E.U.M ZELENI CENTAR: MILOŠ DŽIKNIĆ – PRVI MASTER POLITIKOLOG EKOLOŠKIH POLITIKA IZ CRNE GORE KOJI GRADI MOST IZMEĐU PRIRODNIH I DRUŠTVENIH NAUKA U CILJU RAZUMIJEVANJA ZELENE TRANZICIJE
Energetska tranzicija nije samo tehnološka, već društvena i civilizacijska promjena”, poručuje Miloš Džiknić – master politikolog ekoloških politika iz Crne Gore, koji je nedavno uspješno odbranio master rad na smjeru Ekološka politika na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Njegov akademski rad i istraživanje, pod naslovom „Ekološka politika i zaštita životne sredine u razvoju solarne i vjetroenergije u Crnoj Gori“, analizira kako se globalni klimatski ciljevi i evropske direktive prevode u nacionalne politike, i u kojoj mjeri institucionalni i zakonodavni okvir Crne Gore podstiče ili ograničava razvoj obnovljivih izvora energije. Ovaj master rad dolazi u trenutku kada Crna Gora ulazi u ključnu fazu približavanja Evropskoj uniji i ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, čime ovo istraživanje dobija dodatnu težinu.
Rad pokazuje da je Crna Gora prepoznala važnost obnovljivih izvora energije (OIE), ali da je za postizanje stvarne klimatske neutralnosti neophodno snažnije sprovođenje zakona, veća participacija javnosti i jača povezanost između politike, nauke i privrede.
„Energetska tranzicija nije samo tehnički proces, već društvena promjena koja zahtijeva znanje, odgovornost i povjerenje građana. Crna Gora ima ogroman solarni potencijal i sve preduslove da postane lider energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu. Ali za to moramo spojiti tehnologiju, znanje i povjerenje ljudi, a ekološka politika je upravo most koji povezuje ta tri segmenta“, ističe Džiknić.
Sa osnovnim zvanjem Spec. Sci. biologije-ekologije, a sada titulom MSc politikologa za oblast ekoloških politika, Miloš Džiknić je kroz master programEkološka politika na FPN-u u Beogradu, spojio prirodne i društvene nauke, sagledavajući energetsku tranziciju iz naučne, političke i društvene perspektive.
„Vjerujem da se rješenja za klimatske izazove ne nalaze samo u laboratorijama i kabinetima, već u povezivanju naučnih činjenica, ekonomske realnosti i društvene odgovornosti. Zato sam želio da nadogradim svoje znanje iz prirodnih nauka razumijevanjem političkih procesa koji oblikuju našu budućnost. Kao specijalista biologije i ekologije, naučio sam kako funkcioniše priroda i životna sredina. Kao politikolog, učim kako funkcioniše društvo. Spoj tih znanja postaje neophodan ako želimo da razumijemo ekološke promjene i oblikujemo održive politike. To je suština mog daljeg profesionalnog puta, da nastavim dorpinositi svojoj zajednici sada kroz praktično povezivanje ekologije, energetike i politike kao tri ključna stuba održivog razvoja u 21. vijeku“, dodaje Džiknić.
Crna Gora, navodi on, u posljednjoj deceniji je normativno i strateški napredovala u usklađivanju sa evropskim standardima (RED II/III, EIA, SEA, Arhuska konvencija), ali implementacija i dalje zavisi od jačanja institucija, javne participacije i bolje koordinacije između sektora.
U master radu Džiknić podsjeća da se korijeni savremene ekološke politike nalaze u Konferenciji UN o životnoj sredini u Stokholmu 1972. godine, preko Rija 1992. iPariskog sporazuma 2015, sve do Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan, kao okvira koji danas definišu put zemalja kandidata prema klimatskoj neutralnosti i modernoj energetskoj ekonomiji. Kroz analizu ključnih principa ekološke politike, kao što su prevencije, integracije i participacije, rad ukazuje na to da održiva energetska tranzicija zahtijeva ne samo tehnički napredak, već i promjenu svijesti i aktivno učešće građana.
Upravo tu Džiknić vidi i navodi ključnu ulogu građana kao prozumjera, novih aktera u evropskom energetskom pejzažu, koji istovremeno troše i proizvode čistu zelenu električnu energiju iz obnovljivih izvora pretežno solara, doprinoseći energetskoj tranziciji i smanjenju emisija ugljen-dioksida.
„U Evropi se danas energetska nezavisnost gradi odozdo, to jest od krovova i zajednica koje same proizvode energiju. U Crnoj Gori, projekti poput Solari 3000+ i 500+, koje sprovodi državna energetska kompanija Elektroprivreda Crne Gore, omogućavaju domaćinstvima da proizvode sopstvenu električnu energiju iz solarnih panela, kao i lokalne inicijative, te i projekti civilnog sektora poput onih koji su omogućili postavljanje solarnih panela na školama i javnim objektima, predstavljaju vidljiv dokaz kako se klimatska politika pretvara u konkretne akcije, a ekološki evropski principi pretvaraju u konkretna djela u Crnoj Gori”, objašnjava Džiknić.
Primjeri poput prelaska javnih ustanova na ekološki prihvatljivo solarno grijanje, čime se smanjuje upotreba mazuta i troškovi budžeta, a istovremeno gradi svijest o čistijoj energiji i odgovornosti prema prirodi o kojima su izvještavali međunarodni i domaći ekološki mediji, potvrđuju da se Crna Gora nalazi na putu ekološkog buđenja građana i stvaranja energetski samoodrživih zajednica.
„Ono što je nekada bilo dio međunarodnih sporazuma danas postaje svakodnevni život. Ekološka politika se više ne vodi samo u institucijama, već se ona oblikuje i u dvorištima, školama, na krovovima naših kuća i u načinu na koji građani razumiju energiju i ekologiju“, kaže Džiknić.
Kao jedan od predstavnika iz Crne Gore na Svjetskom kongresu mladih za klimatske promjene u Milanui učesnik brojnih foruma i konferencija, Džiknić naglašava da su znanje, interdisciplinarnost i javna ekološka politikaključne poluge razvoja buduće održive Crne Gore. Njegov akademski i aktivistički rad povezuje teoriju i praksu, od međunarodnih klimatskih foruma do lokalnih projekata u zajednici, pokazujući da se promjena stvara istovremeno odozdo i odozgo.
„Ekološka politika više nije samo dio zaštite životne sredine. To je okvir koji spaja ekonomiju, energiju i društvo. Uspjeh zelene tranzicije zavisi od znanja i spremnosti da razumijemo da priroda nije resurs, već partner našeg opstanka. Zelena tranzicija nije posao jedne institucije, već čitavog društva. To je novi društveni ugovor i obaveza između države, građana i prirode, a sama ekologija je mnogo više od profesije, ona predstavlja kulturu odgovornosti. Cilj moje generacije je da povežemo nauku, energetiku i ekološkiu politiku, kako bi Crna Gora postala zemlja koja živi u skladu sa svojim prirodnim bogatstvima, a ne na njihov račun“, zaključuje Džiknić.
Iz Ekološkog udruženja mladih “Zeleni centar” smatraju da je završetkom master programa Ekološka politika, Džiknić Miloš, postao dio nove generacije mladih stručnjaka u Crnoj Gori koji grade most između nauke, javne ekološke politike i energetike, stvarajući temelje jedne modernije i odgovornije Crne Gore, zemlje koja razumije da je priroda njen najveći resurs, a znanje njen najvažniji kapital na putu Crne Gore prema klimatskoj neutralnosti i evropskoj budućnosti.
