Hrvastka kriminalizovala femicid, žene u Crnoj Gori još čekaju

Femicid je novo krivično djelo u Krivičnom zakoniku Hrvatske. U septembru ove godine oni su objavili nove amandmane na Krivični zakonik u kojima će biti uveden FEMICID ili ‘usiljeno ubistvo ženske osobe’.

U poslednje tri godine, u Balaknskoj zemlji Evrpske unije, Hrtvatskoj, izvršeno je 43 femicida. Usiljeno ubistvo već postoji u Krivičnom zakoniku, u članu 111, sa stavom 3 koji navodi da usiljeno ubistvo uključuje ubistvo osobe bliske počiniocu i prethodno zlostavljane od strane počinioca, propisivanjem zatvorske kazne od najmanje 10 godina ili dugotrajne zatvorske kazne.

Uvođenje femicida kao posebnog krivičnog dela zagovarale su ženske organizacije i pristalice ženskih prava nakon nedavnih slučajeva femicida i odgovora vlade na to. Ideja iza uvođenja femicida u Krivični zakonik je opšta prevencija budućih ubistava žena i nedvosmisleno pokazivanje da je nasilje nad ženama neprihvatljivo u hrvatskom društvu. Još 2021. godine, predlog za uvođenje femicida odbio je trenutno vladajući HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), kada ga je predstavila Klub Socijaldemokrata, prenosi portal LeftEast.

Zašto onda promena stava dvije godine kasnije, pita se Jana Kujundžić, autorka članka na LeaftEast platformi. Ona odgovara da je najočigledniji odgovor nadolazeći parlamentarni izbori 2024. godine i naknadni predsjednički izbori 2024. i 2025. godine. Trenutni premijer, Andrej Plenković, odavno se etablirao kao ‘umjerena’ centar-desna figura, zagovarajući politike EU i sukobljavajući se s konzervativnijim članovima stranke sklonim ekstremnoj desnici.

Ovo povećano interesovanje za kažnjavanje porodičnog i seksualnog nasilja može se shvatiti kao korisna politička agenda umjesto stvarnog angažovanja i praktičnog fokusa na problemu.

U Crnoj Gori zakon ne poznaje femicid

Femicid predstavlja ubistvo žene, djevojčice, bebe, zato što su ženskog pola. Femicid je krajnji oblik nejednakih odnosa moći između žene i muškarca i najteži oblik rodno zasnovanog nasilja.

U Crnoj Gori je u poslednjih pet godina takvih ubistava, femicida, bilo 15. Žene su ubijane uglavnom od strane partnera, bivših partnera, supružnika i bivših supružnika a u jednom slučaju je sin oduzeo život majci. Jedna djevojka je ubijena uprkos zabrani prilaska, druga je prijavljivala policiji prijetnje bivšeg partnera a oni su joj kazali da nema elemenata krivičnog djela. Nakon toga je ubio vatrenim oružjem. Treća je preminula u bolnici od posledica svirepog nasilja u porodici. Lista se nastavlja, sve jezivija i alarmantija. Uprkos tome, Krivični zakon Crne Gore još uvijek ne zna šta je femicid.

Podaci OSCE istraživanja o nasilju nad ženama u Crnoj Gori, koje je sprovedeno prošle godine, pokazuju da je svaka peta žena – 19% iskusila fizičko ili seksualno nasilje nakon svoje 15. godine od strane intimnog partnera ili ne-partnera. Tri od deset žena (31%) je izjavilo da su doživjele neki oblik fizičkog nasilja od strane odrasle osobe prije svoje 15. godine.

Druga istraživanja pokazuju da svaka žena u Crnoj Gori, 100% ispitanica, zna makar jednu ženu koja je bila žrtva nekog vida rodno zasnovanog nasilja: fizičko, psihičko, ekonosmko, seksualno…

Iako u Crnoj Gori postoje određena statistiaka, feministička zajednica vjeruje da se pravi broj femicida ne zna. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena.

U periodu od 1. januara 2001. do 28 februara 2017. u Crnoj Gori su se dogodila najmanje 73 femicida. U periodu od 2018. do kraja 2021. godine ubijeno je 12 žena, a do jula 2022. još dvije žene. Podaci o broju femicida za period od 2011. do 2022. dobijeni su na osnovu praćenja i analize dostupnih medijskih članaka. Aktivistkinje CŽP upozorile su u julu ove godine da je njihova evidencija sigurno nepotpuna, i vjeruju da je određeni broj femicida ne dospije u medije, kao i da niko ne vodi evidenciju o ženama koje preminu nakon dugogodišnjeg trpljenja nasilja.

Podaci koje je Centar za ženska prava tražio od nadležnih sudova, sudovi za prekršaje su u 2021. imali 2176 predmeta u vezi sa nasiljem u porodici. Do kraja 2021. prekršajni sudovi su okončali 70,73 odsto predmeta, njih 1539, ali je kaznena politika blaga. U ukupnom broju okončanih predmeta zatvorske kazne su izrečene u samo 7% predmeta koji su vođeni pred sudovima za prekršaje. Preovlađuju uslovne osude 19%, novčane kazne 29%, opomene 8%, vaspitne mjere – 1,4 %. Zaštitne mjere udaljenja iz stana su izrečene u samo tri odsto predmeta, zabrana prilakska u 7,7% predmeta, a zabrana uznemiravanja i uhođenja u 12,5% predmeta.

Ukoliko trpite rodno zasnovano nasilje, nasilje u porodici ili strahujete za svoj život i bezbijednost možete se obratiti na nekoj od ovih adresa:

U Crnoj Gori djeluje nacionalna SOS linija za žrtve nasilja u porodici 080 111 111 koja je besplatna, anonimna i dostupna 24 sata dnevno.

U Podgorici djeluje nevladina organizacija Sigurna ženska kuća koja ima za cilj sveobuhvatnu podršku ženama i djeci žrtvama nasilja u porodici u Crnoj Gori kroz usluge skloništa, savjetovanja, psihološke i pravne pomoć. Broj Sigurne kuće je 069 013 321.

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 020 232 254.

Organizacija SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Nikšića ima i SOS sklonište za žene i djecu žrtve. Ovdje potražite kontakt.

“Centar za ženska prava” također pruža besplatnu pravnu pomoć, a dostupni su na telefon 020 664 193. Ženska alijansa za razvoj sa sjedištem u Nikšiću i djeluju na teritoriji Crne Gore, te pruža besplatnu pravnu pomoć i dostupni su na email: inicijativa-bfs@t-com.me.

Nevladina organizacija Bonfide Pljevlja takođe pruža sklonište za žene i djecu žrtve nasilja na broj telefona: 068 450 140.

U Crnoj Gori u svim osnovnim sudovima postoje nadležni za besplatnu pravnu pomoć za žene žrtve nasilja. Ovdje pročitajte kako se prijaviti.

Broj policije je 122.