Danas je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Žašto obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama?
Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan javno-zdravstveni problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini. Osim toga, to je jedno od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, a proističe iz stavova da žene ne trebaju da imaju ravnopravan status sa muškarcima. Obaveza svakog društva je da javno zagovara politiku suzbijanja diskriminacije i da promoviše kulturu tolerancije.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra s ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema. Na ovaj dan započinje i tzv. Narandžasta kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smiju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.
„UJEDINIMO SE! Investirajmo u sprečavanje nasilja nad ženama i devojčicama“ tema je ovogodišnje kampanje „Orange the World – 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ koja počinje danas, kada obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i devojčicama, a završava se 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava. Nažalost, nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje je jedno od najprisutnijih vidova kršenja ljudskih prava širom svijeta.
Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojaka. Peti UN cilj održivog razvoja koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti polova i osnaživanje žena i djevojčica ne može se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.
O rasprostranjenosti nasilja nad ženama, vrlo eksplicitno ukazuje podatak iz izvještaja agencije UN za žene i jednakost polova, prema kome je u svakom danu tokom 2017. godine, 137 žena smrtno stradalo od ruku nekog člana njihove porodice.
Gdje je rješenje?
Rješenje leži u snažnim odgovorima, uključujući investicije u prevenciju. Međutim, alarmantno je to što podaci o tome koliko države ulažu u borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama ostaju oskudni. Na primjer, prosječno samo 5% vladine pomoći je usmjereno na borbu protiv ovog problema, a manje od 0,2% na njegovu prevenciju.
Potrebno je više ulaganja u ženske organizacije, bolje zakonodavstvo, procesuiranje počinilaca, više usluga za preživjele i obuku za policijske službenike.
Kampanja za 2023. godinu „Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva građane da pokažu koliko im je stalo do okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama i poziva vlade širom svijeta da pokažu kako ulažu u prevenciju rodno zasnovanog nasilja. Pridružite se globalnom pokretu sa sloganom #NoExcuse, pozivajući na hitna ulaganja u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama.
Budite glas za žrtve i za udruženja i pokrete koji se bore za prava žena. Svi možemo nešto učiniti da osnažimo žrtve i sprečimo i smanjimo rodno zasnovano nasilje. Koristite društvene mreže UN Women i postanite aktivista.
Zašto moramo eliminisati nasilje nad ženama
Nasilje nad ženama i djevojčicama (eng.: VAWG) ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, tišine, stigme i srama koji ga okružuju.
Generalno, manifestuje se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:
- nasilje od strane partnera (fizičko nasilje, psihološko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid);
- seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni akti, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brakovi, ulično uznemiravanje, proganjanje, cyber-uznemiravanje);
- trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorišćavanje);
- žensko genitalno sakaćenje; i
- dječji brakovi.
Da bismo dodatno pojasnili, Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Generalna skupština UN 1993. godine definiše nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira, ili je vjerovatno da će rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihološkim povredama ili patnjama žena, uključujući prijetnje takvim činovima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.“
Negativne psihološke, seksualne i reproduktivne posljedice nasilja nad ženama i djevojčicama utiču na žene u svim fazama njihovog života. Na primjer, ranije postavljene obrazovne prepreke ne predstavljaju samo primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje djevojčica; kasnije su takođe krive za ograničavanje pristupa visokom obrazovanju, pa čak i za ograničene mogućnosti za žene na tržištu rada.
Iako se rodno zasnovano nasilje može dogoditi bilo kome, bilo gdje, neke žene i djevojčice su posebno ranjive – na primjer, mlade djevojčice i starije žene, žene koje se identifikuju kao lezbejke, biseksualne, transrodne, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojčice koje žive sa HIV-om i invaliditetom i one koje žive u područjima zahvaćenih humanitarnim krizama.
Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoju, miru, kao i ostvarenju ljudskih prava žena i djevojčica. Sve u svemu, obećanje Ciljeva održivog razvoja (SDG) – da niko ne bude zapostavljen – ne može se ispuniti bez okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama.
Izvor: IJCG/www.bol.rs
