Svjetski dan izbjeglica: Novi rekord prisilno raseljenih u 2022. godini
Do povećanja broja prisilno raseljenih došlo je usljed rata u Ukrajini i izmjene u procjenama broja izbjeglica iz Avganistana, Zbog nastavka borbi – posebno u Sudanu – sada je broj prisilno raseljenih dostigao 110 miliona, navodi se na sajtu UNHCR-a.
Svjetski dan izbjeglica, obilježava se danas, a međunarodni je dan koji su Ujedinjene nacije odredile u čast izbjeglicama širom svijeta. Slavi snagu i hrabrost ljudi koji su bili primorani da napuste svoju domovinu da bi izbjegli sukob ili progon.
Do povećanja broja prisilno raseljenih došlo je usljed rata u Ukrajini i izmjene u procjenama broja izbjeglica iz Avganistana, Zbog nastavka borbi – posebno u Sudanu – sada je broj prisilno raseljenih dostigao 110 miliona, navodi se na sajtu UNHCR-a.
Rat u Ukrajini, sukobi u drugim krajevima svijeta i raseljavanja usljed klimatskih promjena doveli su do nezapamćenog raseljavanja stanovništva prošle godine. Sve je veća potreba za momentalnim, kolektivnim mjerama da se ublaže uzroci i uticaj raseljavanja, izjavio je UNHCR, Agencija UN za izbeglice.
Vodeći godišnji izvještaj UNHCR-a „Globalni trendovi raseljavanja u 2022. godini”, navodi da je broj ljudi raseljenih usljed ratova, progona, nasilja i kršenja ljudskih prava dostigao rekordnih 108,4 miliona krajem 2022. To je za 19,1 milion ljudi više nego prethodne godine i predstavlja najveći porast na godišnjem nivou do sada.
Uzlazni trend globalnog raseljavanja nije pokazao nikakve znake posustajanja u 2023. godini u kojoj je erupcija sukoba u Sudanu pokrenula novi egzodus, čime je broj prisilno raseljenih ljudi u svijetu dostigao 110 miliona do maja mjeseca.
„Ove brojke nam pokazuju da neki isuviše brzo srljaju u sukobe, ali veoma sporo nalaze rješenja. Posljedice su razaranje, raseljavanje i patnje svakog pojedinca među milionima prisilno raseljenih iz svojih domova,” rekao je Filipo Grandi, Visoki komesar UN za izbjeglice.
Od globalnog broja raseljenih, 35,3 miliona su činile izbjeglice – ljudi koji su prešli međunarodnu granicu u potrazi sa bezbijednošću. Veći dio — 58 posto ili 62,5 miliona ljudi – je raseljeno unutar sopstvenih zemalja usljed sukoba i nasilja.
Tokom 2022. godine, glavni pokretač raseljavanja bio je rat u Ukrajini. Broj izbjeglica iz Ukrajine skočio je sa 27.300 na kraju 2021. na 5,7 miliona na kraju 2022. godine. To predstavlja najbrži porast broja izbeglica od Drugog Svetskog rata.
Procjene broja avganistanskih izbjeglica naglo su porasle krajem 2022. zbog revidiranih procjena broja Avganistanaca kojima je utočište pružio Iran, mnogima već tokom ranijih godina. Slično tome, Izvještaju odražava revizije broja Venecuelanaca koje su sproveli Kolumbija i Peru. Oni se većinom klasifikuju kao “drugi ljudi u potrebi za međunardnom zaštitom” koje su ove zemlje primile.
Brojke su takođe potvrdile da zemlje sa niskim i srednjim prihodima – a ne one bogate – pružaju utočište najvećem broju ljudi, bilo mjereno ekonomskim parametrima ili udjelom u stanovništvu. 46 nerazvijenih zemalja čiji je globalni bruto domaći proizvod niži od 1,3 posto pružile su utočište za više od 20 posto svih izbjeglica. Prošle su godine finansiranje brojnih kriza raseljavanja i podrška zemljama prijema zaostajale za potrebama, a nastavila da budu spore u 2023. dok se potrebe povećavaju.
„Ljudi širom svijeta nastavljaju da pokazuju izuzetnu gostoprimljivost izbjeglicama pružajući zaštitu i pomoć onima kojima je potrebna,” dodao je Grandi. „Ali potrebno je mnogo više međunarodne pomoći i pravednija raspodjela odgovornosti, posebno sa onim zemljama u kojima se nalazi većina raseljenih.
„Iznad svega potrebno je uraditi mnogo više da bi se okončali sukobi i uklonile prepreke da bi izbjeglice dobile stvarnu mogućnost da se dobrovoljno, bezbjedno i dostojanstveno vrate svojim kućama.”
Dok je ukupan broj raseljenih ljudi nastavio da raste, izvještaj Globalni trendovi takođe je pokazao da oni koji su primorani da bježe nisu osuđeni na egzil, već da se mogu vratiti svojim domovima i to i čine, dobrovoljno i bezbedno. Tokom 2022. godine, više od 339.000 izbjeglica vratilo se u 38 zemalja. Uprkos tome što je njihov broj niži nego prethodne godine, dobrovoljan povratak bio je značajan u Južni Sudan, Siriju, Kamerun i Obalu Slonovače. U međuvremenu, 5,7 miliona interno raseljenih vratilo se svojim kućama u Etiopiji, Mjanmaru, Siriji, Mozambiku i Demokratskoj Republici Kongo.
Prema procjenama, 4,4 miliona ljudi u svijetu bili su apatridi ili nisu imali utvrđeno državljanstvo krajem 2022. godine, što je dva posto više nego krajem 2021.
Obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica u Baru
NVO Građanska alijansa organizuje događaj povodom Svjetskog dana izbjeglica u saradnji sa opštinom Bar. Događaj će se održati sjutra, 21. juna sa početkom u 19.00 sati na platou Dvorca kralja Nikole u Baru.
Događaj se planira održati u sklopu Svjetskog dana izbjeglica kao zajednički program sa kancelarijom Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori, koji predstavlja vodeću nacionalnu projektnu inicijativu za podršku tražiocima azila, izbjeglicama, raseljenim i interno raseljenim licima i licima u riziku od apatridije.
,,Ovim događajem želimo da ukažemo na masovna i prisilna raseljavanja iz razloga ratnih sukoba, političkih progona i ekonomskih poremećaja, dok su ekološki problemi sve prisutniji među uzrocima. Trenutna situacija i različiti konflikti na svjetskom nivou, nažalost, primoravaju ljude da napuste svoje domove i traže utočište u drugim krajevima svijeta, a mi ovim događajem želimo da ukažemo na važnost njihove zaštite i koja su to njihova prava kao izbjeglih lica”, navode iz Građanske alijanse.