Društvo mora prepoznati da još nije dostignuta rodna ravnopravnost
Osmi po redu Osmomartovski marš, u organizaciji Centra za ženska prava (CŽP), pod sloganom “Otpor sili i nepravdi” obilježen je šetnjom centrom Podgorice.
Tanja Markuš, umjetnica i koordinatorka Programa za kulturu u toj NVO, kazala je da iskustvo dvije hiljade žena koje su se Centru za ženska prava obratile za pomoć govori da institucije i dalje ignorišu probleme.
“Čak i brutalna ubistva nisu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao. Zbog toga smo ovdje, da se odupremo toj brutalnosti, da budemo društvo koje se drži podalje od kulture umjetnosti i znanja. Danas smo tu da razbijemo fašizam, mizogoniju, nacionalizam i sve sitne podjele i probudimo svijest da je pravda dostupna svima”, rekla je ona na skupu na Trgu nezavisnosti.
Britanska ambasadorka Karen Medoks kazala je da je ponosna što vlada te zemlje podržava današnji marš.
“Međunarodni dan žena ne predstavlja poklanjanje cvijeća. Zahtjev da žene imaju jednaka prava kao muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju toliko slobode da se izraze, ali to ne znači imati slobodu da se naudi ljudskim pravima drugim. Vidimo toliko primjera mizoginije otvorenih i često usmjerenih na žene poput mene u javnom životu. Možda se nikad nećemo osloboditi mizoginije, ali možemo uticati na to kako naša društva i vlade reaguju na to. Imamo pravo da se obrazujemo, budemo zaposlene i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijemo, imamo pravo na to da se naš glas čuje”, poručila je Medoks.
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Poligon za žensku izuzetnost “Sofija” iz Berana, Rebeka Čilović navela je da su se okupile kako bi poslale poruku žena koje neće šetati na Osmomartovskom maršu “ne zato što ne žele, već jer ne smiju”.
“Takođe šaljem pozdrave žena sa sjevera koje smatraju da su potpuno zapostavljenje i zaboravljene. One poručuju “Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo, ne vidim te””, rekla je Čilović.
Dizajnerka CŽP-a Milena Blagojević kazala je da, kako bi se prepoznala dostignuća žena, društvo mora prepoznati da još nije dostignuta potpuna rodna ravnopravnost.
“Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva i želimo da se nas glas čuje”, poručila je Blagojević.
Direktorica NVO Siguran život Tuzi Leonora Dukaj rekla je da su žene svjesne da još nijesu toliko moćne koliko su željne da maksimalno i energično dižu glas i dokažu sposobnost protiv svakog vida diskriminacije.
“Borba za prava žena je velika i široka, s obzirom na našu poziciju žena iz Tuzi. Kada govorimo o ovom pitanju posebno ističemo intersekcionalnost – kombinaciju različitih identiteta u zajedničkoj borbi za jednakost”, kazala je Dukaj.
Ona je rekla da društvo kroz sistemsko djelovanje mora da energično eliminiše svaki vid nasilja i diskriminacije.
“To mora biti naša prioritetna i svakodnevna obaveza. Svi u svojim sistemima moramo vjerovati u zajednički rad, a onda naporno i predano raditi za svaki pojedinačni slučaj, kako bismo postigli promjenu i vidjeli više identifikovanih i procesuiranih slučajeva nasilja i femicida”, istakla je Dukaj.
Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić navela je da 8. mart simbolizuje hrabrost žena, njihovu snagu i borbu ne za moć, već za ravnopravnost.
“Ne smijemo dozvoliti patrijarhatu, koji nam konstanto oduzima ljudska prava, da nastavi ovim tempom. Danas je privilegija misliti da, ako neki problem nije naš privatni, da on ne postoji i da nije problem uopšte”, saopštila je Stanić.
Ona je rekla da, ako se budu borile u ono u šta vjeruju na jasan i kvalitetan način, onda će im se i drugi pridružiti.
“Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre”, poručila je Stanić.
Nakon okupljanja na Trgu nezavisnosti, održana je protestna šetnja Ulicom Slobode, Bulevarom Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom.