Kina bi mogla da ostvari svoj cilj o razvoju 1200 GW solara i vjetra pet godina prije roka
Kina se pozicionirala kao globalna liderka energetske tranzicije. Ali djeluje da u razvoju obnovljivih izvora ne prednjači samo u odnosu na ostale zemlje, već i u odnosu na sopstvene, nacionalne ciljeve.
Foto: Zhudi Feng, Getty Images
Prema prognozama neprofitne organizacije Global Energy Monitor (GEM), kineski kapaciteti vjetra i solara će se udvostručiti do 2025. godine. Na osnovu najavljenih projekata i projekata koji su pokrenuti ili već u fazi izgradnje, u naredne dvije i po godine očekuje se novih 379 GW velikih solarnih elektrana i 371 GW vjetroparkova. Kako se navodi, to je otprilike jednako kapacitetu kojim ova azijska zemlja trenutno raspolaže.
Kina je zacrtala da izgradi 1200 GW solara i vjetra do kraja decenije. Međutim, kako pokazuje analiza, to bi moglo da se desi čak pet godina prije roka.
„Novi podaci pružaju neprikosnovene uvide u zapanjujući, kineski porast energije solara i vjetra”, izjavila je Doroti Mej, menadžerka projekata u GEM-u.
Kapaciteti velikih solarnih elektrana dostigli su 228 GW, više nego u ostatku svijeta zajedno (208 GW).
Ni pomak na polju energije vjetra nije ništa manje fascinantan: Kinezi trenutno raspolažu vjetroparkovima od 310 GW što je duplo više nego samo pet godina ranije i zapravo predstavlja preko jedne trećine svjetskih kapaciteta.
Ipak, treba imati u vidu da to ne znači da zemlja diže ruke od fosilnih goriva: prošle godine odobravala je, u prosjeku, po dvije velike termoelektrane na ugalj nedeljno, i kao druga najveća ekonomija na svijetu troši polovinu ovog prljavog energenta na globalnom nivou.
„Kina napreduje, ali s obzirom na to da je ugalj i dalje dominantan izvor energije, zarad sigurne energetske budućnosti zemlji je neophodan odvažniji napredak u skladištenju energije i zelenim tehnologijama”, ocijenio je istraživač Martin Vajl.
Prema proračunima nezavisnog istraživačkog centra Ember, preko 60% kineske struje tokom 2022. proizvedeno je iz uglja. Iste godine globalne investicije u čistu energiju su, po prvi put, premašile milijardu dolara, a skoro 50% sredstava poteklo je upravo iz Kine.
Kako je najavio predsednik Si Đinping, najveći svjetski emiter gasova sa efektom staklene bašte teži dostizanju karbonske neutralnosti do 2060. godine.
Izvor: Klima101
