Upozoravajuća saznanja iz nove studije: Porast temperature od 1°C skraćuje očekivani životni vijek!

U svjetlu rastućih temperatura, naši životi se skraćuju, otkriva nova studija koja je istraživala uticaj klimatskih promjena na očekivani životni vek

Klimatske promjene mogle bi da skrate očekivani životni vek za oko pola godine, otkriva međunarodna analiza istraživača Amita Roja, objavljena sredinom januara u naučnom časopisu PLOS Climate. Ovo je samo jedno u nizu upozorenja o tome koliko duboko u naše živote prodire globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem fosilnih goriva.  

Živimo na planeti koja je za 1,2 °C toplija nego što je bila u predindustrijsko doba. Pored porasta temperature, još jedan jasan pokazatelj klimatskih promjena jeste i poremećaj obrasca padavina.

Na svojoj koži osetimo posljedice ovih promjena klime – od onih akutnih i direktnih poput učestalijih i surovijih prirodnih katastrofa (npr. toplotni talasi i poplave) do onih manje očiglednih i posrednijih, ali jednako uznemiravajućih, poput narušenog respiratornog ili mentalnog zdravlja. 

Iako su svi pobrojani uticaji zabilježeni i izučavani u naučnim radovima, do sada se nije tačno znalo: koliko nam to klimatske promjene zapravo skraćuju očekivani životni vijek?

Autor nove studije stoga je ustanovio direktnu vezu između promjena klime i naše dužine života, navodi se u saopštenju. Rezultati pokazuju da bi porast prosječne godišnje temperature od 1 °C mogao da izazove skraćenje očekivanog životnog vijeka za 0,44 godine, odnosno pet mjeseci i nedjelju dana.

Povrh toga, klimatske promjene se negativnije odražavaju na očekivani životni vijek žena. Shodno tome, njima se treba posvetiti veća pažnja kao osobama na prvom liniji klimatskih promjena, navodi se.

Kako bi došao do svojih nalaza, Amit Roj je analizirao podatke o prosječnoj temperaturi, količini padavina i očekivanom životnom vijeku iz 191 zemlje u periodu od 1940. do 2020. U postojećoj empirijskoj literaturi, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika predstavlja najvažniju determinantu dužine života, i upravo ti proračuni korišćeni su kao kontrolna varijabla za drastične razlike između zemalja.

Još jedan bitan ishod Rojevog istraživanja jeste i prvi kompozitni indeks klimatskih promjena, koji razotrkiva njihovu brutalnost kombinujući porast temperature i padavine.

U budućnosti, ovaj alat može da posluži kako bi se procijenila efikasnost napora čovječanstva na polju smanjenja gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanja klimatskih promjena. Samim tim, upotreba inovativnog kompozitnog indeksa bila bi od suštinske važnosti za ocjenjivanje uspjeha različitih politika i aktivnosti. 

S obzirom na to da pruža jasne i lako razumljive brojke, indeks bi mogao da doprinese podizanju svijesti opšte populacije (kao i donosilaca odluka i biznisa) o tome koliko su klimatske promjene uzele maha, te da ih, posljedično, podstakne na djelanje.

Međutim, analiza Amita Roja pruža samo širu sliku svijeta, i to na osnovu temperature i padavina. Stoga naučnik sugeriše da bi trebalo da se sprovode istraživanja sa osvrtom na specifične vremenske ekstreme na nižem, lokalnom nivou, kao što su, primjera radi, šumski požari i cunamiji.

„Kako otkriva ova studija, globalna prijetnja klimatskih promjena koja narušava blagostanje milijardi ljudi potcrtava hitnu potrebu da bude adresirana kao kriza javnog zdravlja”, kazao je Roj i dodao da su smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i proaktivne inicijative ključne za zaštitu dužine života i zdravlja stanovnika širom svijeta.

Izvor: klima101.rs