Gradite budućnost po mjeri čovjeka i prirode, a ne po mjeri investitorskog lobija

Izvor: CZIP

Crna Gora mora pokazati političku volju i postići društveni konsenzus kako bi planirala kvalitetnu sadašnjost i održivu budućnost, poručili su iz Koalicije “Velika plaža ili velika laža”, zahtijevajući od nadležnih institucija poštovanje principa održivog razvoja, izradu prostornih planova zasnovanih na javnom interesu, kao i obezbjeđivanje institucionalne nezavisnosti u ključnim oblastima, oslobođene političkih i ekonomskih uticaja.

Ta koalicija je danas organizovala akciju ispred Skupštine Crne Gore “Oćete li se više najest’?“ u znak otpora sporazumu između crnogorske Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji podrazumijeva otimanje crnogorskog tla kršeći zakon, bez javnih procedura i tendera.

Predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Božović poručila je da svi represivni sistemi prvo udaraju na maštu.

Kako je kazala, upravo mašta nam omogućava da zamislimo drugačiju i bolju budućnost, i zato joj se moramo vratiti: budućnosti u kojoj su naše plaže i rijeke čiste i slobodne, planine i šume netaknute i dugovječne, budućnosti u kojoj ljudi i sav živi svijet žive u miru i skladu.

„Moramo graditi budućnost po mjeri čovjeka i prirode, a ne po mjeri investitorskog lobija. Budućnost u kojoj je dobrobit zajednice važnija od ekonomskog interesa privilegovanih“, poručila je Božović.

Podsjetila je da su građani već sačuvali Solanu, Sinjajevinu, Beranselo, Skubušu, Komarnicu i druge vrijedne lokacije, i najavila da će nastaviti da čuvaju i sve druge prostore, bez obzira na ishod današnjeg glasanja.

„Ovom simboličnom akcijom pokazujemo kako doživljavamo odnos donosilaca odluka prema našoj državi. Poslanicima poručujemo: glasajte prema savjesti, ne prema naredbi“, kazala je Božović.

Osvrnula se i na obećanja premijera Milojka Spajića i investitora Mohameda Alabara, koji, kako navodi, traže da im se vjeruje na riječ da će sve raditi po zakonu i uz poštovanje volje lokalne zajednice.

„Oni od nas očekuju povjerenje u nešto što nigdje nije zapisano. Mi im, s druge strane, upućujemo naša očekivanja, zasnovana na znanju struke i mišljenjima onih koji bi bili direktno pogođeni realizacijom ovog sporazuma. Morate da čujete glas stručnjaka. Morate da čujete glas građana“, poručila je.

Božović je citirala i Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore koju je pripremila Inženjerska komora Crne Gore – Strukovna komora arhitekata, u kojoj se navodi da slogan „Wild beauty“ danas postoji samo na koricama strategija i izvještaja.

„Zaboravlja se da je djelovanje nužno kako bi se ta ljepota sačuvala. Gubimo ono što slogan promoviše. U praksi, od prvobitne vizije ostala je izvitoperena interpretacija divljine – u vidu divlje gradnje, divljih deponija i divljanja građevinskih kapaciteta. Crnoj Gori nije potrebna ‘velja’ gradnja, bazeni na sitnom pijesku Velike plaže ili zabavni parkovi na arheološkim nalazištima. Potrebna je infrastruktura, javne institucije i povratak kulturi planiranja prostora i ideji održivog razvoja“, citirala je Božović.

Pozvala je na povratak izvornoj ideji „Wild beauty“, ne kao sloganu, već kao vrijednosnom okviru koji nas obavezuje pred budućim generacijama.

„Vrijeme je da se vratimo suštini, a ne da koristimo turizam kao izgovor za eksploataciju. Vrijeme je da ‘Wild beauty’ ne bude samo logo na brošuri, već vrijednost koju stvaramo, štitimo i čuvamo“, poručila je Božović.

U ime CZIP-a i partnerskih organizacija, pročitala je i zahtjeve koji su sastavni dio Deklaracije: poštovanje principa održivog razvoja kroz očuvanje ekosistema i prirodnih resursa, izradu prostornih i urbanističkih planova koji ne proizilaze iz interesa pojedinačnih investitora već iz sveobuhvatne vizije razvoja, kao i institucionalnu nezavisnost u oblastima prostornog planiranja, urbanizma, zaštite životne sredine, kulturne baštine, saobraćaja i turizma,  oslobođenu političkih i ekonomskih uticaja.

„Tražimo uključivanje univerziteta, stručne i naučne javnosti, strukovnih udruženja i NVO sektora u proces donošenja odluka. Odluke o prostornom razvoju moraju biti demokratske – vođene stručnim raspravama, analizama i naučnim istraživanjima“, zaključila je Božović.

Dodala je da je odgovornost prema prostoru danas važnija nego ikad i da je došlo vrijeme da obnovimo ne samo institucije, već i zajedničku posvećenost prirodi i životnoj sredini.

„Prostor pripada svima. Budućnost je zajednička“, zaključila je Božović.

Biološkinja Andrijana Mićanović poručila je daCrna Gora nije na prodaju i da prirodni resursi države – rijeke, šume i plaže pripadaju građanima, a ne stranim investitorima.

„Svaki sporazum, svaki ugovor, svaki plan i projekat mora biti osmišljen i sproveden u interesu građana, a ne stranih investitora“, istakla je Mićanović.

Dodala je da je sadašnji nivo netransparentnosti, bahatosti i samovolje nad javnim dobrom neprihvatljiv i da takva praksa neće proći.

„Godinama se bavimo zaštitom prirode, šuma i rijeka. Nismo naivni. Ovakav odnos prema javnom dobru, ovolika samovolja i ignorisanje građanskog glasa ikada nije bila, niti će biti budućnost Crne Gore“, smatra Mićanović.

Ona je istakla da se glasanje u Parlamentu ne odnosi samo na konkretan sporazum ili protokol, već na to da li država poštuje sopstvene građane, prirodu i evropski put.

„Ukoliko nas pitate – mi biramo budućnost. Biramo budućnost u kojoj će naša djeca imati pravo da uživaju u Velikoj plaži, slobodnoj Buljarici, slobodnoj Komarnici, isto kao i mi. Nećemo pristati da se najvrjedniji resursi pod plaštom javnog interesa prelivaju u privatne džepove“, poručila je Mićanović.

Kazala je da ako moraju birati između fotelja i budućnosti naše djece, biraju djecu.

„Ako biramo između političke karijere nekolicine i zdravlja budućih generacija, biramo zdravlje djece“, dodala je Mićanović.

Poručila je onim poslanicima koji budu glasali za ovaj sporazum da se ne voli tako Crna Gora

„Ne razvija se tako država i ne ostavlja se tako nasljeđe. Mi ćemo se boriti i dalje. Sve dok Komarnica bude slobodno tekla, dok Buljarica i Velika plaža budu naši zajednički resursi, imena onih koji su izdali ove vrijednosti biće zaboravljena sa padom svake Vlade koja ih je štitila“, navela je Mićanović.

Poručila je da borba za slobodnu prirodu, slobodne plaže, rijeke i slobodne građane ne prestaje.

Ekološki aktivista Mustafa Canka kazao je da su stari Paštrovići govorili „ko prodaje zemlju, prodaje slobodu“.

„Današnja Budva je najbolji dokaz da ih njihovi nasljednici nijesu poslušali. Da li treba da cijela Crna Gora bude takva? Bar malo dostojanstva poručili bi našim poslanicima. Jer pred Velikom plažom se svi ogledamo, svi mi pojedinačno i neka svako preuzme odgovornost, a odgovornost znači da imamo odgovor. Mislim da ga vladujuća većina nema“, rekao je Canka.

Nakon obraćanja, predstavnici Koalicije su predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore u Skupštinu Crne Gore.