Bar: Mini deponije pogubne za turizam i kvalitet života Šušanjana

„Kad svi bacaju, i ja ću“ kaže turista iz Srbije kojeg smo pitali zašto baca smeće ispod jasno istaknute table da je to zabranjeno u barskom naselju Šušanj.

Na istom mjestu u Šušanjskoj ulici zatekli smo i Ukrajinca koji se automobilom zaustavio i iz gepeka izvadio više kesa smeća. Kazao nam je da ne može da vozi „skroz dolje do kontejnera po velikim gužvama“ te da mu mi ne možemo ništa zaraniti jer se ta lokacija čisti svakodnevno.

Šušanjanka koja živi samo par kuća od tog mjesta takođe je došla da baci smeće. Upitana zbog čega to radi baš tu, blizu svoje i komšinskih kuća, odgovorila nam je da se ona sigurno neće praviti pametna pored svih drugih koji tu bacaju – „Ja treba da pješačim gore-dolje po 20 minuta a svi drugi da bacaju“.

Ovo su prizori kojima stanovnici i turisti koji borave u Šušanju svakodnevno svjedoče. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Šušanju stanuje 2630 stanovnika a novije procjene stanovništva i populacije predviđaju da je taj broj skoro duplo veći uzimajući u obzir veliki broj Rusa i Ukrajinaca koji su naselili ovo područje. Da Šušanj sada ima duplo više stanovnika potvrđuje takav trend porasta u ovom naselju koji je primijetan u svakom popisu od 1961. godine prema podacima Uprave za statistiku.

Podaci Turističke organizacije Bar od početka avgusta pokazuju da u Baru svakodnevno boravi 23 hiljade turista o čega je dio njih u Šušanju koji je jako popularno turističko mjesto zbog mira i blizine plaže koja je pristupačna.

Na području Šušanja ima četiri lokacije sa kontejnerima – u Ilinu kod voznog stajališta Šušanj, kod zgrada Babovića, kraj kružnog toka kod gornjeg mosta rijeke Željeznice, kod restorana “Pod lozom” i na parkingu između „Amfore“ i restorana „Forest“. Ova mjesta bliža su plaži i magistralnom putu nego većini kuća u ovom naselju. Kontejneri kod Željeznice i restorana „Pod Lozom“ bliži su centru grada nego većini kuća u ovom naselju.

To dokazuju i podaci sa Geoportala i Google mapa. Od luksuznih „Berg apartmana“ do najbližeg kontejnera ima 4.9 kilomatera odnosno 35 minuta hodanja a 15 minuta vožnje. Berg apartmani su poslednja lokacija koju digitalna mapa prepoznaje kada je u pitanju dio Šušanja iznad restorana “BB” koji je najpopularniji kod turista. U realnosti, postoji još mnogo kuća i turističkih objekata iznad njih, sve do dijela Šušanja koji se naziva Carevići.

Baš na tom putu nalazi se najviše mini deponija – kod Vodovodne stanice, koja se nalazi u središtu ovog naselja, na krivinama sporednih ulica glavne Šušanjske ulice, na ogradi kod prušnog prelaza, kod zatvrenog restorana „Orlando“. Svaka je od sledeće udaljena samo nekoliko desetina metara. Nerijetko se mogu vidjeti i kese sa smećem ispred kuća ili na ogradama. Tu se odlažu velike količine kućnog otpada u plastičnim kesama, ali i posiječenih stabala i granja, građevinskog materijala, namještaja…

Nadležni ćute

Još od 1991. Crna Gora se deklarisala kao ekološka država. Iako ovaj problem traje godinama i stanovnici Šušanja se svakodnevno žale, što formalno, što preko društvenih mreža i ličnih konatakata – rješenja nema. To su nam kazali stanovnici sa kojima smo razgovarali tokom obilaska ovih mini deponija.

Iz Komunalnih djelatnosti Bar nismo dobili odgovor na pitanja vezana za ovaj problem. Odgovore nismo dobili ni od Komunalne policije Bar na pitanja da li su, kada, i u kojoj mjeri kaznili građane za nepropisno odlaganje otpada na ovim lokacijama, da li ih obilaze i da li reaguju na prijave građana…

Na pitanja nije htio da odgovori ni Pešo Glavanović, predsjednik MZ Šušanj kojeg smo kontaktirali putem Viber poruke koja mu je dostavljena ali na nju nije odgovorio. On je u nedavnom gostovanju u emisiji na Radio Baru pohvalio komunalne službe, a posebno komunalnu policiju, za rad i efikasnost.

Komunalne djelatnosti su 2020. godine podijelile 100 kanti za smeće pojedinačnim domaćinstvima za indvidualno odlaganje otpada u akciji „Naš Bar, čist grad“. Iz tog preduzeća nijesu odgovorili na naša pitanja po kojem kriterijumu i odluci su te kante raspodijeljene.  Naša novinarka obišla je sedam domaćinstva sa ovim kantama ali oni nijesu htjeli da razgovaraju na tu temu niti kažu zašto baš oni imaju tu kantu.

Šušanj kao crna tačka lokalnog problema

Momčilo Leković, Odbornik Demokratske Crne Gore u Skupštini opštine Bar kaže da je problem neadekvatnog odnosno nelegalnog odlaganja otpada generalno problem koji pogađa kompletnu barsku opštinu, ali bi se moglo reći da je taj problem najviše izražen upravo u Šušanju koji je “crna tačka” nepropisnog odlaganja otpada.

„Prosto ne mogu da shvatim da svih ovih godina lokalna zajednica nije mogla da se izbori sa ovim problemom. Vjerujem da načina ima, međutim, ako bi vjerovali opštinskom preduzeću “Komunalne djelatnosti” Bar i izjavama njihovih rukovodioca, sredstava i političke volje sigurno nedostaje. Često su kako kako kažu, prepušteni sami sebi i nemaju podršku ostalih službi, prije svega Komunalne policije“, priča je Leković za Zumiraj.

On kaže da se ova tema  tokom gotovo svih skupštinskih zasijedanja bar jednom pomene od strane opozicionih odbornika– „Upravo na poslednjem zasijedanju prilikom izbora novog-starog direktora preduzeća “Komunalne djelatnosti” Bar tražili smo od kandidata za kojeg treba da glasamo plan razvoja ovog preduzeća u naredne 4 godine. Osim biografije ništa drugo nijesmo dobili. Jednom godišnje se u barskom parlamentu raspravlja o Izvještaju o radu preduzeća “Komunalne djelatnosti” Bar za prethodnu godinu, što je takođe prilika za sve odbornike da iznesu svoje primjedbe, daju sugestije i ukažu na probleme. Prostora dakle ima, ali često se te naše dobronamjerne sugestije od strane vlasti pogrešno protumače i gledaju kao politički obračun, što to definitivno nije.“

Leković tvrdi da su slike koje se šalju sa ovog mjesta apsolutno pogubne za turizam i za barsku opštinu. „Neka je taj turista i najniže platežne moći, ali kada vidi ovakav sistem odlaganja otpada koji ne funkcioniše, kada vidi kese sa smećem okačene na stubovima, kapijama, ogradama, zatrpane vodovodne stanice, kada vidi da mora da pješači dva kilometra da bi pronašao prazan kontejner gdje može uredno odložiti smeće, kada vidi svu tu nehigijenu i haos, vjerujem da se više nikad neće vratiti ni u Šušanj ni u Bar. Ponijeće sa sobom jako “gorku” uspomenu koju će prepričavati svima“, objašnjava on.

Smatra da je ovo sistemski problem ali, dodaje, daleko od toga da je nerješiv. Leković kaže da ako u 21. vijeku ne možemo riješiti ovakav problem, bolje da nas nema. „Bez obzira što se i Šušanj kao turističko mjesto razvija, što imamo mnogo više stambenih jedinica nego ranije. Svi moramo da damo doprinos kako bi ovo iskorjenili. Građani Šušanja naročito. Međutim, ključna je uloga nadležnih službi i organa. Prebacivanje odgovornosti nije dobra praksa. Opština je jedan organizam u kojem su sve službe i preduzeća njegovi organi koji moraju koordinirano i udruženo djelovati, inače će se taj organizam raspasti“, zaključuje.  

Naglašava da komunalno preduzeće mora inovativno i efikasnije raditi, a Komunalna policija najstrožije kažnjavati i to bez izuzetaka odgovarati na pozive građana.

„Živimo u savremenom vremenu u kojem je društvo informatički jako pismeno. Nevjerovatno je da ne postoji aplikacija ili grupa u kojoj bi građani i turisti mogli prijavljivati probleme ovog tipa. To bi bio put ka konkretnom rješavanju problema u Šušanju.“

Kršenje prava na čistu okolinu

Radinka Ćinćur, poslanica Pokreta Evropa sad u crnogorskom parlamentu, koja živi u Šušanju za Zumiraj kaže da je problem odlaganja otpada u tom anselju veliki te da oni, ljudi koji se svakodnevno s tim suočavaju, su tretirani kao građani drugog reda: nemaju pravo na čistu okolinu, prolaze pored deponija, gazie smeće po ulici čim izađu… Uprkos tome, i dalje se odlaže smeće pored pumpne stanice u Šušanju, iako su nadležne službe preventivno ogradile to mjesto, neki ljudi su to shvatili kao da je to mjesto za odlaganje otpada i kače kese smeća po ogradi, objašnjava Ćinćur.

„To je strašno, ali moramo biti svjesni da će to tako biti sve dok nadležne službe, uz rješenja

odlaganja otpada, ne postave i određena pravila koja će svi morati poštovati“, kaže ona.

Radinka je ranije, još kao profesorica Gmnazije u Baru a u svojstvu građanke, pisala i upućivala otvorena pisma o ovom problemu, ali napretka nije bilo.

Ona se takođe bavi ugostiteljskim poslom izdavanja smještaja i iskreno kaže da se uvijek se stidjela dijela ulice kroz koju turisti moraju proći, nikako nije mogla objasniti kako to u 21. vijeku neko odlaže smeće po ulici.

„Od svojih gostiju ili stanara sam tražila da oni to ne rade, postavila sam kantu, ja sam odvozila otpad u kontejner, ali teško možete od nekog tražiti da to radi ako na svakom koraku prolazi pored smeća. Moram priznati da su stranci odgovorniji jer ne mogu zamisliti da u njihovoj zemlji neko baca smeće na ulicu“, poručuje Ćinćur.

Na pitanje ko je krivac za ovaj problem ona odgovara da krivicu nose svi ljudi koji bacaju smeće van kanti ili kontejnera; ali, dodaje, ni u jednoj zemlji svijeta nije to riješeno samo edukacijom građana, koju ona ne sporim, ali misli da će uvijek naići ko neće da bude edukovan, koji će iz raznih razloga reći neću za inat da poštujem pravila. Za takve slučajeve ona predlaže nepopularne mjere u vidu kazni koje u sređenim zemljama nijesu male – „I ne znam zašto i kod nas, uz obezbjeđivanje uslova za odlaganje otpada, ne propišemo i pravila i nadzor za sprovođenje tih pravila.“

„Komunalno preduzeće je djelimično i uradilo nešto na tom polju u vidu nabavke kanti za smeće, i to želimo da pohvalimo, ali to nije dovoljno. Ja sam o tome govorila i na sjednici SO Bar, na kojoj je biran izvršni direktor tog preduzeća, i on je sa svim tim upoznat. Nadam se da će nešto i preduzeti na tom polju, sigurna sam da će u tome imati podršku svih odborničkih klubova opozicije, a nadam se i onih koji vladaju, jer ovo je problem i sramota cijele društvene zajednice“, zaključuje Ćinćur za Zumiraj.