Naučnici otkrivaju: Beton sa dodatkom taloga od kafe je i do 30% jači od običnog betona

Korišćenje ostataka od vaše jutarnje šolje kafe u građevinarstvu je višestruko korisno za planetu: smanjuju se emisije od organskog otpada na deponijama, kao i eksploatacija peska kao ograničenog prirodnog resursa. A rezultat je ojačani beton

Svake godine čovječanstvo baci deset milijardi tona ostataka kafe, a većina ovog otpada završi na deponijama širom svijeta.

Ipak, ostaci sa dna vaše šoljice kafe mogli bi da dobiju potpuno novi život. I to ni manje ni više nego u građevinarstvu.

U novoj studiji, tim naučnika iz Australije otkriva da bi dodavanje kafenog taloga u beton moglo da ojača ovaj građevinski materijal za 30%.

Ali organski otpad ne može tek tako da se doda u smjesu zato što bi se onda desilo potpuno suprotno: finalni produkt bi oslabio.

Ključ je u specijalnoj obradi. Koristeći niske nivoe energije, autori eksperimenta zagrijavali su talog na 350 °C u odsustvu kiseonika. Ovaj proces naziva se piroliza. U pitanju je termalno raspadanje organskih molekula, a rezultat je biougalj – porozan materijal, bogat ugljenikom.

Kada se 15% pjeska u mješavini za beton zamijeni posebno tretiranim kafenim talogom, rezultat je ojačavanje betona za skoro jednu trećinu u poređenju sa običnim betonom.

Istraživači su testirali i performanse ostataka kafe, nakon zagrijavanja na čak 500 °C. Međutim, biougalj koji su dobili nije bio jednako snažan kao onaj koji je nastao posle pirolize na nižoj temperaturi.

Naučnici su naglasili da rad na betonu sa dodatkom taloga nije gotov: neophodno je analizirati dugotrajnu izdržljivost proizvoda, na primjer kako apsorbuje vodu ili podnosi smrzavanje/odmrzavanje.

Ovo je jedna od inovacija kojima bi mogle da se „ubiju” dvije muve.

Najprije, došlo bi do prenamijene organskog otpada koji bi u suprotnom, raspadajući se na smetlištima, doprinosio emisijama metana – gasa koji ima višestruko veću moć zagrijavanja od ugljen-dioksida. Povrh toga, s obzirom na vrtoglavi napredak građevinske industrije, smanjila bi se potražnja za pijeskom koji se uobičajeno vadi iz korita rijeka ili sa rječnih obala.

„Na temelju pristupa cirkularne ekonomije, možemo zadržati organski otpad van deponija, i bolje očuvati naše prirodne resurse kao što je pijesak”, objasnio je profesor Džie Lie sa Univerziteta RMIT iz Melburna.

U građevinarstvu se iskoristi 50 milijardi tona pjeska godišnje, a uz kafeni talog upotreba ovog ograničenog materijala može da se redukuje, a samim tim i negativni uticaji njegove eksploatacije na životnu sredinu.

Izvor: klima101.rs