Istekao rok za uklanjanje separacije – Iskopavaju državno, ne mare za odluke Vlade
Betonska baza Montenegro petrola na ušću Cijevne
Uprkos moratorijumu, odlukama, informacijama, izvještajima i najavama poslednje tri Vlade – nelegalna eksploatacija šljunka iz crnogorskih rijeka i sa državnih parcela ne prestaje.
Ovu tvrdnju potvrđuju naši snimci koji bilježe nastavak te prakse i proteklih dana, iako je donešena informacija o zabrani eksploatacije i usvojen izvještaj Regionalnog vodovoda u kojem se navodi da je ugroženo vodosnadbijevanje crnogorskog primorja ukoliko se ne prestane sa eksploatacijom i ne sanira rijeka Morača.
Na sljedećim snimcima možete vidjeti trenutno stanje u KO Grbavcima i KO Mahali u blizini ušća rijeke Cijevne u Moraču i kako se i dalje nastavlja kopanje na državnim parcelama čime se krade šljunak koji je vlasništvo države.
Vlada naložila uklanjanje Montenegro Petrola
Vlada je na sjednici 3. avgusta 2022. godine usvojila informaciju o raskidu ugovora o zakupu iz 2014. godine, na osnovu kojeg je Montenegro Petrol, firma vlasnice Andreje Šuškačević koristio državnu parcelu KO Mahala.
Tom prilikom Vlada je, kako se navodi, zadužila instituciju Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore da preduzme aktivnosti u cilju zaštite interesa i imovine Crne Gore.
Takođe Vlada istim zaključkom zadužuje i Upravu za katastar i državnu imovinu da obezbijedi da zakupac tu parcele dovede u prvobitno stanje.
Uprkos ovim zaključcima primijetili smo da Montenegro petrol i dalje koristi parcelu i da iskopava šljunak sa iste.
Firma Montenegro Petrol d.o.o. i dalje za betonska postrojenja i separacije koristi državnu parcelu KO Mahala 2227/3 i 2227/4 koju je koristila na račun ugovora o zakupu iz 2014. godine. On je preuzet od preduzeća Transpetrol 2017. godine i trajao je prema Zaključku Vlade do 2019. kada je kako se tvrdi u izjavi Transpetrola izvršena i posljednja uplata od strane Montenegro petrola. U ugovoru piše da se jednostranim otkazom ugovora Zakupca smatra i neplaćanje zakupa u ugovorenom roku ili kašnjenjem od preko 30 dana.
Rok za vraćanje u prvobitno stanje davno istekao
Ugovorom o zakupu, članom 6, naznačeno je da u slučaju isteka ili raskida ugovora zakupac ima rok od 30 dana da parcelu, koja je predmet zakupa, oslobodi od pokretnih i nepokretnih stvari i da je vrati u prvobitno stanje: Ukoliko to ne učini , onda će to sprovesti država o njegovom trošku.
Međutim to se još uvijek ne dešava. Nezvanično saznajemo da je tek ovih dana formirana komisija koja će se baviti ovim slučajem.
Na koji način će se parcela vratiti u prvobitno stanje ostaje da se vidi jer se na satelitskim snimcima vidi da je “pojedena” u odnosu na period kada je preuzeta ugovorom.
Pokušaj prisvajanja imovine i sporni nelegalni objekti
Firma Montenegro Petrol d.o.o je u maju 2017. godine na državnim katastarskim parcelama KO Mahala 2227/3 i 2227/4 uspjela da ubilježi 23 objekta, bez dozvole sa teretom građenja na tuđem zemljištu.
Nije poznato kako je ta firma uknjižila objekte kao vlasništvo, imajući u vidu da je maja 2015. godine postala vlasnik nepokretne imovine Transpetrola na ime duga. Nigdje se ne pominje predaja objekata od strane Transpetrola, koji je dugo bio u poreskoj blokadi.
U jednom od dopisa Transpetrola iz 2019. godine upućenog Ministarstvu finansija navodi se da je Montenegro petrol izvršio uplatu zakupnine umjesto Transpetrola, jer je isti postao vlasnik objekata na parcelama koje su predmet zakupa.
“U prilogu dostavljamo dokaz o uplati zakupnine iz Ugovora, koju je izvršio Montenegro petrol d.o.o jer je on u toku zakupnine postao vlasnik postrojenja za separisanje I proizvodnju šljunka I pijeska , betonare, građevinske operative, transportnih sredstava, kao i objektata izgrađenih na tim lokacijama, koje je “ Transpetrol” prethodno stekao kupovinom od “ Građevinsko Gorica” AD Podgorica i nastavio aktivnosti koje su obavljane na predmetnom zemljištu I nastavio djelatnosti na ovoj nepokretnosti,” navodi se u ovom dopisu Transpetrola koji potpisuje direktor Slavko Kračković.
Sve ovo je potvrdio i Viši sud koji je ukinuo presudu Osnovnog suda kojom se predmetne parcele predaju u vlasništvo Montenegro petrola na osnovu objekata i tužbe.
U presudi Višeg suda u Podgorici Gž. br. 5547/20 od 24.05.2021. piše da Montenegro petrol nije gradio uknjižene objekte i da je presuda Osnovnog suda, kojom je trebalo da predmetne parcele postanu trajno vlasništvo Montenegro petrol, neosnovana.
Montenegro petrol nam ranije nije odgovorio na pitanja na osnovu čega koristi parcele, na osnovu čega su pokušali da prisvoje državnu imovinu, da li vrše eksploataciju šljunka i da li su plaćali zakupninu predviđenu ugovorom.
“Dođi da snimiš ako smiješ”
Prilikom terenskog obilaska državnih parcela u Grbavcima zajedno sa ekipom televizije NOVE M, zatekli smo nelegalnu separaciju izvjesnog Zorana Stanića, koji je pokušao da nas spriječi da snimimo uzurpaciju i nelegalne aktivnosti na državnim parcelama.
Njegova separacija bila je predmet inspekcijskog nadzora Ekološke inspekcije tj. Uprave za inspekcijske poslove, koja je nakon što je utvrdila da ona radi bez dozvola i ekoloških saglasnosti na državnom zemljištu, o tome upoznala ostale nadležne organe.
Tom prilikom je utvrđeno, kako se navodi, da se “na njoj nalaze deponije materijala koje su po izjavi prisutnog lica eksploatisane u prethodnom periodu, a da se dalja eksploatacija ne obavlja”. To stoji u dokumentu “Informacija o rezultatima inspekcijskog nadzora “ po prijavi jednog građanina.
“Neograničene zalihe ili rupe bez dna“
Interesantno je i da su prilikom inspekcijskog nadzora zatečena i provjeravana tri građana i dva pravna lica, među kojima su Božidar Maraš, Zdenko Maraš i firme DOO Fab Live i Pe MAR, vlasnika Predraga Maraša. Inspektori su konstatovali na osnovu njihovog iskaza da je materijal koji separišu ranije deponovan i eksploatisan. Međutim naše kamere mjesecima bilježe nastavak korišćenja sa privatnih i državnih parcela i na desetine šlepera koji odvoze šljunak sa ovih separacija, te je jasno da bi se zalihe davno potrošile ukoliko se ne iskopavaju nove.
Ranije nam je vlasnik Pe MAR-a Predrag Maraš kazao da se on više ne bavi time nakon što je kažnjen tokom vađenja šljunka. Tvrdi da nabavlja materijal iz tampona i iskopa građevinskih objekata. Međutim, na snimcima se vide kamioni koji dolaze prazni i odlaze puni pijeska.
„Ne vršim eksploataciju šljunka, a kaznu sam uredno i u roku uplatio. Materijal nabavljam iz iskopa većinom od zgrada ili nekih većih objekata. Moje mašine i materijal ne uzurpiraju državnu imovinu,“ tvrdio je Maraš u ranijim odgovorima.
Na pitanje kako komentariše to što je sa slučajem nelegalne eksploatacije i uzurpacije državnog zemljišta sada upoznato I Specijalno državno tužilaštvo, Maraš odgovara:
„Nemam komentar. Ako smatraju da treba i dalje kod mene da vrše provjeru dostupan sam. Ovo mi je bila prva kazna, što možete da provjerite. Šljunak koji ja proizvodim nije dobijen nelegalnim putem,već je to tampon (dovezen iz iskopa) koji se prerađuje,“ rekao je tada Maraš.
Podsjetimo da je Maraš zatečen u eksploataciji i da je za to kažnjen sa 1200 eura.
Regionalni vodovod na minimumu
U razgovoru sa direktorom UO Regionalnog Vodovoda, Zoranom Lakušićem saznali smo da je, kako je rekao, zahvaljujući naporima zaposlenih i njegovom zalaganju ove godine vodovod uspio da snadbije primorje bez većih restrikcija. Ukoliko se, kako kaže on, ne zaustavi eksploatacija i sanira devastirana rijeka Morača, to će sledeće godine biti upitno.
Šta će ovim povodom preduzeti Vlada Crne Gore nije još uvijek poznato. Građevinska inspekcija je završila nadzor ali nam nalazi još nisu poznati. Nezvanično saznajemo da je u slučaju Montenegro petrola formirana komisija koja će se sastajati u narednom periodu.
Podsjećamo da je nakon prethodne policijske akcije odbačeno 16 krivičnih prijava i da je sada predmet proslijeđen Glavnom specijalnom državnom tužiocu, Vladimiru Novoviću.
Ovaj tekst u sklopu projekata Društva profesionalnih novinara finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
