Država za sada gubi u ratu protiv „građevinske mafije“- Novović  na potezu

Da država Crna Gora za sada gubi ,,rat protiv građevinske mafije” – kako su tadašnji funkcioneri Vlade, Rade Milošević i Dritan Abazović nazvali borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka, osim kamiona koji i dalje eksploatišu šljunak na obalama Morače, Cijevne i državnom zemljištu, pokazatelj je i to da su nadležni tužioci  u slučajevima nelegalne eksploatacije šljunka za sada od 28 prijava odbacili čak 16 krivičnih prijava. Takođe je tužiteljka Specijalnog državnog tužilaštva, Tatjana Žižić dala izjašnjenje da je SDT nenadležan u slučaju nelegalne eksploatacije šljunka kojim je bilo obuhvaćeno više firmi, ali nakon toga je Specijalnom državnom tužiocu upućena pritužba od strane Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa Crne Gore, pa se sada čeka izjašnjenje SDT-a, Vladimira Novovića.

Iako je moratorijum na eksploataciju šljunka na snazi od 2017. godine, ilegalna eksploatacija koja je prema procjenama struke i državnih funkcionera koštala državu više stotina miliona eura ni dan danas nije prestala. Ranije je od strane nekadašnjeg ministra poljoprivrede, Aleksandra Stijovića saopšteno da šteta po državu samo u pojasu ušća Cijevne u Moraču iznosi preko 138 miliona eura koliko je tada procijenjeno na osnovu studije čiju je realizaciju omogućio CZIP, a ugroženo je i vodoizvorište „Bolje sestre“ koje napaja regionalni vodovod i primorske opštine.

Sa brojem odbačenih prijava upoznali su nas iz Uprave policije koji su odgovorajući na naša pitanja kazali da su postupali po 28 prijava,  i podsjetili nas na sprovedenu akciju kontrole 12 lokacija 17. novembra 2021. godine kada je od strane funkcionera Vlade objavljen ,,rat građevinskoj mafiji”.

,,Tada su na 12 lokacija izvršene kontrole pravnih lica koje se bave preradom šljunka i proizvodnjom betona“, kažu iz Uprave policije.

U vezi navedenog, policijski službenici podnijeli su krivične prijave protiv četiri pravna i osam fizičkih lica zbog sumnje da je izvršeno 15 krivičnih djela od kojih devet krivičnih djela nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja i šest krivičnih djela protivpravno zauzimanje zemljišta.

,,Od ukupnog broja prijava, za 16 prijava postupajući tužioci su se izjasnili da nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, dok je u pet slučajeva postupanje u toku i čeka se stav tužioca”, navodi se u odgovorima Uprave policije.

Priznao da je upravljao bagerom i kamionom, ali oslobođen za uzurpaciju zemljišta

U predmetu protiv ,,Pe-mar” firme Predraga Maraša protiv koga je UP podnijela krivičnu prijavu za uzurpaciju zemljišta nadležni tužilac Vukas Radonjić odbacio je tu prijavu. U tom predmetu obrađivao se  novinarski snimak koji je tada objavljen na portalu PCNEN a korišten je kao dokazni material.

U rešenju se navodi da se Maraš koji se sumnjičio za protivpravno zauzimanje zemljišta, nije planirao zadržavati na istom, već da je nakon što je utovario „kamenje“ u kamion isti odvezao na obližnju separaciju, te da se ubrzo automobilom vratio za bager gdje je zatekao policiju.

Marija Božović, zamjenica  Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore je u tadašnjem dopisu tužiocu, prije nego je imala uvid u novije snimke i ostale dokaze koje je naknadno proslijedila SDT-u, tada navela da se državna  parcela KO Grbavci 2161 bez ikakvih dozvola eksploatiše, da se na njoj nalaze krateri velikih dubina, nelegalne separacije i nanosi materijala. Međutim pored video snimka koji se pominje u trajanju od 2.56 minuta i svjedočenja novinara tužilac donosi odluku da Maraš u ovom slučaju nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Napominjemo da smo u toku istrage naknadno dostavili tužiocu nenamontirane video materijale, ali isti se ne pominju u obrazloženju.

Zbog odluke o odbacivanju krivične prijave u slučaju ,,Pe-Mar” Zaštitnik je podnio pritužbu Višem državnom tužilaštvu.

Podsjećamo takođe da smo sa Marašem i njegovim kolegama imali susret kada smo zajedno sa ekipom TV Vijesti obilazili pomenuti teren i kada su nam Maraš i kolege blokirali put, a  jedan od njegovih tada prisutnih kolega prijetio je novinarima i kamermanu TV Vijesti, govoreći kako će mu ,,slomiti kameru o glavu”, taj  incident objavljen je na TV Vijesti:

Za nelegalnu eksploataciju dobio kaznu od 1.200 e da uplati u dobrotvorne svrhe

Iako je Predrag Maraš oslobođen za uzurpaciju zemljišta,  za nelegalnu eksploataciju rješenjem tužioca uplatio je iznos od ukupno 1.200 eura, odnosno 500 eura u korist Kliničkog centra Crne Gore – Dječije bolnice. U terenskom obilasku njegovu firmu smo zatekli kako i dalje vrši separaciju šljunka  i kamione koji puni napuštaju separaciju.

Suma od 1.200 eura – koliko je Maraš bio dužan ovim rješenjem da plati, je prema riječima eksperta građevinske struke koji je imao uvid u naše ostale video materijale, ekvivalentna vrijednosti četitri do pet  kamiona šljunka koje Maraš koristi za otpremanje šljunka, međutim isti nije želio da mu otkrivamo identitet imajući u vidu da je građevinsko tržište malo.

To znači da prema tim tvrdnjama Maraš nelegalnom eksploatacijom prema onome čemu su svjedočili naši snimci, sumu kazne može prihodovati za dva dana, a to nam je saopštio naš sagovornik koji je sadašnju prosječnu cijenu šljunka od 25-30 e pomnožio sa kubicima pijeska koje staju u kamion koji prevozi šljunak od separacije Maraša.

Maraš: Ne vršim eksploataciju sada vršim separaciju šljunka iz građevinskih iskopa

Odgovarajući na naša pitanja, da li i dalje vrši separaciju šljunka Maraš, vlasnik firme ,,Pe-mar” kaže da ne vrši više eksploataciju i da je kažnjen samo jednom i da je kaznu uredno platio.

„Ne vrsim eksploataciju šljunka, a kaznu sam uredno i u roku uplatio. Materijal nabavljam iz iskopa većinom od zgrada ili nekih većih objekata. Moje mašine i materijal ne uzurpiraju državnu imovinu“ tvrdi Maraš u svojim odgovorima.

Na pitanje kako komentariše to što je sa slučajem nelegalne eksploatacije i uzurpacije državnog zemljišta sada upoznat i Specijalni državni tužilac, Maraš odgovara:

„Nemam komentar. Ako smatraju da treba i dalje kod mene vrše provjeru dostupan sam. Ovo mi je bila prva kazna,sto možete i Vi da provjerite. Šljunak koji ja proizvodim nije dobijen nelegalnim putem,već je to tampon (dovezen iz iskopa) koji se prerađuje“ kratak je u odgovorima Maraš.

Separacija Pe-Mar i dalje radi, doprema, prerađuje i odvozi šljunak, dok  pored samog Pe-Mar-a nama nepoznati bageri rade na državnoj parceli, deponujući velike količine pijeska na istoj što je zaokruženo žutim krugom na slici dok je separacija Pe-mara zaokružena crvenom bojom.

Pogledajte šta smo sve zatekli na prostoru Grbavaca i Mahale 7. juna u našoj video priči:

Slučaj Montenegro petrola i uzurpacije državnog zemljišta u Mahali dostavljen Specijalnom tužiocu

Prijava protiv Montenegro petrola koji ima aktivnu separaciju na državnom zemljištu je odbačena od strane ODT-a, iako se njegovi objekti i dalje vode kao nelegalni, tj. sa teretom bez građevinske dozvole. Da je krivična prijava obačena saznali smo iz dopisa tužiteljke Romine Vlahović u koji smo imali uvid.

Zbog svega ovoga i novih materijala koje smo dostavili Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore, slučaj je bio prosleđen Specijalnom tužilaštvu, nakon čega je u kratkom roku specijalna tužiteljka, Tatjana Žižić dala izjašnjenje da je SDT nenadležno za ovaj slučaj pa je isti proslijeđen ODT-u i na odlučivanje Romini Vlahović koja je još ranije po prijavi MUP-a navela da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužeteljka Tatjana Žižić je učinila isto i sa ranijom krivičnom prijavom koju je podnio građanin Jovan Zvizdojević, a koji je tada optuživao pojedine službenike institucija zbog navodnog nesavjesnog rada i zloupotrebu službenog položaja po pitanju ovog slučaja. Zbog svega ovoga Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore je podnio pritužbu glavnom SDT, Vladimiru Novoviću i tom prilikom priložio dodatne dokaze.

Pokušali da uknjiže državnu imovinu, pa presuda oborena na Višem sudu

Montenegro Petrol je ranije pokušao da uknjiži 70.000 m2 državnog zemljišta u svoje ime, ali u tome nije uspio. Ipak Montenegro petrol je uspio da uknjiži objekte na toj državnoj parceli KO: Mahala 2227/1 koji se u  katastru nepokretnosti i danas vode kao nelegalni.

Poslali smo pitanja Montenegro petrolu u kojima tražimo da prokomentarišu tvrdnje Zaštitnice imovinsko pravnih odnosa Crne Gore kao i to da li eksploatišu pijesak na ovom područiju i odakle nabavljaju materijal za beton, kao i da li imaju dozvole za eksploataciju, kao i na osnovu čega su pokušali da uknjiže državnu imovinu na ime firme ako je ranije samo postojao ugovor o zakupu,  ali zvanične odgovore na ova pitanja do danas nismo dobili.

Iako je ranije od potpredsjednika Vlade, Dritana Abazovića, a danas premijera obećavano da će se staviti tačka na ovu “pljačku” državne imovine i da se nada da će doći do rušenja nelegalnih objekata na državnoj parceli isto se do sada nije desilo, čak prema snimcima možemo zaključiti da se eksploatacija intenzivirala.

No iz kancelarije Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, kažu ne odustaju u odbrani državne imovine u ovom slučaju, te su zbog toga iako je od strane ODT-a odbačena prijava protiv Montenegro petrola upoznali o ovom slučaju Specijalnog državnog tužioca.

,,Zaštitnik je bio učesnik u parničnom postupku koji je upravo Montenegro petrol pokrenuo, a kojim je tražena svojina na zemljištu od 70.000m2 i objektima koji se nalaze na tom zemljištu, a što je sve bilo predmet zakupa. Postupak je završen u korist Države”, objašnjava Zaštitnica imovinsko pravnih interesa, Bojana Ćirović.

,,Sa druge strane, u upravnom postupku Montenegro petrol je uspio da upiše pravo svojine na objektima koji su se već nalazili na parcelama koje su predmet Ugovora o zakupu, pa je Zaštitnik tražio ponavljanje postupka imajući u vidu da se radi o objektima koji su prevashodno privremeni, a koje nije ni gradio Montenegro petrol, što potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici Gž. br. 5547/20 od 24.05.2021. godine” naglašava Ćirović.

Osnovni sud u Podgorici je u prvostepenoj presudi dodijelio državno vlasništvo Montenegro petrolu, ali je po žalbi Viši sud donio drugačiju presudu i poništio odluku Osnovnog suda, a troškove postupka umjesto državi naplaćeni su Montenegro petrolu.

,,Prvostepeni sud je pogrešno utvrdio da je tužilac izgradio sporne objekte, jer iz sadržine izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio, da iste tužilac nije gradio, pa ne postoje uslovi za primjenu pravila o građenju na tuđem zemljištu kao osnovu sticanja prava svojine na spornim objektima, zemljištu ispod objekata i zemljištu koje služi za njihovu redovnu upotrebu. Zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, razlozi prvostepene presude o osnovanosti tužbenog zahtjeva su neprihvatljivi i protivrječni sadržini izvedenih dokaza, čime je počinjena naprijed navedena bitna povreda postupka, što je imalo za posljedicu i pogrešnu primjenu materijalnog prava.

Dakle, nasuprot zaključku prvostepenog suda, tužilac ne samo da nije dokazao da je gradio sporne objekte na spornom zemljištu, već je iz sadržine izvedenih dokaza utvrđeno da su objekti za koje tvrdi da je on gradio 2008. godine, izgrađeni znatno ranije i korišćeni u privredne svrhe od strane privrednih društava koja su djelatnost u tim objektima i na spornom zemljištu obavljali znatno prije početka obavljanja djelatnosti tužioca. Prednje znači, da nijesu ispunjeni uslovi propisani odredbama čl. 24.-26. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa iz 1980. godine. S toga, tužilac nije stekao traženo pravo svojine na objektima a time ni na zemljištu ispod objekata i na zemljištu koje služi za njihovu redovnu upotrebu, jer iste nije gradio pa po tom osnovu nije ni mogao steći pravo svojine, niti se pozvao ni dokazao eventualno drugi osnov sticanja”, navodi se u dijelu presude Višeg suda.

Zaštitnica imovinsko pravnih interesa, Bojana Ćirović kaže da se radi o klasičnom pokušaju prisvajanja državne imovine.

“Jasno zaključujemo da je riječ o klasičnom pokušaju prisvajanja državne imovine. Što se tiče nelegalnih objekata i njihovog rušenja isti nisu srušeni jer je taj postupak prekinut zbog donošenja rješenja u postupku legalizacije koji se vodi pred Glavnim gradom Podgorica” ocjenjuje Ćirović.

Zbog svega ovoga je Zaštitnik imovinsko pravnih interesa upoznao Specijalno državno tužilaštvo sa slučajem.

“Zaštitnik imovinsko pravnih interesa 15.04.2022. godine dostavio sve dokaze SDT-u  sa kojima smo raspolagali, a koji upućuju na nelegalno eksploatisanje šljunka i uništavanje državne imovine. Dostavili smo i dopunske dokaze obzirom da Montenegro petrol doo i NN lica nastavljaju sa eksploatacijom”, saopštila je Ćirović u odgovorima.

Nakon što je stiglo izjašnjenje tužiteljke Tatjane Žižić da Specijalno Državno tužilaštvo nije nadležno za ovaj slučaj i to bez podrobnijeg obrazloženja, Zaštitnica imovinsko pravnih odnosa je podnijela  pritužbu na rad SDT-a Specijalnom državnom tužiocu, Vladimiru Novoviću.

„Mafija zaštićena od institucija“

Odgovarajući na naša pitanja Zoran Lakušić koji se kao predstavnik UO  Regionalnog vodovoda oglašavao u vezi nelegalne eksploatacije, a i  podnosio prijave kaže da se radi o organizovanom kriminalu koji ima uporište u institucijama.

,,Nažalost i pored svih preduzetih mjera i dalje je nastavljen isti trend nelegalne eksplotacije pijeska i šljunka i devastacije korita rijeke Morače. To je zločin i ekocid nesagledivih razmjera. Inspekcije i policija su podnosile prijave čiji rezultat da još nema podignutih optužnica i presuda. Apsurdno je da je država oštećena na stotine milona evra, a pritom još niko nije odgovarao“, kaže Lakušić.

,,Kao rezultat takvog odnosa imamo da pored zabrane i hapšenja nesmetano svaki dan kamoni odvoze pijesak i šljunak, dok separacije i dalje nesmetano rade, iako nemaju građevinsku i uptrebnu dozvolu” objašnjava on.

,,Oštrica pravde u Crnoj Gori još uvijek nije ni okrznula one koji se bogate nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska. Hapšenja osumnjičenih da su nezakonito organizovali vađenje i prodaju šljunka i pijeska, oštetivši tako državni budžet za stotine miliona evra, samo je vrh ledenog brijega”, ocjenjuje Lakušić.

,,Očigledno je da su u ovoj igri ozbiljne kompanije koje se bave eksplotacijom šljunka i postoji strah državnih institutucija da se sukobe sa njima. Nemoguće je kradljivce šljunka zaustaviti kaznama od par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne za pričinjenu štetu koja se mjeri milionima”, mišljenja je Lakušić.

On smatra da je došlo do srastanja institucija sa organizovanim kriminalom

,,Po mom mišljenju institucije su imale dovoljno dokaza i pored opstrukcija za procesuiranje nelegalnih eksplatatora, ali do toga nije došlo jer nije bilo političke volje. Kada institucije ne preduzimaju mjere dolazi do jačanja mafije, pa imamo situaciju srastanje institucija i organizovanog kriminala. Danas se to definiše u političkim krugovima „da je mafija jača od države“, zaključuje Lakušić dodajući da se nada da će SDT preuzeti slučaj i da će se procesuirati oni koji su odgovorni za više stotina miliona štete.

Da ovaj „organizovani kriminal“ ima jako uporište u institucijama tvrdi i Jovan Zvizdojević, koji se godinama bori protiv nelegalnih aktivnosti eksploatatora koji, kako kaže ni za vrijeme ugovora i koncesija nisu poštovali propise već su ih grubo kršili.

Podnio je na desetine krivičnih prijava protiv javnih službenika, a na pitanje čija je najveća odgovornost za ilegalnu eksploataciju Jovan odgovara da je ona podijeljena.

,,Tu je mrtva trka, bukvalno mislim da nema institucije koja nema tu dio odgovornosti“ ocjenjuje Zvizdojević.

Na pitanje kako je moguće da se pored svih akcija policije i prijava, eksploatacija i dalje odvija, Zvizdojević kaže da je odgovor korupcija.

,,Jednostavno korupcija svake institucije koju ovo tangira. Ja drugog objašnjenja nemam. Jednostavno svaka od ovih institucija koje sam nabrojao, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo finansija, kako direktorat za imovinsko javne poslove, tako i Poreska uprava, Uprava policije, svi oni imaju određene mehanizme da potpuno spriječe, u okviru toga što njih pogađa, ovu pljačku i devastaciju” ocjenjuje Jovan.

Samo četiri inspektora pokrivaju sve rijeke u Crnoj Gori – nisu se javljali na telefon

Nakon što 7. juna  u poslijepodnevnim časovima nismo mogli dobiti nadležne inspektore i Upravu za inspekcijske poslove, istoj smo poslali pitanja. Oni su nam odgovorili da Uprava za inspekcijske poslove (UIP) ima samo četiri vodoprivredna inspektora.

,,Odsjek za vodoprivrednu inspekciju, u dijelu nadležnosti, a u odnosu na raspložive resusre i kapacitete, vrši redovne i vanredne terenske obilaske riječih tokova od značaja za Crnu Goru na cijeloj teritoriji Crne Gore. Takođe, značajno je napomenuti da odsjek za vodoprivrednu inspekciju vrši kontrolu primjene zakona u cijeloj oblasti vodoprivrede i raspolaže sa ukupno četiri zaposlena službenika uključujući i Glavnog inspektora” navodi se u odgovoru inspekcije.

U odgovorima navode da građani mogu prijaviti nepravilnosti na broj 080555555 ili na email prijave@uip.gov.me, nažalost nama se tog dana iz inspekcije niko nije javljao.

Stanje nekad i sad

U nastavku možete pogledati kako se mijenjala struktura zemljišta i koliko je intenzivna ova eksploatacija.

Poduzeće sve radnje kako bi zaštitili državnu imovinu i naplatili nastalu štetu

Zaštitnica  imovinsko pravnih interesa Crne Gore,  Bojana Ćirović navela je da će učiniti sve kako bi se državna imovina zaštitila.

,,Zaštitnik se nada sveobuhvatnoj i detaljnoj istrazi, a na temelju dokaza koji su upućeni SDT-u, te dopunjeni, dok ćemo kroz parnični postupak potraživati naknadu štete od lica za koja se utvrdi da su nezakonito eksploatisali šljunak i devastirali državnu imovinu” dodaje da oni aktivno učestvuju u svim predmetima u ovim slučajevima.

Zašto država gubi ovaj rat? – komentar autora

U procesu istraživanja i pribavljanja materijala iz više izvora koje smo za sada uspjeli kontaktirati, može se vidjeti da postoji veza između onih koji eksploatišu šljunak i uzurpiraju državno zemljište i predstavnika  pojedinih institucija koje bi trebalo da učestvuju u rješavanju ovog problema. U toku prikupljanja podataka dobili smo razna svjedočenja i iskaze koje optužuju visoko pozicionirane službenike institucija, ali iste smo dužni provjeriti što ćemo uraditi u narednom periodu i sa svim dobijenim i provjerenim informacijama  upoznati javnost. Za sada, činjenice koje su poznate jesu da se nelegalna eksploatacija i dalje odvija, da se uzurpira i devastira državna imovina, a da je ugroženo i vodosnabdijevanje regionalnog vodovoda koji snabdijeva primorske opštine.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finanstira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.