Brisel planira transformaciju: Svi neophodni sadržaji dostupni na najviše deset minuta hoda
Na desetak minuta hoda od bilo koje tačke u gradu nalazile bi se sportske i obrazovne ustanove, domovi zdravlja, kulturne institucije, apoteke, pošte, prodavnice, javni zeleni prostori, igrališta, reciklažni centri, stanice za javni prevoz, parking za bicikle…
Prije nekoliko godina, profesor Karlos Moreno sa pariske Sorbone osmislio je savremeni koncept 15-minutnih gradova, u sklopu kojih su svi neophodni sadržaji – od škola preko teretana do parkova – stanovnicima udaljeni maksimalno petnaest minuta pješke, ili na biciklu.
A u prijestonici Belgije nastojeće da građanima skrate šetnju ili vožnju bicikla za dodatnih pet minuta. U sklopu svoje strategije za pametni grad, Brisel je iznio planove da postane 10-minutni grad, a sve kako bi unaprijedio kvalitet svojih žitelja i bio što održiviji.
Lista osnovnih potreba koje će Briselci moći da zadovolje u veoma kratkom vremenskom okviru je dugačka.
Na desetak minuta hoda (ili vožnje bicikla) od bilo koje tačke u gradu nalazile bi se sportske i obrazovne ustanove, domovi zdravlja, kulturne institucije, apoteke, pošte, specijalizovane prodavnice, javni zeleni prostori, igrališta, zajedničke bašte, reciklažni centri, stanice za javni prevoz, parking za bicikle…
Ako samo preletite ovaj spisak, vidjećete da uključuje i mjesta za socijalizaciju, i trgovine, i oaze zelenila, i zone za rekreaciju, i saobraćajnu infrastrukturu za zelene vidove transporta.
Primera radi, kvart Leopold trebalo bi da dobije veću funkcionalnost i više socijalnih funkcija. Trenutno, ovaj deo Brisela karakterišu poslovni prostori, a tu je smješten i Evropski parlament.
Ukoliko se ovi ambiciozni planovi realizuju, ljudi neće biti u situaciji da, bez preke potrebe, prelaze pola grada, već će svoje dnevne obaveze moći da obave veoma brzo – i to ne sjedajući za volan svog automobila. Samim tim, emisije ugljen-dioksida biće smanjene.
Brisel teži da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. U 2022, plasirao se na šesto mjesto među svjetskim gradovima u kojima se zelena transformacija odvija najbrže.
Između ostalog, belgijski glavni grad radi i na adaptaciji na izmjenjene klimatske uslove, u svjetlu globalnog zagrijavanja, ali i na kreiranje što više pješačkih zona nauštrb zagađujućeg i štetnog motornog saobraćaja.
Izvor: klima101.rs
