Afrička kuga u Crnoj Gori: Ovo su mjere koje se preporučuju
Potvrđen je prvi slučaj afričke kuge kod divljih svinja u Crnoj Gori, saopštila je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Kako ukazuju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ova bolest nije zarazna, odnosno ljudi ne mogu oboljeti od virusa afričke kuge svinja, ali meso oboljelih životinja nije podobno za ishranu.
“Afrička kuga svinja, od koje obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, sa smrtnošću od gotovo 100%, brzo se širi i prouzrokuje velike ekonomske gubitke. Bolest se najčešće širi kontaktom bolesnih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom, vodom i prostirkom, odjećom, obućom, opremom i prevoznim sredstvima, kao i leševima uginulih ili zaklanih životinja. Kako bi se bolest pravovremeno ograničila i suzbila, od izuzetnog je značaja da se Upravi prijavi svaki leš, odnosno uginula divlja svinja, kako bi bila uklonjena na neškodljiv način od strane nadležne veterinarske službe, i samim tim smanjena mogućnost nastanka novih slučajeva. Programom obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja predviđena je naknada za informaciju o pronalasku uginule divlje svinje u iznosu od 40.00 eura”, ukazuju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Držaocima svinja se preporučuje da u potpunosti sarađuju sa veterinarskom službom i primjenjuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu, u skladu sa preporukama veterinarske službe, što podrazumijeva:
• pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, kretanju i prometu životinja;
• držanje svinja na način da se spriječi direktan kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama;
• izbjegavati pašno držanje svinja i puštanje svinja u otvoreni prostor, koji nije zaštićen ogradom ili na drugi način;
• ne hraniti svinje pomijama;
• osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću;
• obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru;
• postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje.
• sprovesti mjere uklanjanja ektoparazita i zaštite životinja od krpelja;
• izvršiti preventivnu dezinfekciju štala (podova i zidova) prskanjem krečnim mlijekom ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom;
• pravilno odlaganje stajnjaka kao i u slučaju klanja za sopstvene potrebe, propisno odlaganje nus proizvoda (zakopavanje, spaljivanje).
Kako bi se rizik od širenja bolesti sveo na najmanju moguću mjeru, iz Uprave apeluju na držaoce svinja, lovce i druge subjekte, da poštuju sve propisane mjere i preporuke, posebno biosigurnosne mjere.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će svakodnevno pratiti situaciju na terenu i o tome će blagovremeno obavještavati javnost.
