EPCG razmatra mogućnost izgradnje HE Kruševo na rijeci Pivi

Ilustracija Canva

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je raspisala tender za izradu studije iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od Hidroelektrane Piva, radi mogućnosti izgradnje hidroelektrane Kruševo.

EPCG je raspisala tender za izradu studije iskorišćenja hidroenergetskog potencijala rijeke Pive nizvodno od HE Piva sa izradom softverske platforme za podršku o izboru optimalne varijante za izgradnju hidroelektrane Kruševo.

Namera ove državne kompanije je da izradom predmetne studije aktuelizuje projekat izgradnje HE Kruševo. Kako se navodi u projektnom zadatku, rijeka Piva je jedan od najvažnijih tokova u Crnoj Gori i samo je djelimično iskorišćena u hidroenergetskom smislu. Pod tim se podrazumijeva realizacija hidroenergetskog objekta za proizvodnju električne energije, navode u EPCG-u.

Studija bi trebalo da obradi varijantu brane i pribranske hidroelektrane na oko 1,6 kilometara uzvodno od mjesta spajanja Pive i Tare, kako je identifikovano u Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Zatim i varijantu rješenja sa branom i pribranskom hidroelektranom koje bi se zasnivalo na iskorišćenju hidropotencijala donjeg toka rijeke Pive na teritoriji Crne Gore.

Ponude se mogu dostaviti do 1. septembra. Vrijednost javne nabavke je 220 hiljada evra bez poreza na dodatu vrijednost.

Hidroenergetski projekti na reci Pivi

Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka na reci Pivi je izgrađena jedna od najvećih lučnih brana na svijetu, Mratinje, koja se nalazi u središnjem dijelu toka, sa akumulacijom od 800 miliona kubnih metara. Na uzvodnom dijelu vodotoka Pive je planirana izgradnja HE Komarnica, zbog koje su domaće ekološke organizacije podnijele žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije radi zaštite biodiverziteta.

Takođe, nizvodno od postojeće HE Piva bila je planirana izgradnja takozvane visoke HE Buk Bijela sa kotom koja dospeva do donje vode HE Piva. Ipak, Crna Gora je usvojila Deklaraciju o zaštiti reke Tare, što značajno utiče i na mogućnost realizacije koncepta visoke HE Buk Bijela, navode u EPCG-u.

EPCG razmatra hidroenergetski potencijal donjeg dijela toka rijeke Pive nizvodno od HE Piva do spajanja sa Tarom

Zbog svega toga, crnogorsko elektroenergetsko preduzeće razmatra mogućnost iskorišćenja hidroenergetskog potencijala donjeg dijela toka reke Pive, odnosno nizvodno od HE Piva do spajanja Pive sa Tarom. To je riječna dionica dužine oko 10 kilometara, od kojih je 6,5 kilometara na teritoriji Crne Gore, a ostatak čini granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske.

U dolini donjeg toka Pive nema značajnijih korisnika prostora i vode, navodi EPCG i dodaje da postoje preduslovi za izgradnju pomenutog hidroenergetskog objekta. Takođe je napomenuto da je potrebno postići međudržavni sporazum o izgradnji ove hidroelektrane.

Takođe je tokom prošle godine, povodom pripremnih radova na HE Buk Bijela koju BiH planira zajedno sa Srbijom, ekološke organizacije iz Crne gore su podnijele žalbu Sekretarijatu za implementaciju Espoo konvencije jer je BiH tom prilikom izbjegla prekograničnu procjenu uticaja koju brana ima na životnu sredinu u Crnoj Gori.

Izvor: Balkan green energy news, Autor: Mihajlo Vujasin

Skip to content