Skadarska žaba – endemska vrsta na pragu izumiranja

Objavljeno: 31.05.2021, 11:28h na portalu PCNEN

Skadarska žaba je endemska vrsta koja, prema tvrdnjama Crnogorskog društva ekologa, polako izumire. Krivolov, neracionalna urbanizacija, uništavanje staništa, smrtonosna gljivica i nemar institucija prijete da ova endemska vrsta nestane sa lica zemlje.

Zvanični podaci pokazuju da je Crna Gora prije 2006. godinama na godišnjem nivou u prosjeku izvozila više od dva miliona primjeraka zelenih žaba u koje spada i skadarska žaba. Crnogorsko društvo ekologa (CDE), je sprovela nekoliko istraživanja koja ukazuju na to da država nema podatke o izvozu i krivolovu zaštićene, endemske vrste skadarske žabe od kako je Crna Gora postala nezavisna.

Andrijana Mićanović iz CDE kaže da se se ova vrsta žabe, koja živi samo na prostoru Crne Gore i Albanije, mora aktivno štititi, a ne samo pasivno, kako je danas slučaj. Takođe kaže da treba raditi na tome da se građani edukuju i da shvate koliko su zapravo žabe korisne u lancu ishrane, te da imaju ogromnu ulogu u smanjenju broja komaraca, prečišćavanju vode i služe kao ishrana velikom broju ptica.

Sa Andrijanom je u mnogome saglasna i dr Katarina Ljubisavljević, ekspertkinja za vodozemce, koja kaže da skadarska žaba nije još uvijek u najkritičnijem statusu ugroženih vrsta ali da će se taj status pogoršati ukoliko se ne uklone faktori koji ugrožavaju njenu populaciju.

„Ugroženosti skadarske žabe na području Crne Gore, osim velikog antropogenog uticaja na njihova staništa, doprinosi i znatna zastupljenost gljivičnog oboljenja hitridiomikoze, koje se smatra jednim od vodećih uzroka opadanja brojnosti populacija vodozemaca u svetu, kao i činjenica da su zelene žabe bile izložene višedecenijskom izlovu u komercijalne svrhe. Osim toga, skadarsku žabu, kao i ostale vodozemce, generalno ugrožavaju i unošenje stranih vrsta, klimatske promene, uznemiravanje, negativni stavovi javnosti i predrasude prema ovoj grupi životinja“, kaže ona.

Katarina dodaje da je za zaštitu ove vrste neophodno uskladiti pravne propise koji štite ove vodozemce, ali i započeti aktivnu institucionalnu zaštitu i primjenu postojećih propisa, što za sada u Crnoj Gori u potpunosti izostaje. Ona navodi da je od 2006, od kako je skadarska žaba zakonski zaštićena, lov prešao u krivolov i da je teško utvrditi u kojoj se mjeri žabe izlovljavaju.

Nakon razgovora sa biolozima, pokušali smo da provjerimo tvrdnje o krivolovu, kao i one da čak pojedini restorani poslužuju specijalitete od ove zaštićene vrste. U tome smo samo polovično uspjeli.

U razgovoru sa nekoliko mještana, koji nisu željeli pred kameru, potvrđeno nam je da postoje ljudi koji skupljaju i otkupljuju žabe, a najveći je problem, kako kažu, to što pojedini rade sa električnom emergijom i tako uništavaju cio biodiverzitet. Za tvrdnje da restorani služe specijalitete od žaba, nismo dobili potvrdu, a nismo ih pronašli ni u menijima restorana. Ostaje, međutim, i dalje sumnja da je moguće u nekim restoranima ilegano naručiti žablje specijalitete.

 Zaštićena samo na papiru

“Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Službeni list RCG”, br. 76/2006 od 12.12.2006. godine.) u Crnoj Gori, zaštićene su sljedeće vrste žaba: Pelophylax ridibundus – barska ili velika zelena žaba i Pelophylax shqipericus – skadarska žaba. Pelophylax shqipericus (skadarska žaba) je ugrožena vrsta i prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode – IUCN, dok brojnost populacije ove vrste ukazuje na dobar kvalitet vodenih staništa“, odgovor je iz Agencije za zaštiti prirode i životne sredine na naše pitanje koje su to vrste žaba zaštićene u Crnoj Gori i na koji način Crna Gora štiti ove vodozemce.

U odgovoru je napomnuto da lov, tj. hvatanje skadarske žabe može biti dozvoljen isključivo u naučno-istraživačke svrhe, a da je za kontrolu krivolova nadležna Uprava za inspekcijske poslove.

„S obzirom da je riječ o zaštićenoj vrsti, lov ili hvatanje skadarske žabe može biti dozvoljeno isključivo u naučno-istraživačke svrhe, uz prethodno pribavljenu dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine.  Agencija za zaštitu životne sredine nije u posjedu informacija o izlovljavanju pomenute vrste. Problem krivolova nije u nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine, već Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore“, saopštili su iz Agencije.

Ne postoji zvaničan podatak da je ijedna osoba procesuirano zbog krivolova nad ovom vrstom. Prema svjedočenju mještana, ulovljene žabe izvoze se u Albaniju, odakle se distribuiraju u zemlje Evrope, gdje su na cijeni.

Skadarska žaba strada i u Albaniji

Robert Šahini, projekt menadžer u organizaciji Eco Albania, kaže da postoji malo podataka o stvarnom stanju populacije, ali da se, ipak, trude da zaštite ovu endemsku vrstu.

„Postoji vrlo malo podataka o stanju populacije skadarske žabe. Organizacija Ecoalbania  je 2019. godine implementirala projekat za skadarsku žabu, sa akcentom na zaliv Vlora. To je bila prva inicijativa za praćenje i procjenu populacije skadarske žabe i nakon toga, konačno, imamo akcioni plan za tu vrstu. Postoji nacionalna i međunarodna briga za skadarsku žabu. Pozivajući se na Crvenu listu IUCN-a od 2004. godine, skadarska žaba je klasifikovana kao ugrožena. Nadalje, to je vrsta zaštićena Bernskom konvencijom, Aneks III (Konvencija o zaštiti divljih životinja i staništa u Evropi, 1979). Takođe, najnovije informacije određuju status skadarske žabe, uključujući je na listu ugroženih vrsta u Albaniji“, objašnjava Robert.

Na pitanje da li se skadarske žabe love ilegalno, on odgovara potvrdno.

„Ilegalni lov je postojeći problem koji pogađa čitavu albansku teritoriju i izazov je za institucije i organizacije koje rade na zaštiti životne sredine, ali zvaničnih podataka o krivolovu nema. Istraživanjem i konsultacijama sa lokalnom zajednicom, došli smo do zaključka da je krivolov postojeća praksa ne samo za skadarsku žabu već i za sve vrste zelenih žaba. To direktno utiče na stanje populacije ovih vrsta“, kaže Robert.

Roberta smo pitali i da li se specijaliteti od skadarske žabe mogu naručiti u nekim restoranima u Albaniji, jer su nam građani svjedočili da su i sami probali žablje batake u Skadru. On kaže da je moguće naći restorane u kojima se nude žablji specijaliteti, ali su rijetki i obično ih nema u meniju, ali napominje da se žabe najviše love za izvoz, a ne za domaće potrebe.

Robert nam sa sigurnošću nije mogao reći da li skadarskoj žabi stvarno prijeti izumiranje, jer mnogi podaci nedostaju.

„Nedostatak podataka na nacionalnom nivou o procjeni i praćenju populacije skadarske žabe otežava utvrđivanje trenda populacije. Postojeći faktori koji ugrožavaju populaciju su: uništavanje staništa, ilegalni lov, zagađenje izazvano razvojem intenzivne poljoprivrede. Relevantne institucije i aktivisti za zaštitu životne sredine naporno rade na podizanju svijesti lokalne zajednice o važnosti zaštite skadarske žabe. Takođe, na Fakultetu prirodnih nauka u Tirani, u laboratoriji za biologiju, radi se na stvaranju mogućnosti za in vitro tretman, dobijanje larvi“, kaže Robert.

On dodaje da skadarska žaba strada jer stanovništvo ne razlikuje žabe, pa često ta žaba bude lovljena zajedno sa ostalim vrstama koje nemaju status zaštićenih.

Pretražujući specijalitete u kojima se pominje skadarska žaba (na engleskom – albanska vodena žaba) naišli smo na zanimljive snimke poznatih jutjubera koji putuju širom svijeta degustirajući specijalitete raznih zemalja. Tako je i David koji vodi nalog “ Davidsbeenhere“ spremao i probao upravo žablje batake od albanske žabe, što ukazuje na to da je u nekim djelovima Albanije ipak moguće jesti batake ove zaštićene vrste.

Projekti uzgajanja zelenih žaba mogu dodatno naškoditi

Projekti vještačkog uzgajanja žaba mogu biti paravan iza kojeg se dodatno zloupotebljava i uništava populacija žaba, upozorava dr Ljubisavljević.

„Projekti uzgajanja, poluuzgajanja i rukovođenja prirodnim populacijama zelenih žaba za komercijalne potrebe, kao i unošenja stranih vrsta u iste svrhe, mogu od strane šire javnosti biti smatrani povoljnom alternativom izlovu prirodnih populacija ovih vrsta. Međutim, sa stanovišta struke, ove delatnosti predstavljaju dodatni rizik za dalju devastaciju prirodnih populacija zbog mogućih malverzacija, kao i faunističkog , genetičkog zagađenja i širenja patogena. Velika smrtnost na svim uzrasnim stupnjevima, spori rast, teritorijalno ponašanje, navike u ishrani, veliki rizik od infekcija u uslovima velike gustine populacija na tzv. žabljim farmama, predstavljaju kočnice za uzgajanje žaba koje bi bilo prihvatljivo sa ekonomskog aspekta. Manje uspešno uzgajanje koje ne ostvaruje željeni profit može dovesti do ponovnog sakupljanja jaja, punoglavaca i odraslih jedinki iz prirode od strane „uzgajivača“, čime bi „uzgajališta“ bila samo paravan za ponovnu devastaciju prirodnih populacija“, upozorava dr Ljubisavljević.

Skadarsko jezero u očima mnogih veliko lovište

Šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero Dražen Ivanović predlaže izmjene zakona kako bi se krivolov mnogo rigoroznije kažnjavao i smatra da je potrebna nova oprema, više ljudi kao i naoružanje kako bi se efikasnije zaštitilo Skadarsko jezero.

On kaže da ne pamti efikasniji ribolovni zabran i požrtvovanost službe koja je ostvarila zavidan rezultat uprkos svim poteškoćama sa kojima se susreću. Dodaje da je potrebna bolja edukacija tužilaštva i sudstva kako bi se konačno krivolov (pogotovo električnom energijom) shvatio kao ozbiljan prekršaj za koji bi trebalo počinioce i zatvorom kažnjavati.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero još uvijek nije uspjela da procesuira bilo koga kada je riječ o krivolovu skadarske žabe, ali posjeduju informaciju da postoje krivolovci i osobe koje otkupljuju žabe.

Za sada kreket skadarske žabe nije dovoljno glasan da bi ga institucije čule. Ukoliko kao društvo ne promjenimo navike i ne reagujemo na vrijeme, još jedna vrsta će nestati sa lica Zemlje. Nadamo se da do toga, ipak, neće doći i da će skadarska žaba nastaviti da ispunjava kreketom naše vode, da nas štiti od komaraca. Uskoro će ljeto, pa se možda lakše sjetimo ove priče.

Vuk VUJISIĆ