Osmi mart: Borba i dalje traje

Međunarodni dan žena (Osmi mart) predstavlja borbu za ekonomsku, socijalnu i političku ravnopravnost između žena i muškaraca, pogrešno se posmatra kao povod za kupovinu poklona ženama, a zaboravljamo da borba i dalje traje.

Ovaj praznik obilježava se u cijelom svijetu, kao označavanje prve masovne demonstracije žena u Njujorku 8. marta 1857. godine, koje su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata.

Godine 1910. prva Međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu ustanovila je ,,Međunarodni dan žena” na prijedlog njemačke socijalistkinje Klare Cetkin.

Konferenciji je prisustvovalo 100 žena iz 17 zemalja sveta i one su jednoglasno prihvatile prijedlog.

,,Povodom godišnjih majskih demonstracija, bez obzira na njihovu formu – zahtjev za potpunom političkom jednakošću među polovima, mora biti proklamovan i potkrijepljen. U sporazumu sa osviješćenim političkim i trgovačkim društvima proleterijata u njihovim zemljama, žene socijalizma svih nacionalnosti treba da organizuju poseban Dan žena, koji bi u prvoj liniji promovisao izborno pravo žena. Ovaj zahtjev treba da uđe u raspravu zajedno sa ostalim pravima žena, u skladu sa socijalnim konceptom sadašnjice. Konferencija mora imati međunarodni karakter i mora biti tretirana sa posebnom pažnjom.”, navodi se u prijedlogu Klare Cetkin.

Praznik kao povod za protest

U 27 zemalja, praznik se obilježava kao nacionalni, ali se obilježava i u više zemalja.

Ujedinjene nacije počele su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena.

Godine 1977. Opšta skupština UN-a pozvala je države članice da 8. marta proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir.

Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredsrijeđeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu koliko toga su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji.

Iako se smatra da je vremenom praznik izgubio svoju kritičku oštricu, na ovaj dan se i dalje organizuju štrajkovi i protesti kako bi se ukazalo na još prisutnu neravnopravnost i povela dalja borba za unaprjeđenje ženskih i ljudskih prava.

Ovogodišnja tema UN-a – DigitALL Inovacije i tehnologija za rodnu ravnopravnost

Ovog Međunarodnog dana žena, 8. marta 2023., UN Women i Ujedinjene nacije proslavljaju pod temom DigitALL: Inovacije i tehnologija za rodnu ravnopravnost.

,,Danas, nepromjenljive rodne razlike u digitalnom pristupu sprječavaju žene da otključaju puni potencijal tehnologije. Njihova nedovoljna zastupljenost u STEM obrazovanju i karijerama ostaje glavna prepreka njihovom učešću u tehnološkom dizajnu i upravljanju. Sveprisutna prijetnja rodno zasnovanog nasilja na internetu – u kombinaciji sa nedostatkom pravnog sredstva – prečesto ih tjeraju da napuste digitalni prostor koji zauzimaju“, navode UN i UN Women.

,,Ovog 8. marta, pozivamo vlade, aktiviste i privatni sektor da se uključe u napore da digitalni svijet učine sigurnijim, inkluzivnijim i pravednijim. Suočeni sa mnoštvom globalnih kriza, imamo šansu da stvorimo bolju budućnost — ne samo za žene i djevojke, već za celo čovečanstvo i ceo život na Zemlji“, ističu u pozivu na akciju.

Zašto borba i dalje traje?

U posljednjem izvještaju UN-a o Napretku na ciljevima održivog razvoja iz oblasti rodne ravnopravnosti 2022. na globalnom nivou preko 380 miliona žena i djevojaka žive u ekstremnom siromaštvu preživljavajući na svega 1.9 dolara dnevno. Na istom nivou jedna od tri žene je doživjela umjerenu ili tešku nesigurnost kada je riječ o ishrani.

Prema trenutnoj stopi napretka, biće potrebno dodatnih 286 godina da se uklone diskriminatorni zakoni i pravne praznine iz oblasti zaštite žena i djevojaka.

Globalno, više od jedne od 10 žena, godina između 15-49 bile su žrtve seksualnog i/ili fizičkog nasilja od strane intimnog partnera.

U 2021. 4,475 zajednice su se javno obavezale na prekidanje prakse sakaćenja ženskih genitalija.

Većina žena svijeta žive u gradovima, a 49% žena u urbanim sredinama izjavile su da se osjećaju manje bezbjedno da hodaju same noću od početka pandemije Covid-19.

Iz Centra za ženska prava pozivaju na Osmomartovski marš, na Trgu nezavisnosti u 12 časova, jer očigledno, borba traje.

,,U svijetlu aktuelnih dešavanja, u kojima smo suočeni sa neefikasnošču rada institucija u omogućavanju pristupa pravdi žrtvama rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, sa ugrožavanjem radnih prava i sve većom nacionalnom i klasnom segregacijom našeg društva, podsjećamo na značaj solidarnog otpora kršenju naših ljudskih prava i dostojanstva“, poručuju.