tranziciju, uz očuvanje biodiverziteta i uravnoteženo korišćenje prostora. Studija je razvijena uz podršku Savjetodavnog odbora, čijem radu su doprinjeli resorna ministarstva Vlade Crne Gore, međunarodne finansijske institucije i Sekretarijat Energetske zajednice, kroz razmjenu podataka, praćenje procesa izrade, kao i verifikaciju i potvrdu nalaza.

Državni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore, Matija Medojević, istakao je da studija „pruža konkretne i primjenjive smjernice za kreiranje javnih politika i strateško planiranje, pokazujući kako Crna Gora može nastaviti da jača energetsku sigurnost, uz puno uvažavanje ekoloških, društvenih i ekonomskih prioriteta“.

Analiza je izrađena u okviru projekta Montenegro Energy Growth and Acceleration (MEGA) i identifikuje niskokonfliktna područja sa visokim potencijalom za obnovljive izvore energije širom zemlje. Prema nalazima studije, oko 15.630 MW solarnih kapaciteta i 650 MW kapaciteta vjetra moglo bi se iskoristiti u područjima sa minimalnim ekološkim i društvenim rizikom. Identifikovani potencijal je približno 17 puta veći od ukupnog instalisanog kapaciteta svih  objekata za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, uključujući termoelektranu i sve hidroelektrane.

Studija dalje pokazuje da bi ukupan niskokonfliktni solarni i vjetroenergetski potencijal, veći od 16 GW, mogao obezbijediti do 21 TWh električne energije godišnje – višestruko više od trenutne domaće proizvodnje. Istovremeno, takav razvoj bi izbjegao pritisak na prirodna i kulturna dobra visoke vrijednosti i smanjio potencijalne negativne uticaje na ključne ekonomske sektore, poput poljoprivrede, turizma, šumarstva i lokalne privrede.

„Iskustvo Crne Gore pokazuje da ambiciozni ciljevi u oblasti obnovljivih izvora energije mogu biti usklađeni sa zaštitom prirode i ekonomskim razvojem“, rekla je Kasandra-Zorica Dropuljić, menadžerka programa za obnovljive izvore energije za Jugoistočnu Evropu u The Nature Conservancy, i dodala: „Primjena pametnog odabira lokacija u ranoj fazi planiranja doprinosi smanjenju projektnog rizika, većoj sigurnosti investicija i razvoju obnovljivih izvora energije koji nadopunjuju, umjesto da ugrožavaju, biodiverzitetske vrijednosti i druge prostorno zasnovane privredne aktivnosti.“

Značajnu ulogu u oblikovanju rezultata imalo je učešće lokalnog stanovništva. „Kvalitet i kredibilitet analize znatno su unaprijeđeni kroz direktne doprinose lokalnih zajednica“, istakao je Milija Čabarkapa, izvršni direktor Eko-tima.

„Putem alata za javno učešće zasnovanog na GIS tehnologiji i kroz niz radionica na lokalnom nivou, građani su podijelili svoja znanja, vrijednosti i prioritete, čime su društveni aspekti na adekvatan način integrisani u mapiranje konflikata“, zaključuje Čabarkapa.

Studija posebno naglašava strateški značaj korišćenja brownfield lokacija, uključujući bivše industrijske zone, deponije i kamenolome. Identifikovano je oko 346 MW solarnog potencijala na niskokonfliktnim brownfield površinama, što je dovoljno da zamijeni oko trećinu trenutne proizvodnje električne energije iz Termoelektrane Pljevlja. Time se pokazuje da razvoj obnovljivih izvora energije može dati važan doprinos pravednoj tranziciji, kroz upotrebu već izmijenjenog zemljišta i postojeće infrastrukture.

Nalazi studije su u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim okvirima u oblasti obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine, kao i sa preporukama Ministarskog savjeta Energetske zajednice o uspostavljanju okvira za identifikaciju Zona ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije (takozvanih RAAs), u skladu sa revidiranom Direktivom EU o obnovljivim izvorima energije. Oni snažno dopunjuju partnerstvo između organizacije The Nature Conservancy i Sekretarijata Energetske zajednice – koje je usmjereno ka koordinisanom planiranju i ostvarivanju održive i pravedne implementacije obnovljivih izvora energije širom regiona – pružajući čvrstu analitičku osnovu za usklađivanje energetskih ciljeva sa prostornim planiranjem, razvojem elektroenergetske mreže i reformom procedura izdavanja dozvola.

Kao praktičan alat za podršku u odlučivanju, MEGA studija pokazuje kako unaprijed promišljeno planiranje može osvetliti klimatske i biodiverzitetske izazove kao priliku za uravnotežen i pravedan razvoj.