Međuslovenski jezik na filmu – lingua franca za slovenske narode?
Klingonski, vilenjački, dotrački i nadsat: postoji mnogo izmišljenih jezika koji se koriste u filmovima. Jedan od njih, međuslovenski, ima potencijal da bude koristan stotinama miliona ljudi. Jezik je debitovao na filmu u ratnoj drami, Oslikana ptica (The Painted Bird, 2019), a njegov tvorac kaže da bi ga mogli koristiti slovenski govornici ,,od Sibira do Slovenije”.
Fotografija iz filma Obojena ptica, 2019
Međuslovenski je moderan jezik dizajniran tako da bude razumljiv u svim zemljama sa slovenskog govornog područja.
Oslikana ptica, ratna drama o Drugom svjetskom ratu, prvi je film kog karakteriše upotreba međuslovenskog jezika. Baziran je na istoimenoj noveli iz 1965. godine, i priča priču dječaka koji se našao među okrutnim i fanatičnim strancima u neimenovanoj istočnoevropskoj državi.
Poljsko-američki autor, Jerzy Kosinski pažljivo je izbjegavao da implicira specifičnu nacionalnost, a češki filmski reditelj, Vaclav Marhoul, želio je da sačuva tu istu neodređenost.
,,Nisam želio da seljani govore ukrajinski, poljski, ruski ili neki drugi jezik, jer ljudi u filmu su jako loši ljudi, i nisam želio da se neka nacija povezuje sa tim. Onda sam guglao ,,Slavic Esperanto” i shvatio da postoji”, kaže Marhoul za RSE.
Više od decenije, od 2006., češki profesor informatike Vojtech Merunka, i holandski lingvista Jan van Steenbergen, radili su na međuslovenskom jeziku.
Jezik se bazira na jednom pravilu: pronaći najvećeg zajedničkog imenioca dvanaestak slovenskih jezika kada je riječ o gramatici, pravopisu, sintaksi i vokabularu. Merunka naglašava da međuslovenski nije jednostavno ,,izvrnuta verzija ruskog ili slovenskog ili nekog drugog jezika”.
Merunka poručuje da bilo kome sa slovenskog govornog područja ovaj jezik može biti koristan, za turizam, biznis ili migracije.
Kreatori ovog jezika poručuju da međuslovenski nije novi, samostalan jezik koji nosi breme kulture, već jednostavno namjera je da bude pomoćno sredstvo.
,,Ovaj jezik zamišljamo kao ispomoć, a može biti od velike praktične pomoći u svakodnevnom životu za ljude sa slovenskog govornog područja”, kaže Merunka.
Test u realnom svijetu
Na zahtjev Merunke, 2012. godine, međuslovenski je stavljen na test u stvarnom životu u hotelu Oasis na izraelskoj obali Mrtvog mora. Hotel je ponudio informativne letke za goste iz različitih zemalja sa slovenskog govornog područja na međuslovenskom jeziku. Letak je uključivao informacije o vremenu prijavljivanja i odjave, radnom vremenu restorana i lobi bara i načinu povezivanja na WiFi. Prema Merunkinim riječima, gosti, od kojih su većina bili iz Poljske, Češke, Slovačke i Rusije, smatrali su uputstva korisnim i nisu imali značajnih problema sa razumijevanjem.
Dok su se rječnik i gramatika pokazali kao veoma razumljivi većini, jedina prepreka bila je povezana sa pismom. Kako je jezik bio napisan latiničnim pismom na letku, mnogi Rusi i govornici drugih jezika pisanih ćiriličnim pismom su se više mučili da razumiju uputstvo.
Iz tog razloga, jezik sada koristi i latinično i ćirilično pismo.
Od 2020. rečeno je da jezik tečno govori oko 7.000. Postoji sve veći broj resursa dostupnih online koji mogu pomoći svakom zainteresovanom da usvoji jezik, kao što je zvanični međuslovenski rječnik i objašnjenje gramatike.
Za ljude sa slovenskog govornog područja, međuslovenski bi trebalo da bude relativno lak za savladavanje, dok knjige poput Merunkinog Interslavičnog zonskog konstruisanog jezika: uvod za govornike engleskog obećava da „neslovenski ljudi mogu koristiti interslovenski kao vrata u veliki slovenski svijet“.
Međuslovenski kao lingua franca
U svom radu iz 2019. Međuslovenski jezik kao sredstvo za podršku e-demokratiji u Centralnoj i Istočnoj Evropi, Merunka, van Steenbergen, Lina Iordanova i Marija Kokor predlažu još ambiciozniji plan za potencijalnu upotrebu jezika.
U radu se sugeriše da interslovenski može da zamijeni engleski kao lingua franca u cijelom regionu. Autori tvrde da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za unaprjeđenje lokalne administracije i stvaranje neophodnih uslova za pojavu prave e-demokratije.
Takođe se ističe da je razumijevanje engleskog jezika u većini slovenskih zemalja oko 60 odsto, a u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini oko 50 odsto. Kao takvo, učešće ljudi u e-upravi i transnacionalnoj saradnji može se dodatno olakšati korišćenjem jezika koji govornici slovenskog maternjeg jezika mogu razumjeti i naučiti mnogo lakše nego engleski – kao što je međuslovenski.
Dok većina ljudi sa slovenskog govornog područja može intuitivno da čita, sluša i razumije međuslovenski na visokom nivou, broj govornika ostaje prilično nizak, što čini mogućnost da on u potpunosti zamijeni engleski u regionu malo vjerovatnom. Međutim, korišćenje jezika u različitim okolnostima pokazalo se korisnim za govornike slovenskog jezika koji možda ne znaju engleski.
Čak i za one koji tečno govore engleski, međuslovenski jezik, koji nije povezan ni sa jednom određenom nacijom i koji je u velikoj mjeri lišen svog istorijskog i političkog porekla, možda može da podstakne osjećanja uzajamne pripadnosti i razumijevanja.
U međuvremenu, za govornike drugih jezika koji žele da nauče slovenski jezik, ali ne mogu da izaberu koji od mnogih preferiraju, međuslovenski nudi jedinstvenu i zanimljivu alternativu.
