Brz prijem Crne Gore u EU kao test za Srbiju i region
Crna Gora i Albanija trenutno su najnapredniji kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, dok se Srbija nalazi u ozbiljnom zastoju kada je riječ o reformama i usklađivanju sa politikama EU. Prema procjenama Evropske komisije, Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija do 2027, dok se za Srbiju konstatuje značajno usporavanje procesa.
Analiza agencije Rojters ukazuje da bi ubrzani prijem Podgorice i Tirane imao snažan politički efekat, posebno na Beograd. Njemački i evropski zvaničnici smatraju da bi takav potez pojačao pritisak na vlasti u Srbiji da se jasno opredijele između evropskog puta i bliskih odnosa sa Rusijom.
U Berlinu postoji širok politički konsenzus da Crna Gora i Albanija ne bi smjele da budu „taoci“ stagnacije Srbije. Njemački socijaldemokrati i Zeleni upozoravaju da bi odugovlačenje proširenja otvorilo prostor za jači uticaj Rusije i Kine u regionu. Istovremeno, pojedini analitičari izražavaju zabrinutost da bi Beograd mogao pokušati da destabilizuje Crnu Goru, oslanjajući se na etničke i političke veze.
Srbija se, prema ocjenama stručnjaka, suočava s ozbiljnim problemima: ograničenjem medijskih sloboda, koncentracijom vlasti, slabom podjelom institucija i odbijanjem da uskladi spoljnu politiku sa EU, naročito kada je riječ o sankcijama Rusiji. Zbog toga se u Briselu sve češće čuje stav da Srbija trenutno nije kredibilan kandidat za članstvo.
Zaključak analize je da bi prijem Crne Gore u EU imao dvostruki efekat: ojačao bi proevropske snage u regionu i istovremeno stavio Beograd pred jasan izbor. Kako navode sagovornici Rojtersa, Evropska unija mora pokazati da je politika proširenja zasnovana na rezultatima, a ne na geopolitičkom strahu od reakcija Srbije ili Rusije.
