Jačanje zajednice sprečavanjem nasilja i dječjih ugovorenih brakova: Nada i podrška za 800 Romkinja i Egipćanki

Tokom proteklih godinu i po dana 800 Romkinja i Egipćanki iz šest crnogorskih opština dobilo je podršku za prijavljivanje slučajeva nasilja u porodici i dječjih ugovorenih brakova. 

Centar za romske inicijative je zajedno sa ženskom REA mrežom „PRVA“ sproveo značajan projekat pod nazivom „Aktivna uključenost Romkinja i Egipćanki u sprečavanju nasilja i dječjih ugovorenih brakova“, koji je u periodu od decembra 2021. do jula 2023. godine ne samo transformisao živote mnogih žena i djevojčica iz romske i egipćanske zajednice, već osnažio i cijelu zajednicu.

Ovaj projekat, koji je dio programa koji je finansirala Evropska unija, a sproveli Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Agencija Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena i rodnu ravnopravnost (UN WOMEN), pružio je utočište i podršku značajnom broju Romkinja i Egipćanki, jačajući njihova prava i institucionalnu zaštitu u zajednici.

Ukupno 16 lokalnih medijatorki povjerenja sa Romskom zajednicom u Nikšiću, Podgorici, Beranama, Bijelom Polju, Tivtu i Baru pružale su Romkinjama i Egipćankama direktnu pomoć i podršku. Neumorni rad na terenu aktivistkinja i članica REA Mreže „PRVA“ rezultirao je prijavama 17 slučajeva nasilja u porodici i 14 slučajeva dječjih ugovorenih brakova.

Mirsada Avdijaj iz Podgorice, jedna od medijatorki, kaže da je najveći izazov na početku rada za nju bila komunikacija sa korisnicama. „Međutim, ulivala sam im poverenje razgovorom i odgovorima koje sam davala na njihova pitanja. Gradila sam povjerenje tako što sam ih redovno obilazila i vidjeli su u meni nekog kome mogu da vjeruju i kome mogu da se povjere, išla sam na teren i u svoje slobodno vrijeme. Vidim promjenu kod Romkinja i Egipćanki, što znači da je moja podrška uspjela.“

Vasfija Tuša iz Bara, takođe članica ovog tima, ponosna je na svoj rad koji je, kako kaže, na početku bio veoma izazovan. „Romkinje i Egipćanke su postale pristupačne za razgovor, znajući da imaju kome da se obrate za bilo koji problem koji se javlja u porodici, počevši od obrazovanja do svakodnevnih problema. Savjetodavni razgovori su naročito značili mladim djevojkama koje su u većem riziku ugovorenih brakova“, rekla je Vasfija.

Njihov trud i rad sa zajednicom nije ostao nezapažen. Izrađen je Strateški plan za period 2022 – 2025, a interne baze podataka o nasilju u porodici i dječjim ugovorenim brakovima poslužile su za analizu kojom je ukazano na značaj adekvatnog reagovanja i postupanja sa maloljetnim žrtvama.

Da je na početku rada bilo dosta izazova i prepreka potvrđuje i Valentina Delija, medijatorka i dugogodišnja aktivistkinja Centra za romske inicijative.

„Mislila sam da neću biti prihvaćena od strane zajednice i institucija. Najveći izazov mi je bio jezička barijera kod romske i egipćanske zajednice. Većina njih ne govori crnogorski jezik, pa sam ja, kao povjerljivo lice, uvijek išla s njima u institucije kako bih prevodila sa albanskog na crnogorski i sa crnogorskog na albanski. Na početku sam mislila da neću uspjeti, ali mi je vremenom to postalo zanimljivo i sada rado prihvatam da idem i pomognem oko prevođenja, što ne isključuje i ostalu podršku koju pružam“, dodala je Valentina.

Njen rad je od velikog značaja za zajednicu kojoj i sama pripada i, kako kaže, ne pada joj teško da pomogne kad god je potrebno.

„Tokom posjeta porodicama, pokušavam da ih što više motivišem i razgovaram sa njima o važnosti obrazovanja i štetnosti ugovorenih brakova. Takođe, često razgovaram sa djevojčicama kako bi ih inspirisala da se obrazuju i budu nezavisne. Mene zajednica, prije svega, posmatra kao prijateljicu, a zatim kao nekog ko bi mogao da im pomogne ili da ih posavjetuje“, ističe Valentina.

Ponosna je na pozitivan ishod radionica koje su vodili. „Sve je veći broj zainteresovanih žena i djevojčica koje pohađaju naše radionice i znaju kakva su njihova prava, kome i gdje treba da prijavljuju neki problem kao sto su nasilje i ugovoreni brakovi. Ja sam tokom projekta prijavila nekoliko slučajeva ugovorenih brakova i nasilja u porodici, a u tim slučajevima je saradnja sa nadležnim institucijama na opštinskom i državnom nivou bila korektna”, kaže ona.

Projekat je licencirao dvije ključne usluge pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja – psihološko savjetovanje i nacionalnu SOS liniju za žrtve i potencijalne žrtve dječjih ugovorenih brakova. Aktivistkinje i članice mreže su, u saradnji sa lokalnim medijatorkama, sprovele kampanju u okviru koje su 1200 predstavnika i predstavnika romske i egipćanske zajednice u Nikšiću, Podgorici, Beranama, Bijelom Polju, Tivtu i Baru upoznale sa licenciranim uslugama i dežurnim brojem organizacije.

Medijatorka sa područja Tivta, Ljuljeta Vučković, poručuje da je rad na terenu bio posebno izazovan kad su u pitanju maloljetne žrtve nasilja ili dječjih ugovorenih brakova, jer taj rad zahtijeva posebnu pažnju i senzitivnost. „Za misiju spašavanja i pružanja podrške žrtvama, posebno u RE zajednici, bila potrebna velika hrabrost.“

Ipak, dodaje ona, tokom njenog terenskog rada nije bilo prijava za dječje ugovorene brakove, jer su medijatorke na najmanji znak znak da do toga može doći, reagovale izlaskom na teren. Ona kaže da su Romkinje i Egipćanke, zahvaljujući podršci koju su im kontinuirano pružale, kontaktirale medijatorke u vezi sa različitim problemima, počev od porodičnih, preko školovanja, do zaposlenja.

„Povjerenje je bilo naš zajednički motiv. Pozitivne promjene u njihovim životima su se ogledale u tome što je, na primjer, djevojčicama dozvoljavano da nastave školovanje“, zaključuje Ljuljeta.