Globalna potrošnja uglja na vrhuncu u 2023.

Činjenica da je na nedavno održanom COP28 dogovoren prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije jeste ohrabrujuća, ali da smo tek u početnoj fazi govore podaci Međunarodne agencije za energiju (IAE) prema kojima je 2023. bila rekordna godina u potrošnji uglja.

Prema posljednjem izdanju godišnjeg izvještaja o tržištu uglja Međunarodne agencije za energiju, nakon što je 2023. godine dostigla najviši nivo u istoriji, očekuje se da će globalna potražnja za ugljem opasti do 2026. godine. Ovo je prvi put da je izvještaj predvidio pad globalne potrošnja uglja.

Ovaj izvještaj bilježi povećanje globalne potražnje za ugljem za 1,4% u 2023. godini, po prvi put premašivši 8,5 milijardi tona. Globalno povećanje prikriva velike razlike među regionima. Potrošnja je, tokom 2023., bila na putu da naglo opadne u većini naprednih ekonomija, uključujući rekordne padove u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama od oko 20%. Sa druge strane, potražnja u privredama u nastajanju i razvoju ostaje veoma visoka, bilježeći rast od 8% u Indiji i 5% u Kini tokom 2023. godine, a to prije svega zbog rastuće potražnje za električnom energijom i slabe proizvodnje struje od hidroenergije.

Kada je u pitanju naredni period, izvještaj predviđa će globalna potražnja za ugljem pasti za 2,3% do 2026. godine u poređenju sa nivoom iz 2023. godine, i to čak i u odsustvu vlada koje najavljuju i sprovode jače politike za primenu čistih izvora energije i borbe protiv klimatskih promjena. Ovaj pad bi trebalo da bude podstaknut velikim proširenjem kapaciteta obnovljive energije u periodu do 2026. Više od polovine ovog globalnog proširenja obnovljivih kapaciteta trebalo bi da se dogodi u Kini, koja trenutno čini više od polovine svjetske potražnje za ugljem. Kao rezultat toga, očekuje se da će kineska potražnja za ugljem pasti 2024. Uz to, na potražnju za ugalj u Kini će u narednim godinama značajno uticati tempo upotrebe čiste energije, vremenski uslovi i strukturne promjene u kineskoj ekonomiji.

Predviđeni pad globalne potražnje za ugljem – koji je trenutno najveći izvor energije za proizvodnju električne energije, čelika i cementa, ali i najveći izvor emisije ugljen-dioksida (CO2) iz ljudske aktivnosti – mogao bi da označi istorijsku prekretnicu. Međutim, predviđa se da će globalna potrošnja ostati preko 8 milijardi tona sve do 2026. godine. Da bi se smanjile emisije po stopi koja je u skladu sa ciljevima Pariskog sporazuma, upotreba nesmanjenog uglja bi morala znatno brže da opadne.

Izvor: Daily green