Potvrđeno je da je 2023. godina bila najtoplija od kada se vrše merenja, a razlog su klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom, čiji je efekat pojačao prirodni fenomen El ninjo.

Prošla godina bila je oko 1,48 stepeni Celzijusa toplija, nego što je bio prosjek prije nego što se počelo sa upotrebom velikih količina fosilnih goriva, saopštila je Klimatska služba EU.

Skoro svaki dan jula donio je novi rekord u mjerenjima temperature vazduha, pokazuje BBC analiza.

Temperature površine mora takođe su oborile sve prethodno postavljene rekorde.

Britanska meteorološka služba prošle nedelje je saopštila da je 2023. godina bila druga najtoplija godina u Velikoj Britaniji od kako se vodi evidencija.

Ovi globalni rekordi dovode svijet sve bliže obaranju ključnih međunarodnih klimatskih ciljeva.

„Ono što me je najviše zapanjilo nije da je 2023. godina bila rekordno topla, već vrijednosti sa kojima je obarala prethodne rekorde”, ističe Endrju Desler, profesor atmosferskih nauka na teksaškom Univerzitetu A i M.

Margine nekih od ovih rekord, koje možete da vidite u tabeli ispod, „zaista su zapanjujuće”, kaže profesor Dresler, imajući u vidu da su to prosjeci za čitav svijet.

Izuzetan topao period

Dobro je poznato da je svijet mnogo topliji nego što je to bio prije 100 godina, dok se nastavlja ispuštanje rekordnih količina gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, kao što je ugljen-dioksid.

Međutim, prije 12 mjeseci, nijedno veliko naučno tijelo nije uspjelo da predvidi da će 2023. godina biti najtoplija otkako se vodi evidencija, zbog komplikovanog načina na koji se ponaša Zemljina klima.

Tokom prvih nekoliko mjeseci prošle godine, samo je malog broja dana bio oboren rekord temperature vazduha.

Međutim, svijet je potom ušao u nevjerovatan, gotovo neprekinut niz dnevnih rekorda u čitavoj drugoj polovini 2023. godine.

Pogledajte kalendarsku tabelu ispod, gdje svaki kvadratić predstavlja jedan dan u 2023. godini.

Rekordi su bili obarani u danima obojenim najtamnijom crvenom.

Od juna možemo da vidimo novi rekord skoro svaki dan.

Više od 200 dana, svakodnevno su bilježeni novi temperaturni rekordi za to doba godine, pokazuje BBC analiza podataka Službe za klimatske promjene Kopernikus.

Ovaj skorašnji skok temperature uglavnom se vezuje za rapidni efekat El Ninja, u kombinaciji sa dugoročnim zagrijavanjem, koje je izazvano ljudskim faktorom.

El Ninjo je prirodni fenomen u kom voda toplije površine u Istočnom Pacifiku ispušta dodatnu toplotu u atmosferu.

U ovom ciklusu El Ninja, temperatura vazduha narasla je neobično rano – posljedice se ne očekuju sve do početka 2024. godine, kada je El ninjo ušao u maksimalni zamah.

To je dovelo do toga da mnogi naučnici postanu nesigurni u vezi sa onim što se dešava sa klimom.

„To postavlja gomilu zaista zanimljivih pitanja zašto je 2023. bila toliko topla”, ističe Zik Hausfader, klimatski naučnik iz Berklija Zemlja, naučne organizacije iz SAD-a.

Posljedice osjetne širom svijeta

Još jedno primjetno obilježje toplote iz 2023. godine je da je ona mogla da se osjeti praktično u čitavom svijetu.

Kao što mapa ispod pokazuje, skoro čitava planeta bila je toplija od najskorijih nivoa između 1991. i 2020. – perioda koji je i sam bio skoro 0,9 stepeni Celzijusa topliji od perioda prije nego što su ljudi počeli da sagorijevaju velike količine fosilnih goriva krajem 19. vijeka.

Ova rekordna globalna temperatura dovela je 2023. godine do pogoršanja mnogih ekstremnih vremenskih prilika u velikim djelovima svijeta – od žestokih toplotnih talasa i šumskih požara širom Kanade i SAD-a, do dugih suša a potom i poplava u djelovima istočne Afrike.

Mnoge ove prilike su se desile na masovnijem nivou od onog viđenog u skorija vremena, ili u neočekivana doba godine.

„Ovo je više od obične statistike”, kaže profesor Peteri Talas, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije između 2016. i 2023. godine.

„Ekstremne vremenske prilike svakodnevno uništavaju živote i izvore prihoda.”

Temperatura vazduha je samo jedna mjerna jedinica rapidne promjene klime Zemlje.

Reuters

Osim toga, tokom 2023. godine:

  • Zabilježen je „nepojmljivo” nizak nivo morskog leda na Antarktiku, dok je arktički morski led takođe bio ispod prosjeka.
  • Glečeri na zapadu Sjeverne Amerike i u evropskim Alpima doživjeli su ekstremnu sezonu otapanja, što je doprinijelo rastu nivoa mora.
  • Svjetska površina mora dostigla je rekordno najvišu temperaturu usljed mnoštva morskih toplotnih talasa, koji su, između ostalog, pogodili i Sjeverni Atlantik.

Štaviše, svjetska površina okeana imala je neprekinuti niz dana sa oborenim rekordima još od 4. maja, pokazuje BBC-jeva analiza Kopernikusovih podataka.

Kao što ilustruje tabela ispod, mnogi dani imali su obaranje rekorda za ogromnu marginu.

Upozorenje za 2024, ali i za budućnost

Godina 2024. mogla bi da bude još toplija od 2023. – dok neke od rekordnih temperatura površine okeana budu odlazile u atmosferu – mada „neobično” ponašanje aktuelnog El Ninja znači da je teško u to biti siguran, kaže doktor Hausfader.

To donosi mogućnost da 2024. čak prvi put premaši ključni prag zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa tokom čitave kalendarske godine, prema britanskoj Meteorološkoj službi.

Skoro 200 zemalja složilo se u Parizu 2015. godine da pokušaju da ograniče zagrijavanje na tom nivou, kako bi izbjegle najteže posljedice globalnog zagrijavanja.

To se odnosi na dugoročni prosjek u periodu od 20 ili 30 godina, tako da godišnje premašivanje tog praga 2024. godine ne bi značilo da je Pariski sporazum propao.

Ali to ističe zabrinjavajući pravac u kom se sve ovo kreće, sa svakom sljedećom toplom godinom koja svijet približava premašivanju za 1,5 stepeni Celzijusa na duge staze.

Iza ovog dugoročnog trenda globalnog zagrijavanja stoje ljudske aktivnosti, iako prirodni faktori kao što su El Ninjo mogu da pojačaju ili smanje temperature za pojedinačne godine, a temperature doživljene 2023. godine rastu mnogo više od običnih prirodnih uzroka.

Pogledajte grafikon ispod.

U ono vrijeme, 1998. i 2016. bile su rekordne godine, pojačane jakim zagrijavanjem El Ninja.

Ali one nisu ni blizu novim rekordima iz 2023. godine, obilježenih najtamnijim crvenim.

„Godina 2023. bila je izuzetna, tokom nje su se klimatski rekordi rušili kao domine”, zaključuje Samanta Bardžis, zamjenica direktora Kopernikusa.

Ovo najnovije upozorenje stiže nedugo posle održavanja klimatskog samita COP28, na kom su se zemlje prvi put složile da postoji potreba za rješavanjem glavnog uzroka rasta temperature – fosilnih goriva.

Iako je rječnik sporazuma bio blaži nego što su mnogi željeli – bez obavezivanja zemalja na djelovanje – nada postoji da će to pomoći u nadovezivanju na neki od skorašnjih ohrabrujućih napredaka u oblastima kao što su obnovljiva energija i električna vozila.

Ovo i dalje može da čini ključnu razliku pri ograničavanju posljedica klimatskih promjena, kažu istraživači, iako djeluje da će cilj od 1,5 stepeni Celzijusa najvjerovatnije biti promašen.

„Čak i ako završimo sa 1,6 umjesto zacrtanog, biće to mnogo bolje nego da odustanemo i završimo bliže 3 stepena Celzijusa, gdje će nas aktuelna politika odvesti”, kaže doktor Friderike Oto, predavač klimatske nauke na Imperijal koledžu u Londonu.

„Svaka desetina stepena je važna”, dodaje on.

Izvor: BBC

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content