Provjeravanjem informacije nisi žrtva manipulacije

Portali dominiraju u širenju dezinformacija, kaže za portal Zumiraj Darvin Murić ,,Nikoga ništa ne sprječava da napravi sajt i preko njega širi dezinformacije.“

Obilje dezinformacija koje se pojavljuju u javnom prostoru ne zaobilaze nikoga, pa tako ni mlade, a mogu imati opasne posljedice. Zato je važno medijsko opismenjavanje mladih kako bi mogli kritički pristupati medijskim sadržajima i zaštititi se od manipulacija.

Prema raznim istraživanjima, sve više mladih informiše se putem interneta, čak 90% prema istraživanju Centra za afirmaciju i razvoj mladih iz Podgorice, dok 52% ispitanika među mladima kao primarni izvor informisanja koristi društvenu mrežu Instagram.

U 2020, prema istraživanju UNICEF-a u Crnoj Gori iz te godine, porastao je broj roditelja koji svojoj djeci postavljaju ograničenja u vezi s korišćenjem televizije i interneta.

Analize još pokazuju da učenici od 12 do 14 godina u prosjeku provode po osam sati na portalima i društvenim mrežama.

Upravo portali dominiraju u širenju dezinformacija, kaže za portal Zumiraj Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja, platforme za provjeru činjenica, koja unazad tri godine djeluje u okviru Centra za demokratsku tranziciju.

,,Nikoga ništa ne sprječava da napravi sajt i preko njega širi dezinformacije. Za to već imamo očigledne primjere – neregistrovani portali šire rusku propagandu od početka agresije na Ukrajinu i – nikome ništa“, govori Murić.

Kako pojašnjava, ovakvi portali ,,svoj sadržaj plasiraju hiljadama pratilaca na društvenim mrežama. To se čini i kroz mreže stotina povezanih stranica, mreže botova i trolova i druge načine neautentičnog koordinisanog ponašanja na mrežama“.

Ipak, ohrabrujuće je što ,,sve više platformi prepoznaje taj problem i reaguje na takvo ponašanje, što one koji šire dezinformacije sve češće primorava da „bježe” na platforme gdje ne postoji slaba ili nikakva kontrola sadržaja poput Telegrama“.

Murić poručuje da ,,ne treba zanemariti ni ulogu pojedinaca i stranica na društvenim mrežama koje pod plaštom navodno zabavnog i humorističkog sadržaja šire dezinformacije, ali i govor mržnje“.

Bježeći od manipulacija prigrliti medijsku pismenost

Medijska pismenost kao predmet pojavljivala se u crnogorskim srednjim školama u vidu izbornog predmeta, međutim neformalno saznajemo da se na tim časovima ,,ništa nije radilo i da predmet nije ozbiljno shvaćen“.

Predmet je bio dostupan oko 30% učenika srednjih škola i to gimnazijalaca.

Ana Marjanović, istraživačica u NVO Asocijacija za demokratski prosperitet Zid, priključila se Parlamentu mladih, odboru za obrazovanje kako bi zagovarala uvođenje Građanskog obrazovanja i Medijske pismenosti u škole.

Kao politikološkinja smatra da je obrazovanje ključna stvar u formiranju cjelokupnog društva onakvog kakvo jeste.

,,Ono što vidimo svi mi je da naše društvo postaje sve više autoritarno i to je trend koji treba da zabrine sve nas. Upravo iz tog razloga se zalažemo za građansko obrazovanje, koje je po meni jednostavno odgovor na pitanje kakvo društvo želimo da budemo“, poručuje Marjanović.

,,Medijsko opismenjavanje je bitno za mlade ljude prije svega jer je nivo kritičkog razmišljanja i funkcionalne pismenosti prema PISA testiranjima u Crnoj Gori na jako niskom nivou“, ističe Marjanović.

Ono se, kako kaže Marjanović, ne veže samo za uočavanje dezinformacija, misinformacija i malinformacija već se u Crnoj Gori mora vezati i za samo suštinsko razumijevanje onoga što pročitamo u medijima.

Zagovaranje uvođenja predmeta kao što su Građansko obrazovanje i Medijska pismenost od suštinske su važnosti kako bi mladi razumjeli političku situaciju i izbjegli manipulacije.

,,U situaciji gdje nas obrazovanje, posebno građansko i medijska pismenost ne sprema da budemo konstruktivni činioci društva ne možemo se čuditi opštom situacijom u društvu gdje imamo ekstremizam, porast govora mržnje, etničke distanca i sve prisutnije autoritarne tendencije mladih“, govori Marjanović.

Ona dodaje da je kako bi se ovaj trend preokrenuo neophodno da se ,,svi građani informišu i konstanto obrazuju o građanskim konceptima, o ljudskim pravima a sve prateći medijsku pismenost kako bi mogli na bolji naćin promišljati i u skladu sa tim djelovati“.

Iako neophodna, i vodi se debata oko uvođenja Medijske pismenosti kao obaveznog predmeta, ozbiljna inicijativa ne postoji.

,,Za sada nam se čini da, nažalost, politička volja više ide u pravcu vjeronauke nego medijske pismenosti“, kaže Darvin Murić.

U pitanje se onda dovodi da li je uopšte u interesu države da ima medijski i politički pismene građane.

,,Svakako da je u interesu države da medijski opismenjuje svoje građane. Medijski pismen građanin je građanin kojim se znatno teže manipuliše, koji se teško radikalizuje, a očigledno je da nam takvih građana jako fali“, poručuje Murić.

Važno je naglasiti da je indeks medijske pismenosti Instituta za otvoreno društvo iz Sofije iz 2021. godine Crnu Goru smjestio na 32. mjesto u Evropi od ukupno 35 zemalja, što je za jedno mjesto niže nego prethodne godine.

Ispod Crne Gore prema indeksu medijske pismenosti rangirale su se samo Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija.

A šta kažu mladi?

Bojan Perić, student pravnih nauka na UDG-u, kaže da do informacija dolazi na internetu na portalima i specifikovanim sajtovima, zavisno od toga šta traži, a da dnevne vijesti primarno potraži na Twitter-u.

Televiziju, kaže on, gleda uglavnom sa porodicom kada se prikazuje neki film, dok se ne sjeća kada je zadnji put pročitao novine.

Slično, Katarina Stanišić, studentkinja novinarstva, kaže da se informiše na portalima i društvenim mrežama, a samo kada je nešto stvarno zanima potraži, ponovo u digitalnom formatu ali u stranim medijima.

Ona je novine posljednji put kupila kada je izašao njen tekst u njima.

Smatraju da je medijska pismenost neophodna mladima.

Dalila Mustafić, takođe studentkinja novinarstva, smatra da su njeni vršnjaci zaista medijski nepismeni.

,,Predmeta sada ima, ali kao izborni i uglavnom se ništa ne radi“, naglašava manjkavost praktične primjene programa rada na predmetu medijska pismenost.

Ipak, ne sjeća se da je sama nekad povjerovala u neku vijest za koju se kasnije ispostavilo da je lažna.

Interesantno je da Bojan i Katarina navode isti datum za primjer dezinformacije koja je kružila društvenim mrežama.

,,Kao primjer naveo bih vijest o totalnom blackout-u koji je trebao da se desi 24. septembra. Mada rekao bih da je to više bila nada o dodatnom slobodnom danu sa posla, nego to da sam povjerovao u njenu tačnost“, kaže Bojan.

Katarini je brat rekao ,,da je na Tik-toku počelo da se objavljuje da će 24. septembra smak svijeta, izbacuju se videi koji kao potvrđuju proročanstva iz Kurana i tako to…“

Svo troje informacije koje su im sumnjive provjeravaju pretražujući na drugim medijima, domaćim i stranim,  da li se poklapaju.

Do provjere na samo dva klika

A dok se čeka medijska pismenost kao dugoročnija zaštita od medijskih manipulacija, mladi mogu da se neformalno edukuju kako ne bi postali žrtve dezinformacija.

Jedan od načina kako se boriti sa rastućim trendom dezinformacija, kaže Darvin Murić je edukacija i jasno ukazivanje na to šta su dezinformacije i ko ih širi.

,,Tako se kod mlađe publike mogu stvoriti filteri kroz koje će dezinformacije teže prolaziti“, poručuje on i dodaje da i institucije treba da izađu iz uloge posmatrača koji jednostavno lijepi etikete lažnih vijesti.

Murić upućuje i na praktične načine borbe, i preporučuje alate koje svi možemo koristiti za provjeravanje informacija koje dolaze do nas.

,,Pored redovnog čitanja našeg portal Raskrinkavanje kao i drugih regionalnih, partnerskih fakt-čeking portala iz SEECheck mreže, mladi treba da koriste Google-ov Fact Check Explorer gdje pretragom ključnih riječi mogu doći do članaka kojima se raskrinkavaju lažne vijesti“, preporučuje on.

Što se tiče alata spominje ,,značajan broj besplatnih alata koji služe za provjeru fotorgrafija, snimaka, poput TinEye, Google Images“, koji upućuju na izvor fotografije i njeno prvobitno korišćenje.

Forensically je još jedan od alata koji je besplatan i lak za korišćenje, a koji detaljno prikazuje šta je na fotografiji dorađeno, npr. dupliranje.

Murić poziva mlade da svaku sumnjivu objavu iz medija ili sa društvenih mreža pošalju redakciji Raskrinkavanja.

,,Mi ćemo je rado provjeriti“, zaključuje on.