Mašine „gutaju” struju, država nema zakon: Kako izgleda rudarenje kriptovaluta u Crnoj Gori

Istraživanje “Vijesti” pokazalo da je za ulazak u rudarenje kriptovaluta potrebno i do 10.000 eura;

Održavanje opreme je zahtjevno, a ključna stavka svega je struja, kaže izvor “Vijesti” koji je pet godina u Crnoj Gori rudario bitkoin;

U proteklih pet godina CEDIS podnio 22 krivične prijave zbog krađe struje u iznosu većem od 10.000 eura;Crna Gora ima potencijal da postane atraktivna destinacija za kompanije koje žele da posluju u industriji rudarenja kriptovaluta, tvrdi Nikola Grbović

Stabilan izvor električne energije je ključ uspjeha u rudarenju kriptovaluta, jer samo jedna mašina koja rudari digitalni novac mjesečno može da potroši struje kao domaćinstvo u manjem stanu, kazao je “Vijestima” (pravo ime poznato redakciji).Marko je u Crnoj Gori pet godina rudario najvredniju svjetsku kriptovalutu – bitkoin, koristeći tzv. ASIC uređaje koji su napravljeni samo za rudarenje i neuporedivo su jači od grafičkih kartica.Kriptovalute su digitalni oblici novca koji nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica.ASIC (Application-Specific Integrated Circuit) je specijalizovani čip napravljen isključivo za rudarenje kriptovaluta, a uređaji savremene generacije koštaju između 3.000 i 6.000 eura Marko tvrdi da je za ozbiljniji ulazak u rudarenje potrebno od pet do deset hiljada eura, da zarada nije stabilna, te da se dešavaju periodi kad je rudarenje na ivici isplativosti. Upozorava i da je održavanje opreme zahtjevno jer uređaji rade pod snažnim opterećenjem, a ASIC mašine su izuzetno glasne i potreban im je poseban prostor.

Sagovornik lista kazao je da je struju koristio s redovne elektromreže uz prilagođene instalacije, pojašnjavajući da jedan ASIC uređaj troši između 2,5 i 3,5 kilovata na sat i radi non-stop.

“Kad se sve sabere i oduzme, rudarenje mi se finansijski isplatilo, ali ne kroz stabilnu mjesečnu zaradu. Najveća dobit je došla jer bitkoin nisam odmah prodavao, već sam ga čuvao i prodao kasnije, kad je cijena bila znatno viša”, navodi on.

Rudarenje kriptovaluta je proces u kom snažni računari rade neprekidno da bi provjeravali i potvrđivali transakcije u blokčejn mreži i dodavali nove blokove. Za taj rad rudari troše veliku količinu električne energije i zauzvrat dobijaju nagradu u vidu novih jedinica kriptovalute ili transakcijskih naknada.

Koliko se građana bavi rudarenjem kriptovaluta nije poznato, jer ta djelatnost u Crnoj Gori nije zakonski regulisana. Crna Gora još nema zakone koji regulišu rudarenje kriptovaluta i oblast digitalne imovine. Vlada je 2020. godine najavila izradu Zakona o kriptovalutama, dok su u septembru 2024. iz Ministarstva finansija saopštili da rade na zakonu, u saradnji s Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala.