Evrovizija 2026 u Beču: Liberalnija pravila, dozvoljene palestinske zastave i bez utišavanja reakcija publike

Takmičenje za Pesmu Evrovizije 2026. godine, čiji će domaćin biti Austrija, donosi značajne promene u odnosu na prethodna izdanja, naročito kada je reč o politički osetljivim pitanjima i ponašanju publike tokom nastupa. Austrijski javni servis ORF, koji organizuje manifestaciju u Beču, saopštio je da gledaocima neće biti zabranjeno unošenje palestinskih zastava, niti će se zvuk iz publike utišavati u slučaju zviždanja tokom nastupa izraelskog predstavnika.

Iz ORF-a je poručeno da će dozvoliti sve zvanične zastave koje postoje u svetu, pod uslovom da su u skladu sa važećim zakonima i bezbednosnim pravilima, kao i ograničenjima koja se odnose na veličinu i potencijalne rizike. Izvršni producent Evrovizije Mihael Kron izjavio je da zadatak domaćina nije da ulepšava ili prikriva stvarnost, već da događaje prikaže onakvima kakvi jesu. On je naglasio da se ORF neće mešati u reakcije publike i da neće koristiti veštački, unapred snimljeni aplauz, što je praksa koja je primećena na prethodnim takmičenjima.

Programska direktorka ORF-a Stefani Grois Horovic potvrdila je da tokom Evrovizije 2026. neće biti utišavanja zvižduka, kao što je to bio slučaj 2025. godine za vreme nastupa Izraela. Time se, prema njenim rečima, želi obezbediti veća transparentnost i autentičnost televizijskog prenosa.

Evrovizija 2026. biće posebno izdanje, jer će se održati povodom 70. godišnjice takmičenja. Ipak, broj učesnika biće najmanji još od 2004. godine, jer je za sada prijavljeno 35 zemalja. Pet država, Španija, Slovenija, Holandija, Island i Republika Irska, najavilo je bojkot takmičenja zbog odluke da Izrael ostane među učesnicima. Te zemlje su ocenile da je neprihvatljivo učestvovati na manifestaciji dok traje rasprava o posledicama izraelskog rata u Pojasu Gaze, u kojem je, prema njihovim navodima, stradao veliki broj civila.

Rat u Gazi započeo je nakon iznenadnog napada palestinskih ekstremističkih grupa predvođenih Hamasom na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno više stotina ljudi, uključujući više od 360 posetilaca muzičkog festivala Nova. Sukob je okončan primirjem pre oko dva meseca. Izrael je odbacio optužbe za ratne zločine, navodeći da je nastojao da smanji civilne žrtve dok se borio protiv protivnika koji deluje iz civilnih objekata.

Na Evroviziji 2025. Izrael je predstavljala pevačica Juval Rafael, koja je preživela pomenuti napad, dok je godinu ranije zemlju predstavljala Eden Golan, koja je tokom takmičenja dobijala i pretnje smrću. Uprkos snažnim antiizraelskim protestima i kritikama, obe predstavnice su zahvaljujući glasovima publike ostvarile visoke plasmane, a Juval Rafael se 2025. godine do samog kraja borila za pobedu sa austrijskim pevačem Džejom Džejom.

Evropska radiodifuzna unija, EBU, početkom decembra donela je odluku da Izrael ne bude isključen iz takmičenja. Tokom te konferencije članovi EBU-a su velikom većinom glasali za izmene u pravilima, naročito u vezi sa sistemom glasanja, jer su postojale primedbe da je Izrael bio favorizovan. Glasanje o reformama protumačeno je kao svojevrsni referendum o učešću Izraela, jer je odlučeno da se o njegovom isključenju glasa samo ukoliko predložene promene ne dobiju većinsku podršku. Kako su reforme usvojene, pitanje izbacivanja Izraela nije ni došlo na dnevni red.

Austrijski emiter ORF i austrijska vlada bili su među najglasnijim zagovornicima ostanka Izraela na Evroviziji. Generalni direktor ORF-a Roland Vajsman posetio je Izrael u novembru kako bi izrazio podršku, što je dodatno izazvalo reakcije dela javnosti i bivših učesnika takmičenja. Pobednik Evrovizije 2024, Švajcarac Nemo, najavio je da vraća svoj trofej u znak protesta, a isto je najavio i irski pobednik iz 1994. godine Čarli Mekgetigan.

Odluke organizatora i EBU-a dodatno su polarizovale javnost, pa se Evrovizija, zamišljena kao festival muzike, mira i raznolikosti, ponovo našla u središtu političkih i diplomatskih sukoba. Evrovizija 2026. u Beču tako će, osim muzičkog spektakla, biti i test granica između umetnosti, politike i slobode izražavanja.

Izvori: Reuters, BBC News na srpskom, saopštenja ORF-a i Evropske radiodifuzne unije (EBU).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content