Crna Gora još nije raskrstila sa malim hidroelektranama

Država Crna Gora i dalje nije razriješila mnoge slučajeve kada su u pitanju koncesioni ugovori za male hidroelektrane zbog čijih su se izgradnji bunili građani širom Crne Gore. U prošloj godini čak 32 male hidroelektrane (mHE) su koristile pravo subvencija čime su vlasnici istih prihodovali čak 22 miliona eura. No, manje je poznato javnosti da mnogi koncesioni ugovori nisu raskinuti, a da je u većini slučajeva raskinutih ugovora podnijeta tužba od strane koncesionara.

Kod Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore čak 8 predmeta

Prema informacijama koje imamo iz institucije Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore koji zastupa državu u sudskim postupcima krajem prošle godine nalazilo se čak 8 predmeta u slučajevima gdje su koncesionari tužili državu Crnu Goru. Pred sporom su sljedeći slučajevi Đurička rijeka, Trepačka rijeka, Bukovica, Murinska rijeka, Bistrica, Komarača, Ljeviška rijeka, s tim što su za Đurićku rijeku sporne dvije koncesije. Više puta se u javnost mogla čuti “bojazan funkcionera” da ovi raskidi ugovora mogu koštati državu preko 100 miliona eura, koliko je za sada stiglo odštetnih zahtjeva, dok je iz NVO sektora i pravne struke ukazivano na ništavost ovih ugovora i da je država zaštićena u ovim slučajevima.

Tu ocjenu je dala i pravnica Ines Mrdović na jednom od panela NVO Eko tima gdje je prezentovana pravna analiza u slučajevima mHE Bare Kraljske i mHE Skrbuša.

Veza vlasti i projekata mHE

Interesantno je to da je u slučajevima mHE Crnja u Barama Kraljskim i mHE Ljeviška rijeka na izvoru Morače koncesionara Dekar Energy u vlasništvu Momčila Miranovića, pravni zastupnik istih sestra predsjednika države, Mila Đukanovića, Ana Đukanović Kolarević dok je u slučajevima firme BB Hidro jedan od vlasnika te firme i projekata mHE Blažo Đukanović predsjednikov sin. Svi koncesioni ugovori izdati su za vrijeme vladavine DPS-a partije čiji je dugogodišnji predsjednik upravo Milo Đukanović. Tužbe raskinutih koncesija kao i subvencije koje su na snazi kada su u pitanju već izgrađene mHE u vlasništvu firmi Blaža Đukanovića i povezanih firmi mogle bi državu koštati milione eura.

Slučaj Bare Kraljske, dvogodišnja borba građana protiv devastacije i sistema punog korupcije

Kako bismo vam približili sa čime su se sve susretali mještani koji su branili svoje rijeke od projekata mHE koje ostavljaju kilometre pustih korita, razgovarali smo sa Vladimirom Novovićem, mještaninom Bara Kraljskih koji je bio jedan od aktera protesta protiv izgradnje mHE na vodotocima Crnja, Ljubaštica i Crni potok.

Novović ukazuje na brojne nezakonitosti u ovom projektu, kao i nesavjesan rad službenika koji su trebali da zastupaju državu i poštuju zakone. Novović nam kaže da su trpjeli nevjerovatne kritike i indirektne prijetnje i da su izgubili mnogo više od 2 godine svog života koliko su stražarili na rijekama, ali da zna za šta su se borili jer im te rijeke život znače. Takođe smatra da u institucijama i dalje rade ljudi koji mirišu na korupciju i koji umjesto za državu rade za povlašćene koncesionare.

Neregularnosti u ovom slučaju istraživali smo i u našim ranijim pričama. Koncesioni ugovor za mHE Crnja raskinut je 23. decembra 2021. godine. Nije poznato šta se desilo sa tužbom i da li je došlo do sporazuma i da li će ovaj raskid završiti po štetu koncesionara ili države.

Slučaj Skrbuša na čekanju – pad Vlade produžio agoniju

Nakon dvije godine protesta mještana Rečina i ekoloških aktivista, Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem naložila je Ministarstvu kapitalnih investicija da nakon dodatnog roka od 90 dana koji je dat firmi “Hydro Logistic” da završi sa izgradnjom mHE “Skrbuša” raskine ugovor o koncesiji. Međutim iz nekog razloga umjesto da se konstatuje da ugovor nije realizovan i isti se raskine mi ni danas ne znamo šta će biti sa slučajem mHE Skrbuša.

Umjesto da se postupi prema zaključcima Vlade, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) upućen je dopis investitoru za produženje bankarske garancije, a na dopisu stoji potpis bivšeg ministra Mladena Bojanića koji je samo nekoliko dana kasnije napustio tu funkciju zbog smjene Vlade Crne Gore.

Upravo ovaj dopis i zahtjev koji je upućen koncesionaru, koncesionar koristi i tumači kao da je Koncedent saglasan sa produženjem ugovora što i navodi u dopisu koji je poslao MKI-u.

Umjesto da se konstatuje realizacija radova na vodotoku i da se na osnovu toka raskine ovaj koncesioni ugovor Ministarstvo Kapitalnih investicija na čelu sa novim ministrom Ervinom Ibrahimovićem oformilo je multiresorsku komisiju za slučajeve mHE koji još uvijek nisu razriješeni kao što je i slučaj mHE Skrbuša. Međutim ova komisija još uvijek nije donijela odluku o ovom slučaju iako je građevinski inspektor uradio izvještaj o stanju na terenu. Naši izvori iz komisije tvrde da određeni službenici jasno drže stranu koncesionaru i da se i dalje pokušava naći način da se produži ugovor ili da se koncesionaru kasnije isplati šteta.

Investitor je u dopisima Ministarstvu kapitalnih investicija u koje smo imali uvid tvrdio da je za sada u projekat uložio 1.372.493 eura.

Zbog svega ovoga obišli smo u novembru teren na mjestu gdje je započeta izgradnja mHE Skrbuša i zatekli sledeću situaciju:

Mještani Rečina sumnjaju na korupciju

Mještani Rečina koji su se borili protiv izgradnje ove mHE smatraju da je očigledno posrijedi korupcija i da nemaju povjerenja u institucije. Kažu da nije ovo prvi put da se drži strana koncesionaru i da se čak ranije dešavalo da koncesionaru prije ministra stigne dopis upućen MKI-u od strane mještana.

“Očigledno da u Ministarstvu kapitalnih investicija postoje ljudi koji rade za investitora jer da nije tako ovo bi davno bilo riješeno u korist javnog interesa i države. Prošla Vlada je naložila raskid ugovora, ali evo ni godinu dana od tada do tog raskida nije došlo. Smiješno je komentarisati tvrdnje koliko je uloženo u ovaj projekat. Svakakve smo pritiske trpjeli i ispaštali zbog naše borbe u ovom procesu, vrijeme je da se ovo riješi ukoliko ipak pokušaju ponovo sa izgradnjom ovog pogubnog i štetnog projekta vjerujem da mještani i građani to neće dozvoliti” kazao je Vasilije Ivanović istaknuti mještanin koji se borio za zaštitu Rečinske rijeke.

Iz Ministarstava nisu odgovarali na pitanja kolega novinara kada je u pitanju ovaj slučaj. Na kraju možemo zaključiti da je država i dalje u opasnosti kada su u pitanju ovi slučajevi. Takođe treba napomenuti da je Agencija za zaštitu životne sredine konstatovala da treba raditi redovne monitoringe uticaja na životnu sredinu i kontrolisati poštovanje preporuka iz elaborata o procjeni uticaju na životnu sredinu i tom prilikom pozvala Ekološku inspekciju da opomene koncesionare elektrana koje su puštene u rad. Napominjemo da su vlasnici mHE koje su puštene u rad subvencijama prihodovali preko 22 miliona eura, a taj podatak je naveden u saopštenju Eko Tima koji prati dešavanja u ovoj oblasti.