Brisel pod pritiskom zbog istrage o spornoj nabavci, privedene dvije istaknute evropske ličnosti
Evropske institucije suočavaju se sa novom krizom nakon što su evropski istražni organi pokrenuli opsežnu provjeru jednog projekta povezanog sa obukom evropskih diplomata. Istraga je ponovo otvorila pitanje političke odgovornosti na vrhu Evropske unije, a naročito uticaja koji bi skandal mogao imati na položaj predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je upravo ušla u drugu godinu svog novog mandata.
Evropsko javno tužilaštvo privelo je bivšu šeficu evropske diplomatije Federiku Mogerini i nekadašnjeg visokog administrativnog rukovodioca Stefana Sanina. Iako su uskoro pušteni da se brane sa slobode, njihovo saslušanje privuklo je veliku pažnju, jer se istraga odnosi na period tokom kojeg se realizovao projekat stvaranja nove diplomatske akademije u saradnji sa Koledžom Evrope, ustanovom na čijem čelu se Mogerini nalazi poslednje četiri godine.
Prema navodima tužilaštva, postoje indicije da je nabavka sprovedena na način koji nije u potpunosti poštovao pravila o transparentnosti i jednakoj konkurenciji. Potencijalna nepravilnost mogla bi ukazati na koruptivne radnje, favortizovanje određenih učesnika i nepropisno rukovanje dokumentima koji se smatraju povjerljivim. Tužilaštvo je saopštilo da će se o krivici moći govoriti tek nakon okončanja postupka pred belgijskim sudovima.
Slučaj je odmah izazvao političke potrese u Briselu, gdje su odnosi između Komisije i Evropske službe za spoljne poslove i ranije bili opterećeni rivalstvom. Nekoliko evropskih zvaničnika navelo je da je istraga dodatno pogoršala komunikaciju između Ursule fon der Lajen i visoke predstavnice za spoljne poslove Kaje Kalas, čije službe imaju institucionalni nadzor nad sektorima u kojima su obavljali funkcije Mogerini i Sanino.
Dio evropskih političara već koristi trenutnu situaciju kako bi pojačao pritisak na Fon der Lajen. Neki poslanici govore o mogućnosti ponovnog pokretanja inicijative za glasanje o povjerenju, iako dio briselskih zvaničnika upozorava da predsjednica Komisije nije neposredno zadužena za rad struktura koje su predmet istrage. Prema njihovim riječima, politički napadi su posljedica njenog istaknutog položaja, a ne konkretne odgovornosti.
Reakcije van institucija bile su jednako burne. Predstavnici nekoliko država članica, kao i vlasti izvan Evropske unije, iskoristili su aferu da kritikuju stanje u evropskoj administraciji i da ukažu na dugotrajne probleme sa korupcionim aferama. Posmatrači podsjećaju da je ovaj slučaj samo posljednji u nizu problema sa kojima se Unija susrela od početka decenije, uključujući kontroverze oko lobiranja i finansijskih veza pojedinih poslanika sa stranim subjektima.
U međuvremenu, među zaposlenima u evropskim institucijama raste zabrinutost zbog mogućih posljedica na reputaciju Unije. Sindikalni predstavnici navode da je do njih stigao veliki broj poruka službenika koji strahuju da će skandal dodatno oslabiti povjerenje javnosti u rad evropskih tijela i doprinijeti narativu da je briselska administracija zatvorena i nedovoljno transparentna.
Iako se tek očekuje da istraga uđe u odlučujuću fazu, jasno je da će njen politički odjek trajati mnogo duže. Evropska unija se sada nalazi u situaciji u kojoj mora istovremeno štititi sopstvene institucije i uvjeriti građane da se nepravilnosti rješavaju bez odlaganja i bez uticaja političkih interesa.
