Glistenjaci u Danilovgradu: Benefiti za biljke su brojni, a čuda čine kalifornijski crvi

Kad se pomene riječ glistenjak, većina se pita šta je to. Radi se o organskom đubrivu koje se dobija od organskog otpada. Benefiti za biljke su brojni, a čuda čine upravo kalifornijski crvi.

Jedna od proizvođača glistenjaka Emica Krivokapić iz Nikšića priča za Dnevnik TVCG o svom malom leglu. 

“Ovo leglo je nahranjeno  konjskim đubrivom. Bacamo im i kartone. Kartone obožavaju. Jedu praktično sve, ili bolje rečno melju i prerađuju sve što je organskog porijekla”, započinje priču Emica. 

Kada su krenuli u ovaj projekat, Krivokapići su, kažu, nabavili kantu kalifornijskih crva. Danas imaju legla na preko 500 kvadrata.

Miljko Krivokapić kaže da je u pitanju otpad od cijeđenih jabuka.

“Ima tu i dio slame, dio sijena i konjsko đubrivo. Znači mješavina”, pojasnio je on. 

Ova mala bića na imanju Krivokapića u Danilovgradu već pet godina od organskog otpada prave glistenjak jedno od najkvalitenijih organskih đubriva današnjice.

Ovdje nema hemije, sve priroda daje, a to što daje jhe za rubriku “vjerovali ili ne”.

“Čim smo zasadali prvo povrće, prvi ti plodovi su bili fantastični. Biljke su rasle, davale su više plodova, plodovi su veći, ukusu je bio fantastičan”, kaže Emica. 

Struka kaže da je glistenjak san svake biljke. No, zbog dugotrajnog procesa prizvodnje malo ko se upušta u to, a ipak, trebalo bi.

Prema riječima Marija Petković, inženjerke agronomije, glistenjaci doprinose boljem porastu plodonošenja, oko 20 odsto.

“Povećava se količina vitamin C, od pet do sedam puta, a biljke sazrijevaju pet do sedam dana ranije. Imaju veću otpornost prema mrazu, suši, prema bolestima i štetočinama”, pojasnila je ona. 

Glistenjak moze biti i odlično oružje u borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanja pokazuju da je preko 50 odsto tla na palenti već degradirano, pa nije čudo što baš u glistenjaku mnoge zemlje svijeta traže spas.

“Glistenjaci prednjače u tome da spriječi eroziju zemljišta, čak i erozivna zemljišta možemo da oplemenimo. U svijetu to već rade, kao što je na primjer katarstka pustinja, čiji je dio već oplemenjen”, zaključuje Petković. 

Izvor: Darko Bulatović[ TVCG ]