Iz perspektive Zenepe Like: Samo ojačana lokalna zajednica doprinosi opštem napretku

 

Zenepa Lika je sinonim za hrabrost, viziju, volju, jačinu i sve što jedna žena sa vizijom i jasnim ciljem može da pokrene, ali i da preokrene u korist svih ljubitelja prirode i zdrave hrane, pa čak i u korist onih koji još nijesu svjesni ekoloških potencijala, ali će ih vremenom saznati.

Povod našeg razgovora je drugi po redu festival pod nazivom Ptice, so i ljudi, čiji je cilj promovisanje Parka prirode Ulcinjska solana. Festival je svečano otvoren koncertom CRNOGORSKOG ORKESTRA MLADIH / MONTENEGRO YOUTH ORCHESTRA. Festival organizuje NVO MSJA – Dr Martin Schneider Jacoby, uz podršku Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), koji su drugog dana festivala prikazali edukativne filmove o sredozemnoj medvjedici. Sami festival je osmišljen da se održava četiri vikenda zaredom, tako da sve ljubitelje prirode, slow food-a i posmtranja ptica očekuje zanimljiv raspored već za sljedeći vikend period.

Ptice, so i ljudi je drugi festival  koji povezuje ono čime se današnji Ulcinj  pored Velike plaže i rijeke Bojane  prepoznaje, primjećuje, naravno tu je i Valdanos ali i još mnogo skrivenih ali i otkrivenih ljepota

 Baš tako, festival  je posvećen zaštićenom prostoru Parku prirode Ulcinjska solana. Ulcinj je uvijek bio poznat po solani. Nekada je na ulazu grada bila postavljena tabla gdje je sve ljude dočekivao  slogan   ,,Dobrodošli u grad soli“. Festival koji organizujemo  zajedno sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica i našim partnerima  jeste da podigemo svijest i da prenesemo poruke da ukoliko se trudimo i ukoliko imamo viziju i  malo želje,  može se  i od ovako industrijski oronulog prostora nešto stvoriti.

                                                     Izgled unutra- pogon solane Bajo Sekulić

   Ovaj prostor je uvijek bio prepoznat kao mjesto biodiverziteta sama solana kao što i većina ljudi zna, gradila se u laguni Zoganjsko jezero, a  zog na albanskom jeziku znači ptica. To pokazuje da su se ovdje oduvijek naseljavale ptice. Cijela delta Bojane je hot spot biodiverziteta svjetskog razmjera i mi se trudimo da pokažemo i  promovišemo ovaj prostor kako kod građana tako i kod institucija. Ovaj prostor daje mogućnost da se prave razni sadržaji: kulturni sadržaji, naučni skupovi, prikazivanje filmova…  Sami festival je skup  manifestacija usklađenIh sa zaštitom prirode. Pokušavamo da promovišemo lokalne proizvođače. Sljedće sedmice će biti organizovan Pazarni dan i upoznavanje sa slow food  konceptom gdje će biti izlagači iz Ulcinja i okolnih sela sa hranom, rukotvorinama i stvarima po kojima je Ulcinj poznat a nakon toga imamo posmatranje ptica koje će predvoditi ornitolozi, koje organizuje Monticola, svi ljudi mogu da dođu i da uz vođenje od strane stručnjaka nauče o pticama i prirodi Ulcinja.

                                                            Posjetitelji pristižu

Cilj festivala je kao što ste i sami istakli da poveže ljude tačnije lokalnu zajednicu. Kako  to iz perspektive ekološke aktivistkinje izgleda? Da li je to samo osnaživanje lokalne zajednice u ekološkom smislu ili ima još neka poveznica?

U suštini imamo dva cilja, prvi je  podizanje svijesti o zaštiti prirode. Trebamo se drugačije ophoditi prema prirodnim bogatsvima, ovo jeste prirodno bogatstvo za koje je tu čovjek neophodan, jer solana funkcioniše samo uz pumpe ali i u momentu kada  se upumpava voda a nakon toga bere so. Mi želimo kao naš drugi cilj,  da lokalnu zajednicu ojačamo  jer samo ojačana lokalna zajednica je ona koja doprinosi opštem, ne samo lokalnom napretku ali i podsticaj da ljudi  počnu razumijevati prilagođavanje klimatskim promjenama kao i tržištu. Svakim danom raste ta svijest a naši turisti, ( jer Ulcinj je turistički grad) sve više traže ekološke proizvode, oni traže taj dodir sa prirodom, ali i to je ono što mi kroz rad pokušavamo a to je osnaživanje i ojačavanje lokalne zajednice i pružanje ne samo podrške  već i motivaciju ali i ideje za njihov dalji rad.

Da li je nama kao društvu  prioritet zaštita životne sredine, da li možemo promijeniti fokus?

Nama na žalost još uvijek nije prioritet zaštita životne sredine, jer smo naprosto izgubili tu vezu sa prirodom, mene to iskreno čudi jer sam odrastala u Crnoj Gori u livadama, uz poljoprivredu. Svi mi kada idemo na pijacu  tražimo domaće ali to domaće znači jedna odgovornost i to domaće se nekako izgubilo, znate imam osjećaj da ovih zadnjih godina, brzi život je u fokusu i da zaokružim nije nam u fokusu zaštita životne sredine, ali mišljenja sam da će morati biti u fokusu,  ipak  još uvijek nije kasno!

                                             Invazivna vrsta plavi rak u jednom od kanala

                                 Nekada so, danas solnjača kao simbol solane

                                           I ovaj čempres voli slano zemljište, prkosi svima

Ambijent u kom se održava festival ste upodobili u ekološkom smislu , čak ste uzeli i bale sijena, i meni se nekako čini da je to poveznica  sa poljoprivredom a i ekologijom i da je to upravo jedan odličan uvod za narednu etapu festivala a to je već sljedeće nedjelje- Pijačni dan?

Baš tako, dobro ste to primijetili.  Smatram da je zajednica ta koja može da pokrene stvari a i zajednica je izgubila dodir, opet mi smo tu da im pokažemo da smo nekada bili zaista u tom ekološkom duhu. Poljoprivreda i zaštita prirode mogu ići zajedno. Ovaj festival pokušava da sve ono što gradi  ovaj prostor učini jedinstvenim da uklopi i da mu da jednu scenu, i da pokaže da je to moguće. Ove bale sijena osim toga što su lijepe i što simbolizuju poljoprivredu, i travu u sušini i floru, mogu se koristiti u nekoliko načina. Bale sijena nakon ovog festivala sužiće u svrhu reciklaže odnosno, reuse odnosno ponovne upotrebe i to je ono što mi želimo.

          Bale sijena kao simbol ekologije, poljoprivrede, kreativnosti, edukacije zajedniča poveznica- reuse

                                                              Film o sredozemnoj medvjedici

Kao i u arhitekturi tako i u modi jednostavne stvari sa preciznim linijama su vanvremenske i nije nam potreno ništa manje ili više nego što imamo ni u su životu čovjeka i prirode?

Baš, baš tako. Mi stojimo na ovom jedinstvenom prostoru, ponekad nam je potrebno da shvatimo ljepotu i da sa malim detaljima pokažemo mnogo, mnogo više. Generacija smo  koja ima sve i ne zna da cijeni ono što je stvarno najvažnije. Mislim da je ovaj festival pokazao da simple odnosno jednostavne stvari su zaista lijepe i korisne i mogu se upotrijebiti i da budu très chic,  za mene je to bilo važno uvijek jer ponekad je manje, puno, puno veće. 

                                                    Nekada bazeni a sada stanište za ptice, ptice vole solanu

Današnji turisti posebno ekološki osviješćeni, oni koji čitaju svaku eco label oznaku, biraju mjesto gdje će ostaviti manji karbosnki otisak,  njih ne zanimaju samo prestižni hoteli i ne vole možda suvenire u vidu magneta. Možda bi turista bio najsrećniji kada bi kao suvenir ponio vrećicu soli sa ovog prostora ?

Tačno, i zato često razmišljam… Vidite, kako nije bilo eco labels  osamdesetih godina kada su se u Ulcinju hotelski parkinzi osvjetljivali solarnom energijom, kada smo u tom peridu imali Ulcinjsko polje koje je snabdijevalo hotele, dakle princip slow food. I danas moraju svi turistički djelatnici da razumiju, ako hoćemo platežnu klijentelu i ako hoćemo klijentelu koja bi nas poštovala, a ne samo da se  divi našim prirodnim ljepotama, nego zaista da nas poštuje treba da znamo gdje i kako. I da, turista danas zaista gleda šta jede odakle je hrana a i često nas pitaju gdje mogu da rentiraju bicikla. Pitaju se da li ima javnog prevoza, to su takođe stvari koje turiste interesuju, jer su oni došli da odmore i uživaju. Njima je prilično teško kada moraju da uključe automobil. U obavezi smo da radimo sve kako bi smo klimatske promjene usporili. Klimatske promjene ne možemo više  ignorisati,  trebamo se okrenuti onome što nam je ovo podneblje dalo a to je u suštini, održiv način valorizacije i korišćenja naših prostora kako u arhitekturi tako i u poljoprivredi. Takođe,  moramo se  uskladiti i naći jednu sredinu koja će servisirati sve strane a to je apsolutno moguće. Zaista mislim da Crna Gora kao ekološka država ali kao iskrena ekološka Crna Gora, treba da se fokusira da postane zemlja koja će se brendirati kao organski proizvođač, i dolazimo kod soli, ništa organskije i ekološkije ne može biti nego so koja se proizvodi zaista samo od sunca, vjetra i mora, i sigurmo znoja berača koji onda kada dođe vrijeme pokupi so, i to je baš najljepši simbol, najljepši brend ove naše zemlje.

                                                                           Naslage soli

Koja je Vaša poruka za kraj čitaocima našeg medija?

Budimo odgovorni, volimo zaista sa svim čulima i radimo na tome da zaštitimo ove nevjerovatne ljepote naše zemlje, jer zaista smo jedinstveni, a možemo ostati jedinstveni samo onda ako se svi potrudimo.

                                              Dobrodošli u Park prirode Ulcinjska solana

 I da, ako budete pitali jednog dana vašu djevojčicu, šta želi da bude kada poraste, nemoje se začuditi ako vam kaže Zenepa Lika.

Mirjana Đundić