Objavljeno: 23.07.2020, 11:10h na prtalu PCNEN

Na Limu izbrojano 220 nelegalnih odlagališta otpada

Nekada popularno bjelopoljsko kupalište na desnoj obali Lima, kod ušća Lješnice, danas je pusta poljana zarasla u šiblju i smeću.

Bjelopoljci pamte da je ta plaža ljeti bila puna kupača, da su domaćice prale veš na toj obali, a mladi su znali da, prije prvog zalogaja, operu u Limu još nedozrele jabuke petrovače, koje su rasle na obalama.

Danas se od vegetacije teško može i prići tom mjestu, a od otpada i otpadnih voda teško da bi se ko usudio i skvasiti stopala, a kamoli oprati voće u zamućenoj vodi. Gdje god smo se spustili na obalu Lima, osjećao se neprijatan miris.

Probijajući se kroz vegetaciju i otpad, iza bjelopljske bolnice, napokon smo došli do tužnog mjesta gdje se spajaju Lješnica i Lim. Korito rječice Lješnice više liči na kanalizacioni kanal u koji se slivaju sve otpadne vode tog dijela Bijelog Polja. Među njima su i otpadne vode bolnice, ali i kuće i hotela aktuelnog ambasadora u Srbiji, a bivšeg predsjednika opštine Bijelo Polje Tarzana Miloševića. Na ušću pliva manja količina plastičnog, biljnog i kabastog otpada, koje je bačeno u koritu Lima.

Ekološkinja iz Bijelog Polja Danijela Veličković je izbrojala 220 takvih odlagališta smeća na bjelopoljskom dijelu toka rijeke Lim. Oko 180 takvih odlagališta (različitih veličina), tvrdi ona, postoje od centra Bijelog Polja pa do granice sa Srbijom i još 40 od iste početne tačke do granice sa Beranama.

Dovoljno je bilo jednom ‘dići ruke od Lima’

Vremešni predsjednik Kajakaškog kluba ‘Bijelo Polje’ Miroslav Stanić tvrdi da sadašnji Lim ne može ni uporediti sa onom rijekom od prije četrdeset ili, pak, trideset godina.

“!Tad su svi Bjelopoljci u ranim dječijim danima tu učili da plivaju. Svugdje se mogla voda piti. Ljudi samo zađu malo dalje od mjesta gdje skaču, napiju se vode i nastavljaju dalje. To ne bi mogli sigurno da je Lim bio nekad divlja rijeka gdje se ne može prići“, kaže Stanić.

Kratka vožnja njegovim kanuom pokazala je šta mještanima sada znači nekada živa i pitoma rijeka – veliki plutajući kontejner.

Stanić smatra da je zagađenje njihove rijeke šteta za cijelu državu, a ponajviše za Bjelopoljce, kojima je Lim nekada bio glavni izvor zabave i rekreacije.

“Lim je bio izuzetno čista rijeka, prijatan je. Ja sam se od mladih svojih dana, negdje od ’52. ili ’53. godine učlanio u ovaj kajakaški klub. Mislim da tada nije bilo Bjelopoljca ili Bjelopoljke koji nijesu sjeli u kajak. Međutim, sada je to vrlo rijetko“, priča Stanić.

Sjeća se da šezdesetih nijesu išli na more, već su se tokom cijelog ljeta kupali na Limu. Početkom šezdesetih rijeka je počela da se mijenja kada je, uzvodno, u Beranama, otvorena fabrika celuloze.

“Lim tada više nije ličio na vodu, to je bila neka smeđa boja, puna pjene, smrdljiva… I ja sam bio tada momak od dvadesetak godina. Hiljade i hiljade mrtvih riba i polumrtvih se viđalo na Limu“, prisjeća se starina, koji i dalje vesla kao mladić.

Tvrdi da su ljudi tada digli ruke od gradske rijeke i nijesu joj se nikada vratili, iako fabrika ne radi više od dvadeset godina.

“Stanje je sve gore i gore. Svake godine je sve više prljavštine. Pored industrijskih zagađivača i građani dosta zagađuju. To je psihologija čovjeka – u kakvoj si sredini, tako se i ponašaš. Ako je čista, trudiš se i sam da budeš čist, a ako je prljavo, onda se isto tako ponašaš. I mislim da to rade i Bjelopoljci sada“, ističe Stanić

Zbog toga smatra da je najveća odgovornost samih građana. Teško je, kaže, komunalnom preduzeću, koje zapošljava stotinjak radnika, da očisti ono što zagadi više od 20 hiljada mještana.

Veličković: Svi moramo pomoći u očuvanju Lima

Ekološkinja Veličković je 11 mjeseci kanuom obilazila Lim, kako bi mapirala sva nelegalna odlagališta smeća. Nalazi njenog istraživanja (geografske lokacije, fotografije, sastav i veličina odlagališta) publikovane su u dva kataloga. “Katalog nelegalnih odlagališta od centralnog dijela grada do granice sa Republikom Srbijom“ finansirala je Opština Bijelo Polje, dok je “Katalog nelegalnih odlagališta od centralnog dijela grada do granice sa Beranama“ finansiralo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT).

“U toku istraživanja, koje je trajalo 11 mjeseci, nijesam detektovala nigdje neku veću deponiju, zato što se radi o nelegalnim odlagalištima. U sklopu ovog projekta sam, takođe, kao nelegalna odlagališta, računala i onaj otpad koji je nastao kao posljedica poplava… Zapravo, cilj mog istraživanja je bio da ukažem na probleme, ali i da pronađemo metode i mjere za sanaciju novonastalih problema, kada su u pitanju nelegalna odlagališta“, kaže Veličković.

Ona ističe da Opština Bijelo Polje, u saradnji sa Ministarstvom, može da riješi ovaj problem ukoliko “ima volje i želje“. Međutim, smatra da opštini fali stručnih ljudi i eksperata iz oblasti zaštite životne sredine.

“Dakle, neophodna su rad i na lokalnom nivou, i na državnom nivou. To piše i u državnom planu o upravljanju otpadom, nacionalnoj strategiji, u lokalnom planu o upravljanju otpadom. U svim tim dokumentima se jasno ističe da je neophodno ažurirati spisak nelegalnih odlagališta, ne samo na obalama Lima, nego i na pritokama Lima i na svim drugim lokacijama koje se nalaze nedaleko od prirodnih resursa“, pojašnjava Veličković.

Ona smatra da sve organizacije, navedene u tim dokumentima (nevladine organizacije, državni sektor, opština, lokalna uprava, MORT, Agencija za zaštitu životne sredine) zajednički moraju da rade na sanaciji nelegalnih odlagališta na obalama svih crnogorskih rijeka. Cilj je, kaže, da očuvamo životnu sredinu i da doprinesemo razvoju turizma u Crnoj Gori.

Ćorović: Nema adekvatne komunalne infrastrukture

Prvi čovjek bjelopoljskog Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović tvrdi da je razlog ogromnih količina otpada u Limu nepostojanje “adekvatne komunalne infrastrukture“ – sanitarnih deponija, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, reciklažnih centara, pretovarnih i transfer stanica, kompostana, kao i nedovoljno organizovana komunalna preduzeća. Smatra da zagađivanju rijeka doprinosi i nizak nivo svijesti o pravilnom odlaganju otpada građana i “nepostojanje ekološke kulture“.

“Takođe, kao usko grlo vidim i nedovoljan broj ekoloških i drugih inspektora, te minimalno novčano sankcionisanje prekršilaca“, kaže Ćorović.

On ističe da je Bijelo Polje na dnu sliva rijeke Lim u Crnoj Gori, zbog čega otpad koji se nelegano odlaže na njenim obalama u Plavu, Andrijevici, Beranama, usljed podizanja vodostaja, završava u njegovom gradu. Smatra da je neminovno da i ove opštine aktivno učestvuju u zaštiti Lima kako bi stanje te rijeke i u Bijelom Polju bilo na većem nivou.

Kako bi bolje zaštitili rijeku, opština Bijelo Polje formirala je Komunalno preduzeće ”Lim”, sa zadatkom da upravlja komunalnim i drugim otpadom. Prikupljeno smeće istovara se na privremenom odlagalištu otpada u Dobrakovu.

Ćorović navodi da je Državnim planom upravljanja otpadom, kao i Lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom u Bijelom Polju, predviđeno unapređenje procesa upravljanja otpadom.

Planovi, između ostalog, predviđaju usvajanje novih navika građana u pogledu tretiranja i odlaganja otpada, odnosno sortiranje na dvije frakcije – suvu i mokru. Tim dokumentima Bijelo Polje je prepoznato kao regionalni centar za upravljanje otpadom, što podrazumijeva: izgradnju regionalne sanitarne deponije za 11 opština Sjevernog regiona i izgradnju Regionalnog reciklažnog centra.

“Loklanim planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom predviđeno je da se u ruralno područje opštine uveže u organizovan sistem upravljanja otpadom, pa će se ova usluga omogućiti i građanima seoskih područja, čime će se količina nelegalnog otpada smanjiti, a standard tih domaćinstava poboljšati na način uvođenja nove usluge“, pojašnjava Ćorović.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma smatraju da je značajno što je opština Bijelo Polje donijela odluku o odvojenom sakupljanju otpada, ali da njena primjena nije zaživjela u punoj mjeri zbog nepostojanja potrebne infrastrukture.

Najveći zagađivači su privreda i domaćinstva

Daijela Veličković tvrdi da su na Limu najveći zagađivači farme, klanice, sva privredna društva i preduzetnici, kao i domaćinstva koja nemaju sisteme za prečišćavanje otpadnih voda.

“Sve otpadne vode direktno, neprečišćene, idu u rijeku Lim, što je evidentno. Što smo i detektovali i odredili i vidjeli na terenu kroz istraživačke projekte“, pojašnjava Veličković.

Sekretar Ćorović tvrdi da će se problem domaćinstava koji otpadne vode ispuštaju u Lim riješiti izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje će ove ispuste uvezati u odvodni sistem postrojenja. Napominje da ova postrojenja moraju biti izgrađena i u opštinama uzvodno, jer se, tvrdi, samo tako trajno može riješiti pitanje zagađenosti cijelog toka rijeke.

On ističe da je pritisak privrede na zagađenje Lima prisutan jer se mnogi ne pridržavaju zakonskih normi po pitanju odlaganja otpada i njihovih obaveza.

“Ali, veoma je važno istaći da lokalna samouprava ima vrlo male nadležnosti, jer je Lim rijeka od državnog značaja, pa kontrolu vrše državni organi, prije svega Inspekcija za vode, poljoprivredna i ekološka inspekcija“, navodi Ćorović.

On kaže da su, nakon skorašnje pojave zagađenja Lima, angažovali i stručnjake sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice, koji su uradili detaljno naučno istraživanje rijeke Lim.

“U sklopu ovog istraživanja se realizovalo više aktivnosti i to: Terensko istraživanje stanja biodiverziteta Lima i njegovih glavnih pritoka u cilju izrade kompletne studije nultog stanja; Procjena stanja populacija, ugroženosti i rasprostranjenja zaštićenih i NATURA 2000 vrsta na području cijele opštine, s akcentom na akvatične vrste; Sprovedeno je istraživanje i monitoring ekološki i ekonomski značajnih vrsta, uključujući rijetke, ranjive i ugrožene vrste. Date su mjere zaštite rijeke Lim i glavnih pritoka (Bistrice i Ljuboviđe) sa jasnim indikatorima, čijim monitoringom bi se pratio oporavak rječnih ekosistema u Opštini Bijelo Polje“, navodi Ćorović.

Ministarstvo je raspisalo poziv nevladinom sektoru za suzbijanje nelegalnog odlaganja otpada i ažuriranje popisa neuređenih odlagališta, sa akcentom na rijeke koje imaju prekogranični karakter. Rezultat toga je, tvrde, mapiranje neuređenih odlagališta na obalama rijele Lim na teritoriji opštine Bijelo Polje.

Pored mapiranja je, ističu, organizovano i više radionica na jačanju ekološke svijesti, saniran je niz manjih neuređenih odlagališta. Tvrde da su preduzete aktivnosti na sprečavanju daljeg odlaganja otpada na tim mjestima, a lokacije su oplemenjene posađenim sadnicama i postavljenim parkovskim klupama. Slične aktivnosti realizovane su i u opštini Berane.

U posljednjoj informaciji Agencije za zaštitu životne sredine, upućenoj Vladi Crne Gore, piše da su mjerenja na rijeci Lim, nizvodno od Bijelog Polja, pokazala da je zagađenje na tom dijelu toka mnogo veće od dozvoljenog.

***********************

Današnji Lim nije slika ekološke države

Ekološkinja Veličković tvrdi da scene koje smo vidjeli na obalama Lima ne mogu nikako biti slika Ustavom ozvaničene ekološke države Crne Gore. Ona se nada da u narednom periodu možemo doprinijeti da slike ekološke Crne Gore budu mnogo bolje.

“Da svi zajedno unaprijedimo ekologiju i ekonomiju u državi Crnoj Gori, jer se ekonomija i ekologija dva nerazdvojna faktora, koja i te kako mogu uticati na to da mi povećamo i bruto-društveni proizvod“, pojašnjava ona.

Ističe da bi razvijene zemlje, poput skandinavskih, sav otpad na rijeci Lim pretvorile u energiju. Smatra da i mi kao ekološka država treba, pod hitno, da preduzmemo mjere ka unapređenju i očuvanju životne sredine.

“Konačno je vrijeme da reagujemo na terenu i da stvorimo planove kako unaprijediti ekologiju u našoj državi, a za to imamo, i te kako, kapaciteta. Potrebno je da djelujemo u pravo vrijeme“, kaže Veličković.

Više prekograničnih projekata za
saniranje odlagališta otpada

Nakon trilateralnog sastanka u Višegradu prošle godine između resornih ministara Crne Gore, Republike Srpske i Srbije, formiran je mješoviti radni tim sa zadatkom da mapira neuređena odlagališta na obalama rijeka Drine, Tare, Lima, Ljuče i Plavskog jezera, sa procjenom količina i vrsta otpada. Nakon toga će, tvrde u MORT-u, ovaj tim predložiti način sanacije i sprečavanje daljeg zagađenja, ali i procijeniti potrebna finansijska sredstva za taj posao.

I Opština Bijelo Polje realizovala je jedan jedan prekogranični projekat sa opštinom Priboj (Srbija), a tiče se sanacije 12 nelegalnih odlagališta otpada na Limu. Sanirano je po šest ilegalnih odlagališta u Srbiji (najmanje 20 tona otpada) i u Crnoj Gori (najmanje 30 tona otpada).

“Projekat je vrijedan preko 157 hiljada eura, a najvećim dijelom se finansirao iz IPA sredstava EU za prekograničnu saradnju. Projekat, pored čišćenja ovih odlagališta, je podrazumijevao i nabavku 60 komunalnih posuda (kontejnera), postavljanje baštanskog mobilijara i ograda na lokacijama očišćenim od deponija, sadnju zelenila, instalaciju video nadzora, nabavku labaratorijske opreme za mjerenje kvaliteta vode, edukativni dio, podjelu brošura, radio i TV emisije. Sve ovo je realizovano sa partnerima na projektu“, navodi Ćorović.

Vrijednost projekta je veća od 157 hiljada eura, od čega grant EU iznosi približno 133,5 hiljada eura. Ostatak sredstava obezbijedile su dvije partnerske opštine. Uspostavljene su SOS telefonske linije kako u Priboju tako i Bijelom Polju.