CRNA GORA PALA NA ILGA-RAINBOW MAPI SA 8. NA 12. MJESTO
Rangiranje se zasniva na tome kako zakoni i politike svake zemlje utiču na živote LGBTI osoba. Rangiranje bilježi pravne standarde neke zemlje za poređenje sa evropskim susjedima, ali brojke daju samo jedan dio te priče. Godišnji pregled daje nijansiraniji, detaljniji pregled napretka svake zemlje u poslednjih dvanaest mjeseci i ima poglavlje posvećeno svakoj zemlji, kao i dešavanjima na međunarodnom nivou
Crna Gora je zabilježila pad sa osmog na dvanaesto mjesno na ILGA Rainbow mapi za 2022. godinu.
ILGA-Europe prati svaku zemlju koristeći širok spektar indikatora; pokriva sve, od jednakosti, porodičnih pitanja i govora mržnje do zakonskog priznavanja pola, slobode izražavanja i prava na azil. Ove mjere benčmarkinga je prvi put primijenila ILGA-Evropa 2009. godine i od tada su proširene.
Ovaj pad se dogodio usljed izostanka zakonskog rješenja prava na samoodređenje, koji bi štitio tjelesni i lični integritet transrodnih i interpolnih osoba. Dalje, zbog neusaglašavanja zakona o istopolnom partnerstvu lica istog pola u cilju njegove primjene, uvođenja diskrimanotrnog pravilnika Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji i zbog nesprovođenja zakona koji prepoznaju i sankcionišu govor mržnje.
Crna Gora je na ovoj listi rangiranja najbolje od svih zemalja Balkana. Za njom je Hrvatska na 18., Bosna i Hercegovina na 22. a Srbija na 26. mjestu.
Iz Asocijacije Spektra su izrazili zabrinutost povodom ove promjene, pogtovo nakon što je više godina za redom Crna Gora rasla na ovoj skali u odnosu na unapređenje ljudskih prava LGBTIQ osoba.
Saopštili su da su, ove godine, tri zemlje Evrope unaprijedile rodnu ravnopravnost kroz unapređenje ljudskih prava trans osoba, uprkos jakom anti-rodnom pokretu širom Evrope, koji je pokušavao da uskrati izborena prava ženama i LGBTIQ osobama.
“Crna Gora u ovoj godini nije napredovala na tom polju, te se snažno zalažemo za kreiranje nacrta Zakona o pravnom prepoznanju roda baziranom na samoodređenju, i njegovo usvajanje, što je obaveza Crne Gore, koja je propisana Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period 2019-2023.“, piše u Spektrinom saopštenju.
Napomiju da su promjene izostale i na području eksplicitne zabrane medicinskih intervencija interpolnih maloljetnih osoba, prije nego što su u mogućnosti da daju pristanak i odluku donesu sami.
Oni se nadaju se da će Crna Gora imati čime da se ponosi, uprkos radikalizovanoj atmosferi u kojoj je govor mržnje normalizovan, a ljudska prava kao tema potpuno marginalizovana.
LIJEPO, ALI MRTVO SLOVO NA PAPIRU
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević za Zumiraj kaže da kada ne napreduješ, zapravo ne stagniraš, nego počneš da nazaduješ i da je to suština pada na Rainbow mapi. „Vjerujem da ni tako visoko mjesto uprkos padu ne zaslužuje. Napredak u odnosu na zakonodavni okvir jeste primjetan u posljednjih 10 godina, ali koliko se implementira u praksi? Toliko da se može okarakterisati kao lijepo, ali mrtvo slovo na papiru“, ocjenjuje Ulićević.
On smatra da je odnos države površan i formalistički, što se vidi i u činjenici da smo lako od „lidera u regionu“ došli do društva u kojem fašizam, klerikalizam i nacionalizam jačaju, a mizoginija, homo/transfobija i generalno mržnja prema drugačijem cvjetaju, a uz to se normalizuju i relativizuju, toliko da smo potpuno otupili na iste.
Da smo suštinski se posvetili jačanju društva kroz obrazovanje, emancipaciju, razvoj kulture, Ulićević vjeruje da bismo danas „druge pjesme pjevali“. Umjesto toga, kaže on, imali smo višedecenijsko degradiranje institucija, produbljivanje klasnog jaza među građanima/kama i ekspresno stvaranje izuzetno bogatih, onih prilagodljivih koji su omogućili održavanje statusa quo i marginalizovanih na kraju, uz korišćenje ljudskih prava kao alata na putu evropskih integracija, a ne suštinskog jačanja vladavine prava radi nas samih.
Spisak zakonskih regulativa koje treba unapriediti je podugačak, smatra Ulićević.
„Ne mislim da se zakonodavni okvir za LGBTIQ osobe može odvojiti od generalno zakonske regulative koja nam je nužda da bismo imali demokratsko društvo, uz sve one ustavne karakteristike koje stoje u prvom članu, a koje se tako lako stalno gaze. Naravno, za LGBTIQ zajednicu je važno da se uskladi zakonodavni okvir kako bi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola mogao da se zapravo koristi u praksi, kao i da se usvoji Zakon o pravnom prepoznanju roda baziran na samoodređenju kako bi konačno prestala nehumana praksa prinudne sterilizacije transrodnih osoba – praksa za koju je strašno da za ijednu zajednicu postoji u bilo kojem društvu“, objašnjava on.
Međutim, dodaje da on ne može pričati o tim zakonskim rješenjima, a da ne pomene koliko je važno za sve nas da imamo medijske zakone koji zapravo omogućavaju nezavisnost i objektivnost medija i adekvatno informisanje i poštovanje etike, reformu izbornih zakona, koja će spriječiti praksu da ih niko ne predstavlja adekvatno u ovom performansu demokratije.
Na kraju pominje i različite zakone koji će adekvatno regulisati borbu protiv korupcije, spriječiti zloupotrebe i devastaciju naših resursa, bahaćenje i stvoriti makar klice odgovornosti za političku moć koja postoji u društvu, zatim reformisati obrazovanje i kulturu, kao i regulisati mnoge druge oblasti naših života.
Sve ovo on dovodi u vezu sa LGBTQ osobama jer, kako kaže, oni su građani i građanke kao i svi drugi koji žive u Crnoj Gori i svi problemi ih pogađaju takođe, uz dodatak onih problema koje doživljavaju zbog svoje različitosti, a koji ih ne sprječavaju da brinu o društvu i da doprinose da bude bolje.
Na pitanje da li ima političke volje da se ovi zakoni unaprijede Ulićević odgovara pitanjem – Postoji li politička volja da se donese ijedan zakon koji ne donosi profit političkim elitama i onima koji dalje profitiraju od opstajanja tih elita?
„Među nekima moguće i postoji, a da li su dovoljno hrabri i snažni da to demonstriraju? Vjerujem da će biti zakonskih rješenja na kojima ćemo ovo testirati, a jedan od tih zakona, držim da će biti i Zakon o pravnom prepoznanju roda baziran na samoodređenju.“
Ulićević je za Zumiraj kazao da su oni ovoj jako važnoj vijesti izdali saopštenje, posali igamedijima i tagovali ih na svojim drušvenim mrežama. Ipak, nijedan od medija koje su kontaktirali se nije bavio ovom temom, niti se vijest našla na njihovoj traci.
Ulićević misli da se opadanje interesovanja u medijima za teme koje se tiču rodne ravnopravnosti, a posebno LGBTIQ dešava iz više razloga – „Prije svega, mislim da su dnevnopolitičke teme postale jedine relevantne teme, koje paradoksalno čak i nijesu toliko relevantne jer su se pretvorile u jednu površnu sapunicu, koju pratite tako što jučerašnju epizodu već danas zaboravljate.“
On dodaje da se rodna ravnopravnost posmatra žensko pitanje, ili pitanje LGBTIQ osoba (ako i to), a ne kao pitanje cjelokupnog društva od ključne važnosti za demokratiju i za solidarnost i jednakost u društvu. Zbog toga, kako kaže, izostaje suštinsko razumijevanje u medijima zašto je važno obrađivati ove teme i obrađivati ih na drugačiji način od dosadašnjeg – odnosno tretirati ove teme integralno sa drugim društvenim temama, a žene i LGBTIQ osobe osnažiti i otvoriti im prostor da aktivno učestvuju u društvenim procesima koji se svih nas tiču.
Suprotno tome, objašnjava Ulićević, javni prostor je nešto što se stalno osvaja izuzetnim naporima, što pokazuje i činjenica ko je pozvan da govori, kad i koliko – a najmanje je onih glasova koji vide povezanost borbi u jednom društvu protiv sistema opresije koji nas sve tlači, pa čak i one koji su privilegovani, iako to ne znaju.
„Na kraju, ono što primjećujem jeste ono o čemu i Gramsci piše kad piše o umiranju starih i rađanju novih svjetova, vremenu čudovišta, kada imamo zamjenu elita, a u takvim procesima uvjek je manjina progresivnih glasova, koji ostaju marginalizovani zbog svoje dosljednosti“, ocjenjuje izvršni direktor Spektre.
Međutim, poručuje on, to nije nešto što treba da ih obeshrabri, i vjeruje da čovjek treba da radi ono što smatra da je ispravno, nezavisno od toga da li će to doprijeti do jedne osobe ili do cijelog društva, i da se tako pokazuje poštovanje, kako prema sopstvenim vrijednostima, tako i prema svakoj osobi u društvu.