Crna Gora visoko na ljestvici po obnovljivim izvorima energije
Evropska unija je tokom 2024. godine ostvarila značajan napredak u energetskoj tranziciji. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji dostigao je 25,2 posto, što predstavlja rast od 0,7 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu. U poređenju s 2004. godinom, kada je taj udio iznosio svega 9,6 posto, napredak je gotovo trostruk. Ovi podaci dolaze u trenutku kada je na snazi nova Direktiva EU 2023/2413, kojom su ciljevi dodatno pooštreni. Umjesto ranije planiranih 32 posto, države članice sada treba da do 2030. godine dostignu najmanje 42,5 posto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije, uz aspiraciju ka 45 posto. Da bi se taj cilj ostvario, EU mora povećati udio obnovljivih izvora za više od 17 procentnih poena u periodu kraćem od jedne decenije.
Prema podacima Eurostata, apsolutni lider ostaje Švedska, gdje čak 62,8 posto ukupne finalne potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora, prvenstveno hidroenergije, biomase i energije vjetra. Slijede Finska sa 52,1 posto i Danska sa 46,8 posto, čiji energetski miks kombinuje biomasu, vjetar i biogas. Na suprotnoj strani evropske ljestvice nalaze se Belgija sa 14,3 posto, Luksemburg sa 14,7 posto i Irska sa 16,1 posto, što ukazuje na velike razlike među državama članicama u pogledu tempa energetske tranzicije. Važno je napomenuti da se proizvodnja iz hidroelektrana i vjetroelektrana u zvaničnoj statistici normalizuje kako bi se ublažio uticaj vremenskih oscilacija. Hidroenergija se računa prema prosjeku proizvodnje u posljednjih 15 godina, a energija vjetra prema petogodišnjem prosjeku.
Poseban napredak zabilježen je u sektoru proizvodnje električne energije. Tokom 2024. godine, obnovljivi izvori su pokrili 47,5 posto bruto potrošnje električne energije u Evropskoj uniji, u odnosu na 45,4 posto godinu ranije. Najveći doprinos dolazi iz energije vjetra sa 38 posto i hidroenergije sa 26,4 posto, koje zajedno čine gotovo dvije trećine ukupne proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. Solarna energija bilježi najbrži rast – njen udio je sa simboličnih jedan posto u 2008. godini porastao na 23,4 posto u 2024. uz ukupnu proizvodnju od 304 TWh, što je jedan od najupečatljivijih pokazatelja promjene evropskog energetskog pejzaža.
Crna Gora, iako nije članica EU, nalazi se visoko na evropskoj ljestvici kada je riječ o udjelu električne energije iz obnovljivih izvora. Još od 2005. godine, kada je udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje iznosio 37,9 posto, zemlja bilježi stabilan rast. U 2024. godini taj udio je dostigao 68,4 posto. Ovaj rezultat u najvećoj mjeri počiva na hidroelektranama koje i dalje nose glavni teret crnogorskog elektroenergetskog sistema, dok doprinos solarnih i vjetroelektrana raste, ali je i dalje relativno skroman u poređenju sa velikim hidroenergetskim kapacitetima. Zanimljivo je da su Norveška i Island, kao članice EFTA-e, kao i Albanija, proizvele više električne energije iz obnovljivih izvora nego što su potrošile, što u Norveškoj predstavlja rezultat izvoza, dok su kod Islanda i Albanije značajnu ulogu imala pravila normalizacije hidroenergije.
U sektoru grijanja i hlađenja, udio obnovljivih izvora u EU porastao je na 26,7 posto u 2024. godini, u poređenju s 11,7 posto iz 2004. godine. Ključnu ulogu imaju biomasa, daljinsko grijanje iz obnovljivih izvora, ali i sve šira upotreba toplotnih pumpi koje koriste ambijentalnu energiju. Crna Gora i u ovom segmentu bilježi izuzetno dobar rezultat, jer je udio obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju premašio 68 posto, što je znatno iznad evropskog prosjeka i svrstava je među najuspješnije zemlje na kontinentu u ovoj oblasti.
Za razliku od sektora električne energije i grijanja, sektor transporta i dalje značajno zaostaje. Prosječan udio obnovljivih izvora u transportu u EU iznosi svega 11,2 posto, iako je cilj za 2030. godinu postavljen na 29 posto ili alternativno na značajno smanjenje emisija gasova staklene bašte. Najbolje rezultate imaju Švedska i Finska, dok su zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, i dalje na samom začelju sa zanemarljivim udjelima obnovljivih izvora u transportu.
Najnoviji podaci Eurostata potvrđuju da se Evropa kreće u pravom smjeru, ali i da predstoje ozbiljni izazovi. Da bi se ostvarili ambiciozni ciljevi do 2030. godine, energetska tranzicija mora izaći iz okvira strategija i postati dio svakodnevne prakse kroz brže investicije, jačanje mreže, decentralizovanu proizvodnju i veću ulogu građana i privrede. Za Crnu Goru visoki udjeli obnovljivih izvora predstavljaju važnu prednost, ali i podsjetnik da je neophodno diverzifikovati izvore i smanjiti zavisnost od hidroloških prilika. Energetska budućnost je obnovljiva, a pitanje je ko će tu priliku iskoristiti na vrijeme.
Izvor: Eco portal
