Evo na koje sve načine biljke utiču na naše tijelo i um: Neke u samo sat vremena transformišu vazduh

Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju temeljnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od psihičkih i fizičkih bolesti.

One mogu smanjiti simptome anksioznosti i lošeg raspoloženja kod ljudi smanjenjem nivoa hormona stresa kortizola koji snižava otkucaje srca i podstiče dobro raspoloženje.

Nekoliko je studija pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći nekim ljudima da upravljaju simptomima PTSP-a i poboljšaju kvalitet svog života.

Pomažu pamćenje

Mogu čak povećati vašu kreativnost stimulišući mozak svojim živopsinim, prirodnim bojama. Takođe, biljke povećavaju lučenje hormona sreće poput endorfina.

Čak i mala lončanica na vašem stolu može imati snažniji učinak na vas nego što mislite. Sobne biljke koje ste kupili da uljepšate svoj dom ili radno mjesto možda vam zapravo pomažu da jasnije razmišljate. Studije su pokazale da bi vam okruženost biljkama mogla poboljšati koncentraciju do 20 posto i povećati vašu sposobnost prisjećanja informacija za 15 do 20 posto.

Kako se to događa? Biljke to čine smanjujući koncentraciju CO₂ i poboljšavajući kvalitet vazduha, zbog čega mozak bolje funkcioniše.

Prema smjernicama UK Health and Safety Executivea (HSE), koncentracija CO₂ ne smije premašiti hiljadu djelova na milion čestica vazduha (ppm) u kancelarijama jer na tom nivou može uzrokovati glavobolje, umor i vrtoglavicu.

Transformišu vazduh

To takođe može dovesti do lošijeg donošenja odluka. Istraživanja su pokazala da u nekim slučajevima kućne biljke mogu smanjiti koncentraciju ugljen dioksida u zatvorenom prostoru sa 2000 ppm na oko 480 ppm u manje od jednog sata.

Popularne sobne biljke koje učinkovito uklanjaju ugljen dioksid su, na primjer, plava paprat (Phlebodium aureum), zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum) i anturij (kao što je flamingov cvijet).

Neke biljke mogu promijeniti hemiju našeg tijela – sjetite se samo mnogih vrsta koje se koriste kao lijek.

Svjetska banka procjenjuje da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živjeti u gradovima, zbog čega će pristup biljkama u njihovom okruženju postati sve veći izazov.

No to je izazov od kojeg ne treba odustati, a neki podaci ulivaju nadu u to da brojni i nisu odustali. Tokom pandemije COVID-a prodaja biljaka u Britaniji porasla je za više od 30 posto, jer su ljudi ponovo otkrili važnost biljaka za svoje mentalno blagostanje. U 2021. Ujedinjeno Kraljevstvo je potrošilo više od 7,6 milijardi funti na postrojenja, što je 1-2 milijarde funti više u poređenju sa prethodne dvije godine.

Izvor: Green.hr

Skip to content