Zapečaćeno nelegalno postrojenje Tehnoputa i dalje radi na državnoj parceli – nelagalni asfalt u državne projekte

Iako se ispostavilo da asfaltna baza privatnog preduzeća Tehnoputa d.o.o godinama radi bez građevinske dozvole ni sk naredba građevinske inspekcije o zatvaranju nije spriječila Tehnoput da nastavi sa nelegalnom proizvodnojm asfalta.

Po dojavi da asfaltna baza Tehnoputa radi i nakon zapečaćivanja od strane građevinske inspekcije obišli smo obalu Cijevne u zoru gdje smo zatekli kako asfaltna baza Tehnoputa koja se nalazi na državnom zemljištu radi i puni kamione te firme asfaltnom sirovinom.

Građevinska inspekcija zapečatila asfaltnu bazu

U odgovorima Ministarstva ekologije saznali smo da ova asfaltna baza nikada nije imala građevinsku dozvolu.

“Uvidom u evidenciju urbansitičko-građevinske inspekcije i raspoloživim podacima za doo
“Tehnoput” Podgorica nema izdatog odobrenja za objekat asfaltna baza na predmetnoj lokaciji u
skladu sa zakonom.Urbanističko-građevinska inspekcija postupak u skladu sa Zakonom o planiranju prostora I izgradnji objekata, kojima su propisana ovlašćenja i upravne mjere u dijelu kontrole predmeta nadzora, odnosno objekata. Urbanističko-građevinska inspekcija je donijela zakonom propisanu upravnu mjeru zabrane upotrebe predmetnih objekata i iste službeno zapečatila, sagledavajući zakonske mogućnosti i planski dokument koji tretira predmetnu lokaciju, a shodno utvrđenoj nepravilnosti” navodi se u odgovorima građevinske inspekcije.

No nije jedina zapečaćena asfaltna baza Tehnoputa već je zapečaćena i baza gradskog preduzeća “Putevi” koji su postupili po naredbi inspekcije i ušli u proceduru postavljanja nove asfaltne baze i pribavljanje potrebne dokumentacije.

Tehnoput uzurpira državnu imovinu

Parcele na kojima se nalazi asfaltna baza Tehnoputa su u državnom vlasništvu i na njima nema imovine Tehnoputa. Parcele 138/10 i 138/3 KO Cijevna su u vlasništvu države, a date su na korišćenje gradskom preduzeću “Putevi” i na istim nema ni tereta ni ograničenja niti bilo kakvog traga da se na njima nalazi asfaltna baza Tehnoputa sa mehanizacijom.

Tehnoput je iz više navrata pokušao da dobije građevinsku dozvolu, još od 2012. kada je počeo sa pripremom dijela dokumentacije, ali u prilozima dokumentacije potrebne za građevinsku dozvolu nikada nije priložio na osnovu čega koristi državnu imovinu, a postupak izdavanja je nekoliko puta obustavljen zbog upravnog procesa koji je pokrenut od strane Regionalnog vodovoda.

No to nije jedini spor, prema tvrdnjama lokalne samouprave Podgorica i menadžmenta preduzeća putevi još 2018. godine je podnijeta tužba protiv Tehnoputa zbog uzurpacije ovih parcela.

“Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se postupak po tužbi Glavnog grada i “Puteva”
d.o.o., protiv tuženog „Tehnoput“ d.o.o., a radi oslobođenja nepokretnosti od lica i stvari i
sticanja bez osnova. Navedeni postupak posl.oznake P. br. 2615/18 traje od 2018. godine, a tuženi je
prethodno bez pravnog osnova započeo korišćenje nepokretnosti evidentirane kao kat.parc.138/10 i 138/11 iz l.n. 693 KO Cijevna, u vlasništvu Glavnog grada. Očekujemo da će uskoro biti donijeta prvostepena presuda” navodi se u odgovorima Glavnog grada.

Ekološka inspekcija više puta kontrolisala nelegalnu asfaltnu bazu

Više puta je ekološka inspekcija izlazila na teren i kontrolisala mjere iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu koji je još 2013. odobren od strane Agencije za zaštitu životne sredine, ali proces za izdavanje dozvole za asfaltnu bazu nikad nije završen, jer nije postojao dokaz o plaćanju komunalnih taksi, ali i zbog toga što se Regionalni vodovod žalio na rešenje Uprave za vode koje je kasnije poništeno jer se asfaltne baze nalaze u široj zoni zaštite izvorišta “Bolje sestre”. Shodno tome zagađivačima se ne može izdati vodna dozvola jer postoji opasnost od zagađenja vode i vazduha, a što može uticati na izvorište “Bolje sestre” pa je samim tim i Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu bez građevinske i vodne dozvole prazno slovo na papiru, ali toga postupajući inspektori se nisu držali već su postupali kao da baza ima sve potrebne dozvole, a o nepostajanju dozvole nisu obavijestili nadležne građevinske inspekcije.

Otpadne vode iz postrojenja danas čine Cijevnu:

Obilaskom terena uvjerili smo se da je Cijevna presušila, a da su jedine površinske vode upravo otpadne vode koje dolaze iz pravca ovih postrojenja. Mještani tvrde da se radi o orpadnim vodama koje nastaju u postrojenjima koja se nalaze na obali Cijevne.

Regionalni vodovod pokušava da zaštiti vodoizvorište

“Kada  je bilo u pitanju davanje saglasnosti za asfaltnu bazu ,,Tehnoputa“ DOO Podgorica. Dopisom br 01-15/5715 od 27.04.2015. godine dat je zahtjev  Agenciji za za zaštitu životne sredine za stavljanje van snage saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju asfaltne baze; Dopisom br 01-15/5713 od 27.04.2015. godine dat je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja za poništaj rješenja br. 060-327/14-02012-206 od 06.02.2015. godine; Dopisom br 01-15/714 od 27.04.2915. godine od Ministarstva održivog razvoja i turizma – Direktoratu za zaštitu sredine i klimatske promjene traženo je da se stavi van snage saglasnost izdata investitoru ,,Tehnoput“ DOO Podgorica” navodi se u odgovorima regionalnog vodovoda koje je pripremio direktor Zoran Lakušić.

Dodaju da se asfaltne baze moraju izmjestiti iz ove zone zaštite:

“Zahvaljujući navedenim dopisima i mnogim drugim aktivnostima, odnosno pritiscima kolje je vodio Regionalni vodovod došlo je do povlačenja saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma za rad asfaltne baze investitora ,,Tehnoput“ DOO Podgorica. Regionalni vodovod je i danas istog stanovišta, to jest da neće dozvoliti bilo kakvu izgradnju privrednih i drugih objekata kojima je zabranjenja izgradnja u sanitarnim zonama zaštite vodoizvorišta i koji mogu značajno ugroziti kvalitet vode u izvorištu i traži hitno uklanjanje asfaltnih baza” upozoravaju iz vodovoda.

Dodaju da su ove nelegalne baze trebalo davno biti uklonjene.

“Asfaltne baze kao nelegalni objekti trebali su davno da budu uklonjeni i neko bi trebao da da odgovor zašto i dalje nesmetano rade. Sa skladištenjem naftnih derivata i raznim industrijskim procesima asfaltne baze potencijalno ozbiljno ugrožavaju kvalitet vode izvorišta Bolje sestre. To dovodi u pitanje održivost čitavog projekta vodosnadbijevanja Crnogorskog primorja, jednog od najznačajnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, vrijednog preko 100.000.000. evra, kao i realizovanje investicija u oblasti turizma na Crnogorskom primorju, u vrijednosti preko 3 milijarde eura” navodi se u odgovrima.

Navode i zašto su asfaltne baze opasne po izvorište

“Uzimajući u obzir da rad asfaltne baze prouzrokuje ispuštanje hemikalija u vazduh tokom proizvodnje, uključujući mnoge toksične zagađivače vazduha kao što su arsen, benzen, formaldehid, kadmijum, fenol i heksan neprihvatljivo je i nepravedno da se na taj način zagađuje rijeka Morača i sam tim ugrožava se vodoizvorište ,,Bolje sestre“ zaključuju iz vodovoda.

Mještani se godinama žalili “Ne možemo da živimo od postrojenja”

Mještani su se godinama žalili nadležnim organima i Upravi za inspekcijske poslove ali nisu znali do skoro da asfaltne baze posluju nelegalno već su ih nadlećne službe kažu uvijek uvjerravale da se investitori pridržavaju mjera iz Elaborata.

Iz Tehnoputa ne odgovaraju na naša pitanja, iako su firma koja često dobija državne i lokalne tendere te izvode radove na projektima koje plaćaju svi građani. Tehnoput DOO je osnovan 2002. godine, kao njen osnivač i direktor u portalu CRPS se navodi Saša Aćimić sa kojim smo irektno pokušali da stiupimo u kontakt, ali na poruke nije odgovarao.

Tehnoput kao privatno preduzeće koje trenutno gradi bulevar kroz Gornju Goricu gdje je zabilježeno kašnjenje koje se pravdalo skokom cijena materijala. Samo ovaj tender vrijedi 4.369.000 eura, a finansiran je većinom sredstvima Glavnog grada. Tehnoput je takođe radio i bulevar u Donjoj Gorici koji je koštao gotovo 10 miliona eura, a takođe su zabilježena velika kašnjenja. U ovaj projekat iz budzeta države preko Uprave za saobraćaj uloženo je 6.000.000 eura, dok je Glavni grad učestvovao sa 3.600.000 eura. Ovo nisu jedini projekti koje je Tehnoput obavljao za potrebe države i lokalnih samouprava, radio je i na putevima Cetinje – Budva kao što je učestvovao kao izvođač i podizvođač na drugim projektima. Nelegalna asfaltna baza Tehnoputa radi skoro deceniju tvrde građani koji žive u blizini baze, što znači da je asfalt koji je proizvodio Tehnoput završavao u državnim i lokanim projektima.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finanstira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.