Globalni paradoks tržišta rada: Manjak radnika raste, a vrata za migrante se zatvaraju
Dok se u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama pojačava političko neprijateljstvo prema imigrantima, najrazvijenije ekonomije svijeta suočavaju se sa sve izraženijim nedostatkom radne snage. Uprkos rastućim potrebama tržišta rada, međunarodna migracija radne snage bilježi pad, pokazuje izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koji je po objavljivanju prošao gotovo nezapaženo.
Prema podacima OECD-a, migracija stalne radne snage u 38 zemalja članica pala je tokom 2024. godine za više od 20 odsto. Razlog, kako se navodi, nije smanjena potražnja za radnicima, već sve izraženiji politički otpor imigraciji i pooštravanje viznih režima. Istovremeno, privremeni i sezonski oblici migracije nastavili su da rastu, što ukazuje na promjenu pristupa država prema uvozu radne snage.
Najveći doprinos padu stalne migracije dolazi iz nekoliko zemalja. OECD ističe da su promjene migracionih politika u Velikoj Britaniji i na Novom Zelandu imale presudan uticaj. Na Novom Zelandu je istekom postpandemijske šeme boravka, koja je omogućila trajno naseljavanje za više od 200.000 ljudi, došlo do naglog pada novih dozvola. U Velikoj Britaniji, nakon Bregzita, pooštreni su uslovi za zdravstvene radnike i ograničen dolazak članova porodica, što je značajno smanjilo broj zahtjeva za vize.
Posebno je pogođen sektor zdravstva, koji se već suočava sa hroničnim manjkom kadra. Stručnjaci upozoravaju da su stroži propisi kontraproduktivni, naročito kada je riječ o stranim studentima. Ograničen prelaz sa studija na zaposlenje, navode, odvraća mlade ljude od ulaganja u obrazovanje u inostranstvu, posebno iz zemalja poput Indije.
Izvještaj OECD-a pokazuje da je Indija u 2024. godini bila najveći izvor migrantske radne snage, sa oko 600.000 ljudi koji su emigrirali u zemlje OECD-a. Slijede Kina i Rumunija, dok se trendovi migracije sve više razlikuju u zavisnosti od nacionalnih politika zemalja prijema.
U Sjedinjenim Američkim Državama, ograničenja za H-1B vize, ključni program za visokoobrazovane radnike, dodatno su pooštrena. Troškovi za poslodavce višestruko su povećani, a pristup stalnom boravku je dodatno ograničen. Slični trendovi bilježe se i u Australiji, Kanadi i nordijskim zemljama, dok je u Njemačkoj stalna imigracija prošle godine pala za 12 odsto, uprkos velikim potrebama tržišta rada.
Ekonomisti upozoravaju da takve politike imaju ozbiljne posljedice. Njemačka je, prema procjenama, godinama zavisila od prosječne godišnje migracije od oko 550.000 ljudi kako bi nadoknadila odlazak radnika u penziju. Bez migracije, stabilnost ponude radne snage postaje neodrživa.
Podaci Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju da su radnici iz zemalja van Evropske unije popunili gotovo dvije trećine novih radnih mjesta u EU između 2019. i 2023. godine. Na globalnom nivou, Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je 2022. bilo skoro 168 miliona migrantskih radnika, od čega je većina zaposlena u zemljama sa visokim prihodima.
Iako su globalne migracije radne snage i dalje iznad pretpandemijskog nivoa, OECD upozorava da se taj trend može brzo preokrenuti pod političkim pritiscima. Umjesto trajnog naseljavanja, države se sve više oslanjaju na privremene i sezonske programe, naročito u poljoprivredi, građevinarstvu i sektoru njege, ali i u visokokvalifikovanim profesijama.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bez bolje integracije migranata tržišta rada ostaju neiskorišćena. Sporost u priznavanju diploma, složena birokratija i ograničen pristup socijalnim uslugama često guraju kvalifikovane radnike na poslove ispod njihovog nivoa stručnosti. U Njemačkoj se, prema procjenama, zbog tih prepreka trenutno suočavaju sa manjkom od oko tri miliona radnika.
OECD zaključuje da se jaz između ekonomske potrebe za migrantima i političke volje da im se omogući dugoročna integracija sve više produbljuje. Bez jasnih i održivih migracionih politika, upozorava se, nedostatak radne snage mogao bi postati jedno od ključnih ograničenja ekonomskog rasta u godinama koje dolaze.
Izvor: DW
