Mjesecima Bistricu truju malterom i hemikalijama

Objavljeno: 04.11.2020, 07:44h na portalu PCNEN

Uprava za inspekcijske posove i Agencija za zaštitu životne sredine ne odgovaraju na pitanja PCNEN-a

Ispiranje maltera, koji se koristi za izgradnju tunela “Klisura”, a nalazi se na dijelu regionalnog puta u izgradnji Lubnice – Jezerine, izaziva ekocid u vodotoku Jelovačke rijeke – Bistrice.

Dio rijeke je, usljed ispuštanja otpadnih voda u njen vodotok, potpuno zamućen. Voda je sive boje. Okoliš “obogaćuju” razbacani ostaci betona, pijeska i šuta.

Milutin Mićović, predstavnik Sportsko – ribolovnog društva ‘Lim Berane’, koje gazduje vodama na teritoriji opštine Berane, je još u jesen prošle godine primijetio da je voda koja ide prema hidrocentralama u mjestu Jelovica nenormalne boje. Njega je, u to vrijeme, kontaktiralo i više mještana sa Jelovačkog katuna koji su primijetili promjene u boji vode.

Mićović je tada obavijestio i inspektora za vode Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore Dragana Šekularca o radovima koje sprovodi sarajevska firma “DOO Euro-asfalt”, Šekularac je  izašao na lice mjesta, a potom podnio prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Beranama. Međutim, ta prijava je odbačena, jer nije sadržala i mišljenje Centra za ekotoksikološka pitanja (CETI).

 U martu 2020. Godine, Mićović je primijetio da je voda plavo-sive boje. Pratio je trag uzvodno u potrazi za uzrokom. Kod tunela koji se probija na putu Berane-Kolašin vidio je da se ispod nalazi separacija-betonjerka, a ispod nje ispust cementnih voda koje idu direktno u kanal koji se uliva u rijeku Bistricu. Tada je ponovo obavijestio Komunalnu policiju i vodoprivrednog inspektora, nakon čega su pozvali CETI kako bi izvršili uzorkovanje vode.

Nalazi iz CETI-ja su pokazali da otpadne vode koje se ispuštaju iz kopa tunela ne odgovaraju kvalitetu otpadnih voda koje su propisane Pravilnikom

 CETI je uzorke uzeo sa pet lokacija. Sa tri lokacije – direktno iz potoka koji se uliva u Bistricu, dok su druga uzorka iz čiste vode – jedan iznad uliva separatnih voda, a drugi iz jednog potoka koji se uliva u taj separatni kanal. U nalazu CETI-ja konstatovano je da otpadne vode koje se ispuštaju iz kopa tunela, kao i otpadne vode iz betonjerke koja se nalazi u neposrednoj blizini taložnika, po svim parametrima ne odgovaraju kvalitetu otpadnih voda koje su propisane Pravilnikom o kvalitetu otpadnih voda koje se ispuštaju u privredni recipijent.

Nalaz CETI-ja je predat Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja koje gazduje ovim vodama.

 Istraživanje PMF-a utvrdilo da u rasponu od tri kilometra od ulivanja potoka iz tunela nema ribe u Bistrici

Stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta Crne Gore su istražili stanje riblje faune i faune bentosa u gornjem dijelu toka rijeke Bistrice. (Bentos je ekološka grupa organizama koja sve svoje životne aktivnosti ostvaruje na dnu vodenih ekosistema. Oni čine životne zajednice rječnog, jezerskog ili morskog dna, jer su vezani za podlogu ili se kreću po dnu.)  

Iz tog istraživanja proizilazi da je rijeka Bistrica u svom gornjem dijelu toka “pod negativnim uticajem potoka koji se sliva iz tunela u izgradnji i okolnog slivnog područja”. Istraživanjem je još utvrđeno da nema faune ribe u rasponu od tri kilometra od ulivanja potoka iz tunela.

Milutin Mićović je, nakon što je prikupio dokaze, podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama. Ta prijava je odbačena prije desetak dana. “Rečeno nam je da nije došlo do većeg zagađenja”, kaže Mićović.

Milutin Mićović upozorava da je nalaz vještaka bitno uticao da prijava ODT-u bude odbačena

Prema nalazu i mišljenju vještaka Boška Perovića, došlo je do akcidentne situacije i evidentno je da taložnik (predviđen za tretman otpadnih voda sa platoa betonjerke) u koji su se usmjeravale otpadne vode iz tunela u izgradnji, nije bio projektovan, niti je mogao da pruži adekvatan tretman za otpadne vode, 15 do 20 litara po minutu, tako da mjere zaštite nisu bile adekvatne.

“Kao posljedica ispuštanja otpadnih voda dolazi do povećanog sadržaja mutnoće, suspendovanih materija, nitrita, ortofosfata i oksidabilnosti, na mjestima ispusta u predmetni vodotok, i niz brdo, što uzrokuje smanjenje količine kiseonika u vodi. S obzirom da je riječ o potoku, riba koja obitava u njemu, u slučaju pojave zagađenja navedenog tipa, migrira u onaj dio vodotoka u koji vladaju optimalni uslovi za život i razmnožavanje, a za šta je potrebna određena količina kiseonika”, navodi se u nalazu vještaka Perovića.

Mićović kaže da je taj nalaz bitno uticao da prijava bude odbačena.

“Mi sumnjamo u taj nalaz, jer u rijeci, inače bogatoj pastrmkom, sada duž tri kilometra nema nijedne ribe. Nemoguće je da ona nije uginula i da se pomjerila uzvodno i nizvodno na toliko dugačkom toku”, kaže Mićović.

U oktobru ove godine, komunalni inspektor opštine Berane Nebojša Rakočević je donio  rješenje kojim zabranjuje DOO ‘Euro-asfalt’ odlaganje iskopanog materijala iz tunela “Klisura” na privatnim katastarskim parcelama, kao i ostalim parcelama koje pripadaju KO Berane. Istim rješenjem, Rakočević je naložio da se taj iskopani materijal odlaže na lokaciji koja je utvrđena Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu za Opštinu Berane.

Za oporavak rijeke bi, prema riječima Mićovića, bilo potrebno najmanje desetak godina.

PCNEN je poslao pitanja Upravi za inspekcijske posove i Agenciji za zaštitu životne sredine u vezi ovog ekološkog problema, no odgovore nismo dobili. 

Vuk Vujisić
Andrea Jelić