Disciplinska (ne)odgovornost u crnogorskom pravosuđu: Zašto je veting neizbježan? (2. dio)

Veting (od engleskog vet, što znači provjeriti ili pregledati, izvorno povezano s pregledima koje vrše veterinari) označava proces sveobuhvatne provjere integriteta, profesionalnih kvalifikacija i imovinskog stanja pojedinaca koji obavljaju javne funkcije. Ovaj mehanizam se koristi za identifikaciju i eliminaciju korupcije, nekompetentnosti i neetičkog ponašanja, čime se doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i vladavinu prava. U pravosuđu veting se fokusira na sudije i tužioce, s namjerom da garantuje nepristrasnost, profesionalnost i etičke standarde kao osnove za funkcionalan pravni sistem.

Crna Gora je prvi put na, da tako kažemo, institucionalan način uvođenje vetinga počela razmatrati krajem 2022. godine.

Naime, Ministarstvo pravde Crne Gore, na čijem čelu je tada bio Marko Kovač, tj. za vrijeme trajanja 43. Vlade, 21. decembra 2022. formiralo je Radni tim za izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje vetinga u pravosuđu.

Njegovi članovi bili su: tadašnji ministar pravde – koji je ujedno obavljao i funkciju predsjednika ovog tijela – Marko Kovač; tadašnji državni sekretar Ministarstva pravde, a sada ministar pravde, Bojan Božović; generalni direktor Direktorata za pravosuđe Miomir Jauković; sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Nevenka Popović; državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tuzilaštvu Jelena Đaletić; sudija Osnovnog suda u Podgorici i član Sudskog savjeta Rade Ćetković; član Tužilačkog savjeta Filip Jovović; sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simović; državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilastvu i član Udruženja državnih tužilaca Crne Gore Dražen Burić; sekretarka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Skupštini Crne Gore Slavica Mirković; savjetnik bivšeg premijera Dritana Abazovića za pravna pitanja lvo Soć; tadašnja zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, a sada predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić i zamjenica Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprjecavanje korupcije, Nina Paović.

U cilju uključivanja civilnog sektora, Rješenjem iz 13. januara 2023. godine, u rad ovog tijela, nakon drugog javnog poziva, ispred nevladinih organizacija za članicu je imenovana i direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milka Tadić Mijović.

Ovo tijelo, prije kompletiranja Analize, održalo je tri sastanka, i to: prvi 18. januara, drugi 19. jula i treći 19. oktobra 2023.

Za potrebe ovog istraživanja iz sva tri zapisnika sa sastanaka koje je Ministarstvo pravde, odgovarajući na Zahtjev za SPI upućen 22. novembra 2024. putem aplikacije MANS-a „Pitajte institucije“, dostavilo izdvojene su izjave sadašnjih nosilaca najznačajnih funkcija za ovu oblast, kao trenutno jedinih relevantnih da postupaju i koriste ovaj dokument u svrhu mogućeg uvođenja vetinga u pravosuđu, odnosno – ministra pravde Bojana Božovića i nedavno izabrane predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić.

Dakle, na prvom sastanku, kojem Božović u svojstvu člana nije prisustvovao, Pavličić je navela da je kao zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i bivša dugogodišnja sutkinja prepoznala značajne probleme u radu crnogorskog pravosuđa.

„To se najbolje može vidjeti iz konkretnih prestavki koje se protiv Crne Gore vode pred sudom u Strazburu, kada je veoma teško odbraniti državni interes koji je narušen propustima u radu predsjednika sudova i sudija u konkretnim predmetima, zbog čega država plaća velike štete”, stoji u Zapisniku koji je dostavilo Ministarstvo pravde.

Ona je ocijenila i kao „alarmantno da postoje ovako veliki problemi, a da su svi tužioci i veliki dio sudija ocjenjeni ocjenom odličan i pored toga što postoje nedjelotvorne istrage i zaostaci u radu, a što je primjetila i Evropska komsija”.

„Dodaje da je u okviru analiza koje je radila Kancelarija zastupnika više puta ukazaivala na ove probleme, te da rukovodioci sudova treba da imaju aktivniju ulogu u praćenju rješavanja predmeta i veću odgovornost, jer se povjerenje u rad pravosuđa može povratiti isključivo dobrim radom. Sudski i Tužilački savjet treba pažljivo da razmatraju relevatne analize civilnog sektora koje se odnose na rad pravosuđa”, rekla je, kako se navodi u Zapisniku, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda.

Na drugom sastanku Radnog tima, održanog 19. jula 2023. godine, a kojem Božović takođe nije prisustvovao, Pavličić je saopštila da je u Albaniji postupak sprovođen od komisije mješovitog karaktera, kao i da „nama Albanija ne treba da bude pokazatelj kojim putem Crna Gora treba da ide, te da je moldavski model napredniji od albanskog”.

„Navela je da je u Moladaviji obrazovana međunarodna komisija od tri nacionalna i tri međunarodna eksperta, koji su usvojili pravila za koja ističe da mogu biti korisna za rad ovog Radnog tima. Pored toga, navela je da je u Moladaviji izvršena stručna analiza pravosudnog kadra, te da je u toj zemlji napravljen model po kojem se vrši finansijsko ispitivanje, etika i slično. Takođe, ističe da je Crnoj Gori potrebna određena vrsta Analize, kako bi se vidjelo u kom pravcu je vođena pravosudna politika, a koja će biti polazna osnova za dalji rad”, izjavila je, piše u Zapisniku, Pavličić.

Ona, dodaje se u ovom dokumentu, „smatra da ukoliko bude oformljena komisija u Crnoj Gori koja će se baviti vetingom da ne treba da bude sačinjena od nacionalnih eksperata”.

„Navodi da se u Crnoj Gori pod pojmom veting podrazumjeva finansijska provjera, a da bi pored nje fokus trebao biti na kadrovskoj i stručnoj provjeri. Pored toga, saopštila je da je određeni postupak „provjere“ nosilaca pravosudnih funkcija neophodan, jer bi po okončanju takvog postupka povratili povjerenje građana u rad pravosuđa i unaprijedili vladavinu prava”, naglasila je na sastanku Radnog tima tog 19. jula Pavličić.

Na trećem sastanku održanom 19. jula 2023, a kojem je za razliku od prethodna dva prisustvovao i Božović, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda istakla je da je „data uporedna analiza svih veting sistema koji su do sada sprovedeni ili se sprovode, kao i da je Ministartsvo pravde zaobišlo albanski sistem, te da je ovdje u pitanju kompilacija moldavskog sistema”.

„Navela je da je Komisija ipak eksterna. Takođe, saopštila je da je Komisija UN na kraju iznijela stav da ako crnogorski sistem pravosuđa nastavi ovako donosi odluke, Crna Gora treba da uvede veting”, napomenula je Pavličić.

Božović je, kako proizilazi iz zapisnika, bio stava „da nije neophodno praviti radikalne promjene, te da smo ranije upotrebljavali postojeće norme – nikada ne bismo došli do vetinga”.

„Saopštio je da se Ministarstvo pravde trudilo da izbjegne konflikt interesa, a da će fazni pristup vetingu prikazati koliko duboko treba da se ide u ovom procesu”.

Ovom sastanku prisustvovala je i bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, Jelena Perović koja je konstatovala da, između ostalog, Crna Gora ima dobar pravni sistem.

„Jelena Perović navodi da imamo dobar pravni sistem, kao i da mi prvu fazu vetinga u sudstvu i tužilaštvu možemo sprovesti odmah ukoliko definišemo šta je poslovni odnos. Pored toga, navela je da će Agencija za sprječavanje korupcije imati novi IT sistem u koji će se unositi imovina i sudija i državnih tužilaca, ali i njihovih porodica”, zaključuje se u zapisniku sa trećeg sastanka Radnog tima za izradu za izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje vetinga u pravosuđu.

Moldavski i/ili albanski model vetinga: Sličnosti i razlike

Albanski model vetinga, uspostavljen 2016, a efektivno započet 2017. godine, predstavlja jedan od rigoroznijih pristupa u reformi pravosuđa. Njegov glavni cilj bio je odstranjivanje iz pravosudnog sistema korumpiranih i nekompetentnih sudija i tužilaca.

Proces je obuhvatao sveobuhvatnu provjeru tri ključna aspekta: zakonitost sticanja imovine, eventualne veze sa kriminalnim strukturama i profesionalne kompetencije. Ovaj model podrazumijeva stalni nadzor i sprovođenje vetinga od strane nezavisnih komisija, uz podršku međunarodnih eksperata. Ključna karakteristika albanskog pristupa je intenzivno uključivanje stranih posmatrača, koji su igrali ključnu ulogu u ocjenjivanju transparentnosti i nepristrasnosti procesa.

S druge strane, Moldavija je 2021. započela svoj model vetinga u okviru šire reforme pravosuđa, inspirisana albanskim iskustvom, ali prilagođena domaćem kontekstu. Moldavski model se prvenstveno fokusira na provjeru integriteta sudija i tužilaca, uključujući pregled imovine i utvrđivanje eventualnih sukoba interesa. Međutim, za razliku od Albanije, u Moldaviji je veting usmjeren na specifične pravosudne funkcije poput članova Visokog savjeta pravosuđa i Visokog tužilačkog savjeta, a s ciljem da se osigura integritet ključnih pravosudnih institucija prije širenja procesa na cijeli sistem.

Ključna razlika između dva modela leži u njihovom opsegu i metodologiji. Dok je albanski model univerzalan i uključuje sve sudije i tužioce, moldavski pristup je postepen i započinje od najviših pravosudnih tijela. Takođe, Moldavija se više oslanja na domaće resurse i stručnjake, dok je u Albaniji međunarodna podrška bila neophodna za sprovođenje reformi.

Oba modela imaju zajednički cilj – jačanje integriteta i profesionalnosti pravosudnog sistema – ali različiti pristupi odražavaju specifične političke, institucionalne i društvene izazove u svakoj od zemalja. Albanski model se ističe svojom sveobuhvatnošću i direktnim suočavanjem sa sistemskom korupcijom, dok moldavski model, iako sporiji, nudi prilagodljiviji okvir za reforme u pravosuđu.

„Za oba modela (albanski i moldavski) karakteristično je formiranje eksternih ad hoc organa i podrška međunarodnih partnera, bez kojih proces ne bi bio ni pokrenut. U Albaniji je učešće stranih posmatrača uređeno Zakonom o tranzicionoj reevaluaciji sudija i tužilaca u Republici Albaniji kao ‘Međunarodna nadzorna operacija’, dok u Moldaviji stranci i odlučuju u sastavu komisija za veting18. Učešće međunarodnih partnera u postupcima je i sadržinski različito, ali to ne utiče na ocjenu da su u oba slučaja na djelu vrlo radikalne varijante vetinga”, pojasnio je Predrag Mugoša, advokat u penziji, u publikaciji „Reformom pravosuđa do vladavine prava Veting u pravosuđu – što se može uraditi u Crnoj Gori u okviru važećih ustavnih normi?” koju je objavila Akcija za ljudska prava (HRA).

Koje su ključne preporuke Radnog tima

Rad ovog radnog tijela, na kraju, rezultirao je izradom dokumenta pod nazivom „Informacija o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu“, u kojem je navedeno sedam preporuka koje vetingu u crnogorskom pravosuđu treba da prethode.

Prva jeste to da je – za raziliku od Albanije i Moldavije, koje su dominantno razmatrane na sjednicama ovog tijela, ali i generalno u našoj  javnosti, potrebno izvršiti izmjene ustava i zakonodavnog okvira.

Druga se odnosi na da se obezbijede uslovi za formiranje Komisije za evaluaciju, te da se pristupi njenom izboru kao i formiranju vijeća Komisije čiji članovi bi bili domaći i strani ekperti, besprekornih životnih i profesionalnih referenci.

„Veting u širem smislu bi se sastojao iz pre-veting faze koja bi obuhvatala kandidate i članove Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i članove specijalizovanih tijela u okviru ovih institucija i vetinga u užem smislu koji bi podrazumijevao evaluaciju i ocjenu finansijskog i etičkog integriteta nosilaca najviših pravosudnih funkcija (predsjednici i sudije Ustavnog i Vrhovnog suda i predsjednici ostalih sudova u Crnoj Gori, Vrhovni državni tužilac, rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu);  Primijeniti model tkz. faznog vetinga koji bi se temeljio na najbolje postignutim rezultatima u pravnim sistemima u Evropi”, preporučuje se u ovom dokumentu.

U cilju obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja pravosudnog sistema i ostvarivanja pravde za građane Crne Gore, početnu fazu vetinga, apeluje se u ovom dokumentu, treba ograničiti na provjeru nosilaca najviših pravosudnih funkcija.

„Ukoliko rad Komisije za evaluaciju kroz proces vetinga bude takav da ukaže na neophodnost proširenja provjere i vetinga svih sudija i državnih tužilaca, pripremiti uslove za realizaciju tih aktivnosti; Sve predložene preporuke i aktivnosti sprovoditi u praksi uz uvažavanje preporuka relevantnih međunarodnih organizacija i ustanovljene prakse Evropskog suda za ljudska prava u domenu primjene vetinga”, piše u zaključnim preporukama ovog dokumenta.

Mišljenje VDT-a o vetingu

Pitanja na temu uvođenja vetinga u crnogorskom pravosuđu, tokom izrade ovog teksta, 25. novembra 2024. upućena su i vrhovnom državnom tužiocu, Miloradu Markoviću.

Nakon osam dana iz njegovog kabineta odgovoreno nam je da je on stavove o vetingu javno iznio više puta.

„Poštovani, uz zahvalnost na upućenom mejlu i postavljenim pitanjima, informišemo Vas da je vrhovni državni tužilac svoje stavove o vetingu javno iznio u nekoliko navrata“, odgovoreno je iz Markovićevog kabineta.

Jedan od događaja na kojem je Marković, malo detaljnije nego inače, iako je i to bilo nedovoljno, govorio o ovoj temi je kofnerencija koju je 25. septembra ove godine organizovala Akcija za ljudska prava (HRA), a gdje je poručio da se ovom pitanju mora pristupiti odgovorno, ali i da je veoma važno da taj proces bude realizovan bez političkog uticaja.

 „Mi danas imamo pitanje na koje lako možemo odgovoriti sa da – treba da imamo veting, ali je veoma važno definisati u kom obliku i na koji način”, kazao je Marković uz napomenu da se mora uspostaviti mehanizam konstantne evaluacije i kontrole rada.

On je tom prilikom naznačio i da se sprovođenje vetinga ne treba fokusirati samo na pravosuđe, već i na druge profesije sa kojima pravosuđe sarađuje.

 „Kada je državnotužilačka organizacija u pitanju, možemo konstatovati da je veting već započet kroz postupke koji su pokrenuti protiv visokih funkcionera u pravosuđu i policiji” – istakao je vrhovni državni tužilac.

Angelovski: Ako proces vetinga nije transparentan, onda se u cjelosti gubi njegov smisao

Podgorički advokat Nikola Angelovski, koji pred crnogorskim sudovima zastupa najveći broj građana čija prava su kršena nezakonitom primjenom mjera tajnog nadzora (MTN) od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ocijenio je da je veting u našem pravosuđu i više nego neophodan.

Prema njegovim riječima, ovaj proces bi trebali da vode najeminentniji i, u ovoj oblasti, već dokazani evropski i američki stručnjaci.

On je, u intervjuu za ovo istraživanje, ispričao i da postupak vetinga, ukoliko se Crna Gora odluči za ovaj model, mora biti u potpunosti transparentan, kao što je to već urađeno u Albaniji, „jer će se u suprotnom izgubiti njegov smisao, a on poslužiti kao najobičniji alat za obračune po raznim interesnim osnovama”.

„Veting je proces koji je već odradila naša susjedna država Albanija koja je, na taj način, očistila „trule daske” u svom pravosuđu, a sto će, nadam(o) se, u najskorijem roku uraditi i Crna Gora. Ukazujem vam da je Venecijanska komisija tada dala svoje mišljenje i o nacrtima ustavnih amandmana i Zakona o provjeri, zaključujući da je provjeravanje sudija i tužilaca opravdano i neophodno da bi se Albanija zaštitila od pošasti korupcije koja bi, da se nije dovela pod kakvu-takvu kontrolu, potpuno uništila pravosudni system ove zemlje. Reformu pravosudnog sistema finansirali su zapadni partneri Albanije, a nadgledala je zajednička misija, čiji su članovi bili sudije i tužioci iz država članica EU i SAD”, pojašnjava Angelovski koji je, iz ugla pravnika i advokata, detaljno izučavao ovaj proces.

On cijeni i da ako je Albanija, zemlja koja koja je preko 40 godina pod gvozdenom rukom režima Envera Hodže bila izolovana od ostatka svijeta, mogla sprovesti veting – onda može i Crna Gora.

„Ako je mogla Albanija, budite sigurni moći ce i Crna Gora u kojoj je pravda i pravičnost uvijek bila temeljna vrijednost oko koje se naše drustvo kroz vijekove okupljalo, a podsjetiću vas i da je već zacrtano da Crna Gora 2028. postane članica Evropske unije. Zato trebamo metorskom brzinom požuriti ka tom cilju”, zaključio je podgorički advokat Nikola Angelovski.

Istraživanje je rađeno u okviru projekta NVO MANS „Za transparentnije i odgovornije pravosuđe”.