Održiva tranzicija: ključna prilika za proizvodnu industriju na Zapadnom Balkanu

Autorka: Ines Roča, regionalna direktorka za Evropu u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC)

Prelazak ka održivijoj proizvodnji predstavlja ključni izazov za industrije širom svijeta. Za proizvodni sektor na Zapadnom Balkanu – region koji se istorijski oslanjao na industrije sa visokim intenzitetom resursa – ova tranzicija može djelovati posebno zahtjevno. Međutim, prihvatanje održivosti nije samo nužnost, već i prilika za povećani rast, konkurentnost i dugoročnu otpornost.

Klimatske promjene više nisu udaljeni problem – njihovi uticaji osećaju se i globalno i lokalno. Evropska unija, glavni trgovinski partner Zapadnog Balkana, postavila je ambiciozne ciljeve i preduzela značajne korake za dekarbonizaciju ekonomija svojih država članica kroz Evropski zeleni dogovor.

To uključuje Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji uvodi cijenu ugljenika na određene uvozne proizvode u EU. S obzirom na to da trgovina s EU čini 73% ukupnog izvoza Zapadnog Balkana, ekonomski uticaj CBAM-a ne može se potcijeniti, pa se očekuje da će šest zemalja Zapadnog Balkana biti među deset zemalja koje će CBAM najviše pogoditi.

Ulog je posebno visok za tešku industriju

Osamdeset procenata energetskih potreba regiona zadovoljava se fosilnim gorivima, dok energetski sektor čini 75% ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Proizvodne industrije u regionu u velikoj mjeri zavise od energije dobijene iz uglja i drugih neobnovljivih izvora, što znači da će biti ozbiljno pogođene kada CBAM postane potpuno operativan.

Prepreke za održivost

Održiva tranzicija otežana je zbog nekoliko međusobno povezanih izazova. Finansijska ograničenja predstavljaju glavnu prepreku, jer čiste tehnologije i procesi zahtijevaju značajna početna ulaganja. Takođe, neophodna ulaganja mogla bi privremeno da smanje cenovnu konkurentnost.

Ovaj problem dodatno pogoršava nedostatak znanja i/ili resursa za efikasno usvajanje održivih praksi, kao i nedostatak kvalifikovanog osoblja i talenta za njihovu primjenu. Još jedan izazov predstavljaju nedostaci u politikama, jer vlade i dalje zaostaju u uvođenju neophodnih mehanizama sprovođenja, podsticaja i strategija.

Ovi izazovi i nedostatak kohezije usporavaju napredak i čine industrije ranjivim na spoljne pritiske. S druge strane, ohrabrujuće je što su te iste vlade kroz okvire poput Zelene agende EU za Zapadni Balkan nedavno preuzele obaveze na polju održivosti.

Prilike za ekonomski razvoj

Uprkos izazovima, održiva tranzicija pruža jedinstvene prilike. To uključuje rastuću potražnju za čistim industrijskim proizvodima, poput zelenog čelika i ključnih sirovina integrisanih u održive lance vrijednosti, koji su od suštinskog značaja za industrije poput automobilske proizvodnje i građevinarstva, koje se preusmjeravaju ka niskougljeničnim lancima snabdijevanja. Zapadni Balkan je u dobroj poziciji da odigra značajnu ulogu u evropskim lancima snabdijevanja budućnosti.

Primjena mjera za uštedu energije u proizvodnom sektoru takođe bi povećala efikasnost i smanjila troškove, što bi dovelo do procijenjenog smanjenja potrošnje energije za 10% do 2050. godine. Istraživanja pokazuju da su neki potrošači spremni da plate više za održivo proizvedene proizvode, pa bi viši troškovi proizvodnje u nekim slučajevima mogli biti nadoknađeni premijom na cijenu.

Pored toga, održiva tranzicija može ojačati ekonomsku otpornost regiona. Diverzifikacija izvora energije i povećanje njihove dostupnosti omogućavaju lokalnim industrijama da se zaštite od budućih šokova, kao što su fluktuacije globalnih cijena energije ili prekidi u lancima snabdijevanja, obezbjeđujući veću predvidljivost i dugoročnu održivost.

Održiva tranzicija takođe obećava stvaranje novih i boljih radnih mjesta. Ova radna mjesta mogu podstaći rast, usljed diverzifikacije privreda, unapređenja vještina radne snage, jačanja inovacionih ekosistema i povećanja otpornosti lokalnih zajednica, s obzirom na to da su održiva radna mjesta često ravnomjernije raspoređena po ruralnim i urbanim područjima.

Kako IFC može da doprinese održivoj transformaciji

Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, ima jedinstvenu poziciju da pomogne Zapadnom Balkanu da iskoristi ove prilike. Kroz prilagođena finansijska rješenja, IFC može da podrži kompanije u ulaganjima u čiste tehnologije. Pored toga, IFC pruža savetodavne usluge kako bi premostio jaz u tehničkom znanju, opremajući kompanije alatima za dekarbonizaciju poslovanja i optimizaciju lanaca snabdijevanja.

Nedavni primjer je kredit od 106 miliona eura kompaniji Drenik ND u Srbiji za razvoj prve velike elektrane na kombinovanu toplotu i energiju na biomasu u zemlji, što oslikava posvećenost IFC-a podsticanju održive transformacije i industrijskih praksi sa niskom emisijom ugljenika.

Za industrije Zapadnog Balkana, održivost nije izbor – ona je nužnost. Region ima jedinstvenu priliku da redefiniše svoj proizvodni sektor kao moderan i konkurentan globalni igrač.