Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slijepi miševi ih izbjegavaju
Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slijepih miševa. Ustanovljeno je da uglavnom izbjegavaju takve lokacije.
Kako se planeta zagrijava, potreba za obnovljivim izvorima energije je sve hitnija. Kapacitet solarnih elektrana sve brže raste. Međutim, uticaj fotonaponskih sistema na biodiverzitet još uvijek nije dovoljno istražen.
Studija ‘Obnovljiva energija i biodiverzitet: Uticaj solarnih fotonaponskih sistema instaliranih na tlu na aktivnost slijepih miševa’ (Renewable energies and biodiversity: Impact of ground-mounted solar photovoltaic sites on bat activity), objavljena u časopisu Journal of Applied Ecology, bavi se upravo ovom temom.
Šišmiši su osjetljivi na promjene u svojim staništima
Grupa naučnika sa Univerziteta u Bristolu i njihove kolege iz Mađarske analizirala je aktivnosti slijepih miševa na 19 lokacija u jugozapadnoj Engleskoj. Istraživači su naglasili da šišmiši obično izbjegavaju predjele koji su se promijenili usljed ljudskih aktivnosti i da je istraživanje pokrenuto s idejom da će solarne elektrane neizbježno smanjiti aktivnost i bogatstvo vrsta. Ovi leteći sisari ulove najviše noćnih insekata. Osjetljivi su na promjene u svojim staništima, pa su važan pokazatelj zdravlja ekosistema.
Autori su snimali ultrazvučno eholokacijsko glasanje slijepih miševa. Mnoge vrste se mogu identifikovati po svom tipičnom signalu. Naučnici su one vrste koje ispuštaju previše slične frekvencije objedinili u grupe.
Detektori su postavljeni na lokacijama solarnih elektrana i na susjednim mjestima, kontrolnim poljima bez elektrana. Polja su bila ekvivalentne veličine i sa sličnim karakteristikama, na primjer živim ogradama po rubovima.
Istraživači su pratili 19 parova ovih lokacija, svaki po sedam dana, posmatrajući aktivnost slijepih miševa unutar centra polja i duž njihovih granica.
Šest od osam proučavanih vrsta slepih miševa bilo je manje aktivno na lokacijama sa solarnim panelima
Nalazi pokazuju da je šest od osam proučavanih vrsta ili grupa slepih miševa bilo manje aktivno na lokacijama sa solarnim panelima nego po drugim parcelama.
Na rubovima polja, ukupna aktivnost slijepih miševa bila je skoro upola manja tamo gdje ima solarnih panela nego na kontrolnim mjestima. U središtu solarnih elektrana, aktivnost slijepih miševa bila je dvije trećine manja.
Zašto slijepi miševi izbjegavaju solarne elektrane
Postoji nekoliko objašnjenja za ove nalaze. Solarni paneli, u teoriji, mogu nepovratno da smanje brojnost insekata, jer su im manje dostupne biljke kojima se hrane. Solarni paneli takođe mogu odbijati eholokacijske signale koje slijepi miševi ispuštaju, što im otežava otkrivanje insekata, pa odlaze.
Inače, poznato je i da slijepi miševi udaraju u glatke vertikalne ravne površine jer odbijaju eholokacijske pozive na suprotnu stranu i stoga im izgledaju kao prazan prostor. Istraživanjima je takođe otkriveno da ponekad pokušavaju da piju sa horizontalnih glatkih površina, jer tumače odjeke kao da dolaze sa mirne vode. S obzirom na nagnutu orijentaciju solarnih panela, ove varijante su malo vjerovatne.
Rezultati studije ne bi trebalo da ometaju prelazak na obnovljive izvore energije
„Naši nalazi ne bi trebalo da ometaju prelazak na obnovljive izvore energije. Umjesto toga, treba da pomognu u izradi strategija koje će ne samo podsticati aktivnost slijepih miševa, već i doprinijeti neophodnoj ekspanziji čistih izvora energije“, rekao je Garet Džons, profesor bioloških nauka sa Univerziteta u Bristolu i jedan od autora studije.
Autori predlažu nekoliko rješenja. Prije svega, moguće je sadnjom autohtonog drveća duž rubova solarnih farmi potencijalno povećati dostupnost insekata kojima se slijepi miševi hrane.
Elementi pejzaža kao što su visoke žive ograde, pa čak i izolovano drveće, imaju pozitivan učinak.
Važan je i pažljiv odabir lokacija za solarne elektrane. Prije izgradnje, potrebno je procijeniti uticaj na životnu sredinu, radi utvrđivanja posljedica po populaciju slijepih miševa.
Radikalniji pristup bi bio da se za fotonaponske sisteme biraju zgrade i područja koja rijetko posjećuju slijepi miševi, poručili su istraživači.
Izvor: Balkan green energy news